‘Inisititiuti
15 Ngaahi Potu Māʻoniʻoni


“Ngaahi Potu Māʻoniʻoni,” vahe 15 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 15: “Ngaahi Potu Māʻoniʻoni”

Vahe 15

ʻĪmisi
Pipes in Fire

Ngaahi Potu Māʻoniʻoni

ʻI ʻAokosi 1832, ne laukau ʻaki ʻe Fīpē Peki ʻene vakai atu ki hono papitaiso ha toko tolu ʻo ʻene fānaú ʻo ofi ki honau ʻapí ʻi Mīsuli. Naʻa nau kau ʻi ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha ne papitaiso ʻi Saione he ʻaho ko iá. Naʻa nau kau fakataha mo e fānau ʻa Litia mo ʻEtuate Patilisi mo Seli mo Uiliami Felipisí, ki he toʻu tangata ʻuluaki ʻo e toʻu tupu ʻo e Siasí ne tupu hake ʻi ha fonua kuo vaheʻi ʻe he ʻEikí ke toputapu.

Naʻe hiki atu ʻa Fīpē mo ʻene fānaú ki Saione fakataha mo e Kāingalotu Kolesivilí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa. Ko e husepāniti ʻo Fīpē ko Penisimaní, ʻa ia kuó ne pekiá, ko e tokoua ia ʻo Poli Naiti, pea naʻe ʻi ai ha feituʻu maʻa Fīpē ʻi he kāinga mo e fāmili Naití. Ka naʻá ne kei ʻofa pē ki hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi Niu ʻIoke ʻa ia ne teʻeki ke nau kau ki he siasí.

Hili ha taimi nounou mei he papitaiso ʻo ʻene fānaú, naʻá ne tohi ki he toko ua ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa fuoloá fekauʻaki mo Saione. Naʻá ne tohi ki hono kaungāmeʻa ko ʻAná ʻo pehē, “He ʻikai te ke fakakaukau ko ha meʻa faingataʻa ia ke haʻu ki heni, he ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e langí ki Heʻene fānaú.”1

Ne toki pulusi pē ʻe Uiliami Felipisi ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa mo Sitenei ʻo e langí ʻi he The Evening and the Morning Star, pea naʻe vahevahe ʻe Fīpē kia ʻAna ʻa e talaʻofa ko ia ko kinautolu kuo papitaiso pea tuʻu maʻu lototoʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Kalaisí, te nau fiefia ʻi he tuʻunga nāunau taupotu tahá mo e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

Naʻe toe faleʻi ʻe Fīpē mo ha kaungāmeʻa ʻe taha ko Peti, ʻi heʻene fakakaukau ki he talaʻofa tatau, ke ne fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kapau naʻe mahino kiate koe peá ke tui tatau mo au, ʻe malava pē ha founga ke ke haʻu ai ki he fonuá ni, pea te ta feʻiloaki mo fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Fīpē ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa e palōfitá ne toki fakahaá pea mo e melino naʻá ne ʻomi kiate iá, mo fakalotolahiʻi ʻa Peti ke ne lau ʻa hono ngaahi leá ʻo kapau ʻe faifai peá ne maʻu e faingamālie ko iá.

Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻá, “ʻOku ou ʻamanaki te ke lau ia ʻi ha loto faʻa lotu mo tokanga, he ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ʻoku ou fakaʻamu te ke lava ʻo fekumi kiate kinautolu.”2


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe fononga ʻa Siosefa mo Niueli Uitenī ki Niu ʻIoke Siti ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fai ha fakatau maʻá e Kautaha Uouongatahá. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Niueli ke ne fakatokanga ki he kakai ʻi he ngaahi kolo lalahí kau ki he ngaahi fakamamahi ʻe hoko mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe ʻalu mo ia ʻa Siosefa ke tokoni ki hono fakahoko ʻo e fekau ʻa e ʻEikí.3

Kimuí ni maí, ne ongoʻi ʻe he palōfitá ha fuʻu fie maʻu lahi ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo langa hake e feituʻu tānakiʻanga ʻo e Kāingalotú. Hili ha taimi nounou kimuʻa peá ne mavahe mei Ketilaní, naʻá ne maʻu ha fakahā ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí naʻe ʻi ai honau fatongia ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo tataki e kau tui faivelengá ki he malu ʻo Saioné mo e temipalé, ʻa ia naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ke ʻaʻahi ai kiate kinautolu ʻaki Hono nāunaú.

Ko ia ai, ne ʻomi ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ha fatongia ke fakahoko ʻa e ngaahi ouaú kiate kinautolu kuo nau tali ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí, ko e ngaahi ouau pē ko ʻení ʻe toki lava ai ʻEne fānaú ʻo mateuteu ke maʻu Hono mālohí mo foki ki Hono ʻaó.4

Ka ʻi heʻene mavahe ʻi heʻene fonongá, naʻe ʻi ai ha ʻuhinga ke hohaʻa ai ʻa Siosefa fekauʻaki mo e ngāue ke langa hake ʻa Saione ʻi Mīsulí. Naʻe tupulaki ʻa e siasí ʻi ʻOhaiō, neongo e fakafepaki mei he kau mēmipa kimuʻa ʻo e siasí, ka naʻe faingataʻa ke tauhi e māú ʻi Mīsuli ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e hiki mai e kakaí ki he feituʻú taʻe maʻu ha ngofuá. ʻI he hoko ʻa e ngaahi fekeʻikeʻi ne teʻeki fakaleleiʻi ʻi hono vā mo e kau taki ʻe niʻihi ʻo Saioné, naʻe pau ke fai ha meʻa ke fakatahatahaʻi ʻa e siasí.

ʻI heʻene tūʻuta ki Niu ʻIoke Sití, naʻe ofo ʻa Siosefa ʻi hono lahí. Naʻe tuʻu ha ngaahi fale maʻolunga lahi ʻo fakamalumalu ha fanga kiʻi hala fāsiʻi pea naʻe lau maile ʻa ʻene mafao atú. Ko e feituʻu kotoa pē naʻá ne sio ki ai naʻe ʻi ai ha ngaahi falekoloa mo e ʻū koloa totongi mamafa, ngaahi fale lalahi mo e ʻōfisi, mo e ngaahi pangikē ʻa ia ne fakahoko ai ʻe ha kau tangata koloaʻia ʻenau ngāue fakapisinisí. Ne tokolahi ha kakai ʻo e ngaahi matakali, ngāueʻanga, mo e tuʻunga kehekehe ne nau lue fakavave hake ʻi hono tafaʻakí, ʻo ngali hangē ʻoku ʻikai haʻanau tokanga ki he kakai ʻoku takatakai ʻiate kinautolú.5

Naʻá ne nofo mo Niueli ʻi ha hōtele fungavaka fā ʻo ofi ki he ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻa ia naʻe ʻamanaki atu ʻa Niueli ke fai mei ai ʻene fakatau maʻá e Kautaha Uouongatahá. Naʻe fakahela kia Siosefa ʻa e ngāue ki hono fili ʻo e koloá peá ne loto-siʻi ʻi he loto-hikisia mo e fai angahala naʻá ne mamata ki ai ʻi he koló, ko ia ai naʻá ne faʻa foki ki he hōtelé ke lau tohi, fakalaulauloto, mo lotu. Ne vave pē ʻene ongoʻi taʻelatá. Naʻe fakaofi atu ʻa ʻEma ki he ngataʻanga ʻo ha toe feitama faingataʻa ʻe taha, pea naʻá ne fakaʻamua ke fakataha mo ia mo ʻena tama fefiné.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo fetāfeaki heʻeku fakakaukaú ha manatu ki ʻapi, kia ʻEma mo Sūlia, peá u fakaʻānaua ai ʻi ha momeniti ke u feohi mo kinaua.”

Naʻe faʻa mavahe ʻa Siosefa ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he hōtelé ke ʻeveʻeva mo malanga. Naʻe laka hake ʻi he toko ua kilú ʻa e tokolahi ʻo Niu ʻIoke Sití, pea naʻe ongoʻi ʻe Siosefa naʻe hōifua ʻa e ʻEikí ki he ngaahi founga langa fale mo e ʻilo foʻou makehe ʻo hono kakaí. Ka naʻe hangē ne ʻikai ha taha te ne fakalangilangiʻi e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ne takatakai ʻiate kinautolú pe tokanga ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ne ʻikai ʻunua ai ʻa Siosefa ʻi heʻene hoko atu ke vahevahe ʻene pōpoakí. “ʻOku ou fakapapau ai ke hiki hake hoku leʻó ʻi he koló ni pea tuku hono olá ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne fālute ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Hono toʻukupú.”6


ʻI ha māhina ʻe taha kimui ai, hili e foki ʻa Siosefa mo Niueli ki ʻOhaioó, ne tūʻuta mai ʻa e tokotaha taʻu tolungofulu mā taha ko Pilikihami ʻIongí ki Ketilani mo hono taʻokete ko Siosefá, mo hono kaungāmeʻa lelei taha ko Hiipa Kimipoló. Ko ha kau toki papi ului kinautolu mei he loto kolo ʻo Niu ʻIoké, ʻo ʻikai mamaʻo mei he feituʻu naʻe tupu hake ai ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami ke ne feʻiloaki mo e palōfitá talu mei heʻene fuofua ako fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ʻeni ʻi heʻene ʻi Ketilaní, naʻá ne palani ke lulululu mo e nima ʻo Siosefá, vakai ki hono fofongá, pea ʻiloʻi ʻa hono lotó. Kuo malanga ʻa Pilikihami mei he Tohi ʻa Molomoná talu mei hono papitaisó, ka naʻe siʻisiʻi ʻene ʻilo fekauʻaki mo e tangata naʻá ne liliu iá.

Ne nofo ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he taimi ko ʻení ʻi he fale ʻi ʻolunga he falekoloa ʻa e fāmili Uitenií ʻi Ketilani, ka ʻi he afe atu ki ai ʻa e kau tangata ʻe toko tolú, naʻe kei ʻalu ʻa e palōfitá ʻo tā fefie mei ha vaotā ne fakafuofua ki ha maile ʻe taha hono mamaʻó. Naʻa nau fononga atu ki he feituʻú ʻi he taimi pē ko iá, ʻo ʻikai fakapapauʻi pe ko e hā te nau maʻu ʻi heʻenau aʻu ki aí.

ʻI heʻenau lue atu ki he vao ʻakaú, naʻe aʻu atu ʻa Pilikihami mo e niʻihi kehé ki ha loto ʻataʻatā ʻa ia naʻe tuʻutuʻu ai ʻe Siosefa ha ʻū sinoʻi ʻakau. Naʻá ne māʻolunga ange ʻia Pilikihami peá ne teunga ngāue angamaheni pē. Ne lava ʻa Pilikihami ʻo tala mei he founga naʻe ngāue ʻaki ʻe Siosefa ʻene tokí, ʻoku ʻikai ko ha sola ia ki he ngāué.

Ne ʻunuʻunu atu ʻa Pilikihami kiate ia peá ne fakafeʻiloaki ia. Naʻe tuku ʻe Siosefa ʻene tokí ki lalo, ka ne lulululu mo Pilikihami. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou fiefia ke mamata kiate koe.”

ʻI heʻena talanoá, naʻe fie tā ʻakau ʻa Pilikihami kae tokoni hono taʻoketé mo Hiipa ʻi hono fakaheka ia ki ha saliote. Ne hā ngali fiefia, ngāue mālohi mo anga fakakaumeʻa ʻa e palōfitá. Hangē ko Pilikihamí, naʻá ne haʻu mei ha puipuituʻa fakatōkilalo, ka naʻe ʻikai ke ne anga taʻefeʻunga hangē ko ha niʻihi ʻo e kau ngāué. Ne ʻilo ai pē ʻe Pilikihami ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.7

Hili ha kiʻi taimi mei ai, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa e kau tangatá ki hono ʻapí ke maʻu meʻatokoni. ʻI heʻenau aʻu atú, naʻá ne fakafeʻiloaki kinautolu kia ʻEma, ʻa ia ne tokoto he mohengá ʻo pōpooki ha kiʻi pēpē tangata moʻui lelei. Ne fāʻeleʻi e pēpeé ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa ai, ʻi ha lau houa pē kimuʻa pea aʻu mai ʻa Siosefa mo Niueli mei Niu ʻIoké. Naʻe fakahingoa ia ʻe ʻEma mo Siosefa ko Siosefa Sāmita ko e III.8

Hili e maʻu meʻatokoní, ne fai ha kiʻi fakataha ‘e Siosefa peá ne fakaafeʻi ʻa Pilikihami ke ne lotu. ʻI he punou hono ʻulú, naʻe ongoʻi ʻe Pilikihami ʻoku ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne lea ʻi ha lea ne ʻikai ʻiloʻi. Naʻe ʻohovale e kakai ʻi he lokí. ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne nau sio ki ha kakai tokolahi ʻoku nau feinga ke fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he tōʻonga ne tōtuʻa. Naʻe kehekehe ‘a e meʻa naʻe fai ʻe Pilikihamí.

Naʻe pehē ʻe Siosefa, ʻi heʻene ongoʻi ʻenau taʻefiemālié, “ʻE ngaahi tokoua, he ʻikai ke u teitei fakafepakiʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku haʻu mei he ʻEikí.” “Ko e lea ko iá ʻoku mei he ʻOtuá.”

Naʻe lea leva ʻa Siosefa ʻi he lea tatau, peá ne fakamatala ange ko e lea ia naʻe lea ʻaki ʻe ʻĀtama ʻi he Ngoue ko ʻĪtení mo fakalotolahiʻi e Kāingalotú ke nau fekumi ki he meʻafoaki ʻo e leá ʻi he ngaahi lea kehekehé, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Paula ʻi he Fuakava Foʻoú, ke ʻaonga ki he fānau ʻa e ʻOtuá.9


Naʻe mavahe atu ʻa Pilikihami mei Ketilani hili ha uike ʻe taha mei ai lolotonga ia e tō mai ha faʻahitaʻu momoko mo nonga ʻi he kiʻi koló. Ka neongo iá, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa he Kilisimasí, ne pulusi ai ʻe ha nusipepa fakalotofonua ha ngaahi lipooti naʻe fakafepakiʻi fefeka ʻe he vahefonua Kalolaina Sauté ʻa e tukuhau ʻi he ʻū koloa hū maí pea naʻa nau fakamanamana ke mavahe ʻo tauʻatāina mei he ʻIunaiteti Siteití. Ne fie maʻu ʻe ha kakai ʻe niʻihi ke hoko ha tau.10

ʻI hono lau ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lipooti ʻo e palopalemá, naʻá ne fakakaukau ki he faiangahala mo e fakaʻauha ne lau ki ai e Tohi Tapú ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí.11 Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate ia kimuí ni pē, naʻe toʻe ʻa e kotoa ʻo e māmaní ʻi he pōpula ʻo e angahalá, pea ʻe vave mai ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e ʻOtuá ʻi Hono houhaú, ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní mo ʻai ke tetetete ʻa e ngaahi langí.12

Hili haʻane lotu ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fakamamahí ni, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻi he ʻaho Kilisimasí. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa e taimi ʻe angatuʻu ai ʻa Kalolaina Saute mo e ngaahi vahefonua fakatonga kehé ki he toenga ʻo e puleʻangá. ʻE kole tokoni ʻa e ngaahi vahefonua angatuʻú ki he ngaahi fonua kehé, pea ʻe angatuʻu mo e kakai nofo pōpulá ki honau kau pulé. ʻE hoko mai e tau mo e ngaahi fakatamaki fakaenautula lahi ki he puleʻanga kotoa pē, ʻo fakamafola ʻa e mamahi mo e mate ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe hoko ʻa e fakahaá ko ha fakamanatu fakamamahi he ʻikai lava ke toe toloi ʻe he Kāingalotú ʻa hono langa ʻo Saioné mo e temipalé. Naʻe pau ke nau teuteu he taimí ni ʻo kapau naʻa nau fakaʻamu ke fakaʻehiʻehi mei he fakatamaki ka hoko maí.

“Ko ia, mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapu, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí.”13


Hili ha ʻaho ʻe ua mei hono maʻu ʻo e fakahā ki he taú, naʻe fakataha ʻa Siosefa mo e kau taki ʻo e siasí ʻi he falekoloa ʻo Niueli Uitenií. Naʻá ne tui naʻe fakaututuu ʻa hono fakaangaʻi ʻo hono tuʻunga fakatakimuʻá ʻe he Kāingalotu ʻi Mīsulí. Kapau he ʻikai ke nau fakatomala mo uouongataha ʻi he siasí, naʻá ne manavasiʻi ʻe mole honau tofiʻa ʻi Saioné pea fakatatafe atu honau faingamālie ke langa e temipalé .14

Hili hono fakaava ʻo e fakatahá, naʻe kole ʻe Siosefa ki he kau taki ʻo e siasí ke nau lotu ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá ki hono langa ʻo Saioné. Naʻe punou e ʻulu ʻo e kau tangatá pea nau lotu, ʻo takitaha fakahaaʻi ʻene loto fiemālie ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Hili iá ne maʻu ʻe Siosefa ha fakahā lolotonga hono hiki ia ʻe Feletiliki Uiliamisi, ko ʻene sikalaipe foʻoú.15

Ko ha pōpoaki ia ʻo e melino maʻá e Kāingalotú, ʻo fakaʻaiʻai kinautolu ke anga māʻoniʻoni. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu koeʻuhí ke hanga taha ʻa homou ʻatamaí ki he ʻOtuá.” Naʻa nau ʻohovale ʻi Heʻene fakahinohinoʻi kinautolu ke langa ha temipale ʻi Ketilani mo teuteu ke maʻu Hono nāunaú.

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu.” “Teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē; pea fokotuʻu ha fale, ʻio ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe toe faleʻi foki kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fokotuʻu ha ʻapiako. Naʻá ne folofola ange, “Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tuí, mou fekumi faivelenga pea feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”16

Naʻe ʻave ʻe Siosefa ha tatau ʻo e fakahaá kia Uiliami Felipisi ʻi Mīsuli, ʻo ne ui ia ko ha “lou ʻōlive” mo e “pōpoaki melino ʻa e ʻEikí” ki he Kāingalotu ʻi Ketilaní. Naʻá Ne fakatokanga ki he Kāingalotu ʻi Saioné kapau naʻe ʻikai ke nau fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e ʻEikí, te Ne fili ha niʻihi kehe ke nau langa Hono temipalé.

Ne tautapa ange ʻa Siosefa, “Fanongo ki he leʻo ʻo e fakatokanga ʻa e ʻOtuá, telia naʻa hinga ʻa Saione.” “ʻOku lotu taʻetuku ʻa e kāinga ʻi Ketilaní maʻamoutolu, koeʻuhi ko ʻenau ʻilo ʻa e houhau ʻo e ʻEikí, ʻoku nau manavasiʻi koeʻuhí ko kimoutolu.”17


ʻI Sanuali  ʻaho 22, 1833, naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa mo e Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻa e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi he falekoloa ʻo e fāmili Uitenií. Naʻe fili ha taha ʻo e kau kalake ʻa Siosefá, ʻa ʻOasoni Haiti, ke ne akoʻi e kalasí. Hangē ko Siosefa mo ha tokolahi ʻo e kau akó, ne fakamoleki ʻe ʻOasoni e konga lahi ʻo ʻene kei siʻí ke ngāue kae ʻikai ʻalu ki he akó. Ko ha taha paea ia, pea naʻe toki fakaʻatā pē ia ʻe heʻene tauhí ke ne ʻalu ki he akó ʻi he faʻahitaʻu momokó, hili e utu-taʻú pea kimuʻa ʻi he tōtaʻu hono hokó. Ka neongo ia, naʻe lelei ʻaupito e manatu ʻa ʻOasoní mo naʻe vave ʻene akó, pea naʻá ne ako ʻi ha kiʻi akoʻanga ofi mai ʻi heʻene matuʻotuʻá.18

ʻI he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, naʻe akoʻi ai ʻe ʻOasoni ʻa e kau tangatá ʻi ha ʻū lēsoni fakalaumālie ʻo tānaki atu ki he hisitōliá, kalamá, mo e fiká, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe he ʻEikí.19 Ko kinautolu ne kau atu ki he ngaahi kalasí, ne ʻikai ke nau hoko pē ko ha kau ako. Naʻa nau feuiʻaki pē kinautolu ko ha ngaahi tokoua pea nau haʻisia ki ha fuakava ʻo e feohí.20 Naʻa nau ako, fealeaʻaki, mo lotu fakataha ko ha kulupu.21

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne fakaafeʻi ai ʻe Siosefa ʻa ʻOasoni mo ha niʻihi kehe ʻi he kalasí ke vete honau suú. Naʻe tūʻulutui ʻa Siosefa ʻi muʻa ʻiate kinautolu, ʻi heʻene muimui ki he tā sīpinga ʻa Kalaisí, ʻo fufulu honau vaʻé takitaha.

Hili ʻene fakahoko iá, naʻá ne pehē, “Mou fai ʻo hangē kuó u faí.” Naʻá ne kole kiate kinautolu ke nau fetokoniʻaki mo tauhi kinautolu ke nau maʻa mei he angahala ʻo e māmaní.22


Lolotonga e lele ʻa e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, naʻe siofi ʻe ʻEma ʻa e kau akó ʻi heʻenau aʻu mai ʻo kaka hake ʻi he sitepú ki he kiʻi loki siʻisiʻi mo ʻefiʻefi naʻa nau fakataha aí. Ne haʻu ha niʻihi kuo nau kaukau maʻa mo teuteu lelei ʻi heʻenau fakaʻapaʻapa ki he natula toputapu ʻo e akoʻangá. Ne ʻi ai foki ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau maʻu ha meʻatokoni pongipongi koeʻuhí ke nau haʻu ki he fakatahá ʻoku nau ʻaukai.23

Hili e tuku ʻa e kalasí pea mātuku atu ʻa e kau tangatá, ne tokoni ʻa ʻEma mo ha kau finemui kehe ne fakangāueʻi ke nau fakamaʻa e lokiakó. Koeʻuhí naʻe ifi ʻe ha kau tangata ʻe niʻihi ha ngaahi paipa mo fakateka tapaka he lolotonga e kalasí, naʻe ʻasi nenefu ʻa e lokí pea fonu mo e faliki papá ʻi he ʻaʻanu tapaká ʻi he taimi ne nau mavahe aí. Naʻe olo ʻe ʻEma ʻaki hono tūkuingatá, ka naʻe tau maʻu pē ʻa e tapaká ʻi he falikí.24

Naʻá ne lāunga kia Siosefa fekauʻaki mo e ʻuli ko ʻení. Naʻe ʻikai angamaheni ʻaki ʻe Siosefa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tapaká, ka naʻe ʻikai ke ne tokanga ki hono fakaʻaongaʻi ia ʻe he kau tangata kehé. Ka neongo ia, naʻe hoko e ngaahi lāunga ʻa ʻEmá ke ne fehuʻi ai pe naʻe totonu nai ki he ʻOtuá hono fakaʻaongaʻi ʻo e tapaká.

Naʻe ʻikai toko taha pē ʻa ʻEma ʻi heʻene hohaʻá. Naʻe fakakaukau ʻa e kau fokotuʻu lotu foʻou ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo e ngaahi fonua kehe ʻi he funga ʻo e māmaní, ko e ifí mo e fakateka tapaká, pehē foki ki he inu kava mālohí, ko ha tōʻonga ʻuli. Ka naʻe tui ha kau toketā ʻe niʻihi ʻe lava e tapaká ʻo faitoʻo ha ngaahi fokoutua lahi. Naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi fakamatala hangē ko iá ne fakahoko fekauʻaki mo hono inu ʻo e kava mālohí mo e ngaahi inu velá hangē ko e kofí mo e tií, ʻa ia naʻe lahi hono inu ʻe he kakaí.25

ʻI hono ʻohake ʻe Siosefa ʻa e meʻá ni ki he ʻEikí, naʻá ne maʻu ha fakahā—ko ha “lea ʻo e poto, ke ʻaonga maʻá e Kāingalotú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”26 Naʻe fakatokanga ai ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí, ke fakaʻehiʻehi mei he maʻu kava mālohí, mo fakahā ai ko e inu mālohí ke fufulu ʻaki honau sinó ka ko e uainé ki he ngaahi taimi hangē ko e sākalamēnití. Naʻa ne fakatokanga foki kiate kinautolu fekauʻaki mo e tapaká mo e ngaahi inu velá.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ha meʻakai fakatupu moʻui lelei, ʻo poupouʻi e Kāingalotú ke nau kai e kēlení, ʻakaú, mo e fuaʻi ʻakaú pea ke maʻu fakasiʻisiʻi e kakanoʻi manú. Naʻá Ne talaʻofa ange e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui leleí, ʻiló, mo e mālohí kiate kinautolu ʻoku nau fili ke talangofuá.27

Naʻe tuku atu e fakahaá ʻo ʻikai ko ha fekau ka ko ha fakatokanga. Ne faingataʻa ki ha kakai tokolahi ke tukuange hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa mālohi ko ʻení, pea naʻe ʻikai vivili ʻa Siosefa ke nau fai pau ki ai. Naʻá ne hokohoko atu ke maʻu kava mālohi ʻi ha ngaahi taimi, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne faʻa inu kofi mo e tī mo ʻEma.28

Kaikehe, ʻi he hili hono lau ʻe Siosefa ʻa e ngaahi leá ki he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, naʻe lī ʻe he kau tangata ʻi he lokí ʻenau ngaahi paipá mo e tapaka fakateká ki he afí ke fakahaaʻi ʻenau loto fiemālie ke talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻEikí.29


Naʻe fakaʻosi e konga ʻuluaki ʻo e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Māʻasi, pea naʻe takitaha ʻalu atu ʻa e hono kau mēmipá ke ngāue fakafaifekau mo fakahoko ha ngaahi fatongia kehe pē.30 Lolotonga iá, ne ngāue ʻa e kau taki ʻo e siasí ʻi Ketilaní, ke fakatau ha fale ngaohiʻanga piliki mo tānaki ha paʻanga ke langa e temipalé.31

ʻI he taimi ko ʻení, ne maʻu ʻe Siosefa ha tohi mei Mīsuli. Hili hono lau e fakahā ʻo e “lou ʻōlivé”, naʻe naʻinaʻi ʻa ʻEtuate mo ha niʻihi kehe ki he Kāingalotú ke nau fakatomala mo fakalelei mo e siasi ʻi Ketilaní. Ne ʻaonga ʻenau ngaahi feingá, pea naʻa nau kole leva heni kia Siosefa ke fakamolemoleʻi kinautolu.32

ʻI heʻene mateuteu ke siʻaki ʻa e ngaahi fepakipaki ko ʻení, naʻe fekumi ai ʻa Siosefa ki ha ngaahi founga ke fakakakato e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ki Saioné. ʻI Sune, naʻá ne lotu ai mo Sitenei Likitoni mo Feletiliki Uiliamisi ke ako e founga ki hono langa ʻo ha temipale. ʻI heʻenau lotú, naʻa nau mamata ki ha vīsone ʻo e temipalé mo vakaiʻi hono tafaʻaki ki tuʻá, pea nau mātā e faʻunga ʻo e ngaahi matapā sioʻatá, ʻató mo e tauá. Ne hangē leva ne ʻunu e temipalé ki ʻolunga ʻiate kinautolú, pea naʻa nau ʻi loto ai, ʻo nau vakaiʻi hono ngaahi holo ʻi lotó.33

Hili ʻenau mata meʻa-hā-maí, naʻe tā ʻe he kau tangatá ʻa e ngaahi palani ki he ongo temipale ʻi Ketilani mo Tauʻatāiná. ʻE hangē ʻa e falé mei tuʻa ha ongo falelotu lalahí, kae ʻi lotó, ʻe ʻi ai ha ongo loki fakatahaʻanga lahi ʻe ua, ko e taha ʻi he fungavaka ki ʻolungá pea taha ʻi lalo, ʻa ia ʻe lava ke fakataha ki ai ʻa e Kāingalotú mo ako.34

Hili iá ne tokanga taha leva ʻa Siosefa ki hono tokoniʻi ʻo e Kāingalotu ʻi Saioné ke langa ha kolo ʻi honau nofoʻangá, ʻa ia kuo liunga ua hono lahí talu mei heʻene ʻaʻahi fakamuimuí.35 ʻI he tokoni ʻa Feletiliki mo Siteneí, naʻá ne tā ai ha ngaahi palani ki ha kolo ne maile sikuea ʻe taha. Ne fekolosiʻaki tapafā tatau ha ngaahi hala lōloa mo hangatonu ʻi he mapé, mo ha ngaahi fale maka mo e piliki ne tuʻu ʻi ha ngaahi konga kelekele lalahi pea tuʻu ha ʻulu ʻakau ʻi muʻa pea mo ha konga ke ngoue ai ʻi mui.

Naʻe vahevahe ʻa e kelekelé ko e vahe ua ʻe taha ʻo e ʻeká ki he tokotaha takitaha ʻo tatau ai pē ki he tuʻumālie mo e masiva fakatouʻosi. ʻE nofo ʻa e kau ngoué ʻi he loto koló ka nau ngoue ki he kelekele ʻi he ngaahi tuʻakoló. Naʻe tuʻu e temipalé mo e ngaahi fale toputapu kehe naʻe fakataumuʻa ki he lotú, akó, fakahoko ngāué, mo hono tokoniʻi ʻo e masivá, ʻi he lotomālie ʻo e koló. Ko e fale kotoa pē ke tohi ai ʻa e ngaahi foʻi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”36

Naʻe lava ke hao ʻi he kolo ʻe taha ha kakai ʻe toko tahamano nimaafe, ʻa ia ʻe fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ange ia ʻi Niu ʻIoke Siti, ka ʻe kei kau pē ʻi he ngaahi kolo lalahi taha ʻi he fonuá. Ko ʻene fonu pē ha kolo, ʻe lava leva ke toe fakahoko e palani tatau ʻo toutou pehē pē, kae ʻoua kuo maʻu ha tofiʻa ʻo e Kāingalotú kotoa ʻi Saione. Naʻe fakahinohino ʻe Siosefa, “Toe fakahoko ha palani ʻe taha ʻi he founga tatau pea fakafonu ʻa e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”37

ʻI Sune 1833, naʻe ʻoatu ʻe Siosefa, Sitenei, mo Feletiliki ʻa e palani ʻo e koló mei Ketilani ki Tauʻatāina, fakataha mo e ngaahi fakahinohino fakaikiiki ki he founga ʻo hono langa ʻo e temipalé.

Naʻa nau lipooti ʻi ha tohi ne ʻoatu fakataha mo e ngaahi palaní ʻo pehē, “Kuo mau kamata hono langa ʻo e Fale ʻo e ʻEikí ʻi he feituʻú ni, pea ʻoku hoko vave atu ia.” “ʻOku mau lotu ʻi he ʻaho mo e pō ki he fakamoʻui ʻo Saioné.”38