‘Inisititiuti
33 ʻE ʻOtua, ʻOkú Ke ʻi Fē?


“ʻE  ʻOtua, ʻOkú Ke ʻi Fē?” vahe 33 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 33: “ʻE  ʻOtua, ʻOkú Ke ʻi Fē?”

Vahe 33

ʻĪmisi
Tohi mo e Peni fulufuluʻi manu

ʻE  ʻOtua, ʻOkú Ke ʻi Fē?

Naʻe tuai e ʻalu ʻa e ʻahó ki he kau pōpula ʻi he fale fakapōpula Lipetií. Lolotonga ʻenau ngaahi fuofua māhina ʻi pilīsoné, naʻe faʻa ʻaʻahi mai e ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa ia ne nau omi mo e ngaahi lea fakalotolahi, vala mo e meʻakai. Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu momokó, naʻe siʻisiʻi ʻaupito ʻa e ʻū tohí mo e kau ʻaʻahi ki pilīsoné ʻi he hola ʻa e Kāingalotú ki ʻIlinoisí, pea ongoʻi liʻekina leva e kau nofo pōpulá.1

ʻI Sānuali 1839 naʻe feinga ʻa e Kāingalotú ke fakahū haʻanau tohi tangi ki ha fakamaau fakavahefonua, ka ko Sitenei Likitoni pē, ʻa ia naʻe puke lahi ʻaupitó, naʻe fakaʻatā ke totongi maluʻi ki tuʻá. Ko e toengá—ʻa Siosefa, Hailame, Laimani Uaiti, ʻAlekisenitā Makalei mo Kēlepi Polouini—naʻa nau toe foki pē ki honau lokí ʻo talitali ai ki he hopó ʻi he faʻahitaʻu failaú.2

Naʻe uesia lahi ʻe he nofo pilīsoné ʻa Siosefa. Ne faʻa fakasiosio mai e kau fakatangá ʻi he luvá ke siofi pe kapekape mai kiate ia. Ko e meʻa pē naʻe faʻa mau ke nau kai mo e kau pōpula kehé ko ha konga mā koane. Ko e kauʻi mohuku naʻa nau fakaʻaongaʻi ke fakamolū ʻaki e mohengá talu mei Tīsemá kuo lafalafa ia pea naʻe taʻefakafiemālie ki he mohé. Ko e taimi te nau tafu ai ha afi ke feinga ke fakamāfanaʻi kinautolú, naʻe ʻahuina e lokí pea ne nau fulutāmakia leva.3

ʻI he ofi ki honau ʻaho hopó, naʻe ʻiloʻi ʻe he tangata takitaha ʻe faingamālie lelei pē ke fakahalaiaʻi kinautolu ʻe ha kau sula filifilimānako ke tāmateʻi kinautolu. Naʻe tuʻo lahi ʻenau feinga ke hola mei pilīsone, ka ko e taimi kotoa pē ne nau feinga ai, naʻe maʻu kinautolu ʻe he kau tangata leʻó.4

Talu mei hono maʻu ʻe Siosefa ʻa hono uiuiʻi fakalangí mo ʻene vilitaki atu lolotonga ʻene fehangahangai mo e filí, ʻo faifeinga ke ne talangofua ki he ʻEikí mo tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú. Ka neongo e tupulaki e siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ne hangē kuo teuteu pē ia he taimí ni ke holó.

Kuo tuli ʻe he kau fakatangá ʻa e Kāingalotú mei Saione ʻi he Vahefonua Siakisoní. Ne hoko e fekeʻikeʻi ʻi loto ʻi he siasí ke māvahevahe ai e siasí ʻi Ketilani pea puke leva ʻe kinautolu ne moʻua ki ai e siasí ʻa e temipalé. Pea ʻi he hili ko ʻeni ʻa e tau fakalilifu mo honau ngaahi kaungāʻapí, naʻe movete ʻa e Kāingalotú ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e Vaitafe Misisipí, ne nau lotosiʻi pea ʻikai hanau ʻapi nofoʻanga.

Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa, kapau pē naʻe tukunoaʻi kinautolu ʻe he kakai Mīsulí naʻe mei ʻi ha tuʻunga melino pē mo fiemālie ʻa e fonuá. Ko ha kakai lelei ʻa e Kāingalotú naʻa nau ʻofa ki he ʻOtuá. Ne ʻikai tuha mo kinautolu ʻa hono tuli mei honau ngaahi ʻapí ʻo tā fakamamahi pea liʻaki ke maté.5

Naʻe fakatupu ʻita kia Siosefa ʻa e fakamaau taʻetotonú. ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe faʻa fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí mei he faingataʻá, ʻo Ne ikuʻi ai honau ngaahi filí ʻaki e mālohi ʻa Hono toʻukupú. Ka ko ʻeni, kuo fakamanamanaʻi ke fakaʻauha e Kāingalotú ka naʻe ʻikai pē Haʻane teitei kau mai.

Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Ko e hā naʻe fakangofua ai ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ha kakai tangata mo fefine mo e fānau taʻehalaia ke nau mamahi lolotonga iá ʻoku tauʻatāina mo taʻetauteaʻi pē ʻa e niʻihi ia ne nau tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí, kaihaʻasi honau kelekelé, mo ngaohikovia kinautolú? ʻOku lava fēfē ke Ne tuku ʻEne kau tamaioʻeiki faivelengá ke nau nofo ʻi ha pilīsone fakaheli, ʻo nau mamaʻo ai mei honau ngaahi ʻofaʻangá? Ko e hā ʻa e taumuʻa ki hono liʻaki ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi ʻoku nau fuʻu fie maʻu lahi taha ai Iá?

“ʻE  ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” Ko e tangilaulau ia ʻa Siosefá. “ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”6


Lolotonga e fefaʻuhi ʻa Siosefa mo e ʻEikí, naʻe ʻi ai ha fili mahuʻinga—mo fakatuʻutāmaki ki he moʻuí—ke fai ʻe he kau ʻaposetolo ʻi Kuinisií. ʻI he taʻu kimuʻá, naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fakataha ʻi he ʻaho 26 ʻo  ʻEpeleli, 1839 ki Hihifo Mamaʻó ki he feituʻu ʻe langa ai e temipalé ke nau hoko atu hono fakatoka e fakavaʻe ʻo e temipalé pea nau toki ʻalu leva ʻo toe ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. ʻI ha māhina ʻe taha kimuʻa pea hokosia e ʻaho ne fai ki ai e aleá, naʻe vivili ʻa Pilikihami ʻIongi ke toe foki ʻa e kau ʻaposetoló ki Hihifo Mamaʻo ʻo fakahoko totonu e fekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe tui ʻa e kau taki tokolahi ʻo e siasí ʻi Kuinisī naʻe ʻikai toe fie maʻu ia ke talangofua ʻa e kau ʻaposetoló ki he fakahaá, pea ne nau pehē ʻoku fakavalevale ia ke toe foki ki ha feituʻu naʻe ʻosi fakapapau ai ʻa e kau fakatangá ke tāmateʻi ʻa e Kāingalotú. Ne nau fakaʻuhingaʻi ʻo pehē, ʻoku pau pē he ʻikai finangalo ʻa e ʻEikí ke nau fakafaingataʻaʻiaʻi ʻenau moʻuí ke fononga ʻi ha maile ʻe laungeau ki he uhouhonga ʻo e filí lolotonga iá naʻe fuʻu fie maʻu kinautolu ʻi ʻIlinoisi.7

ʻIkai ngata aí, naʻe taʻemaau ʻenau kōlomú. Naʻe lolotonga hē ʻa Tōmasi Maasi mo ʻOasoni Haiti mei he moʻoní, naʻe tuku pōpula ʻa Paʻale Pālati pea naʻe kei ʻi Mīsuli pē ʻa Hiipa Kimipolo mo Sione Peisi. Naʻe teʻeki ke fakanofo ʻa e kau ʻaposetolo ia ne toki uí, ʻa Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate mo e tokoua ʻaki ʻo Siosefa ko Siaosi A. Sāmitá, pea naʻe kei ʻi ʻIngilani pē ʻa Uiliate ia ke malanga ʻaki e ongoongoleleí.8

Ka naʻe ongoʻi ʻe Pilikihami ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi ke fakataha ki Hihifo Mamaʻo ʻo hangē ko ia ne fekau ʻe he ʻEikí, pea ʻoku totonu ke nau feinga ke fakahoko ia.

Naʻá ne fakaʻamu ke nau lototaha mo e kau ʻaposetolo ʻi Kuinisií. Ke fakahoko e fonongá, naʻe pau ke nau mavahe mei honau fāmilí lolotonga e taimi naʻe fakaʻalongaua ai e kahaʻu ʻo e siasí. Kapau ʻe puke pōpula pe tāmateʻi ʻa e kau ʻaposetoló, ʻe pau leva ke fehangahangai honau ngaahi uaifí mo e fānaú mo e ngaahi faingataʻá ʻiate kinautolu pē.

Koeʻuhí ko ʻenau ʻiloʻi ʻa hono fuʻu mahuʻingá, naʻe loto-fiemālie ai ʻa ʻOasoni Pālati, Sione Teila, Uilifooti Utalafi mo Siaosi A. Sāmita ke fai ʻa e meʻa pē naʻe fie maʻú ke muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí.

Hili ʻenau fai ʻenau filí, naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Kuo folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá. Ko hotau fatongiá ke talangofua pea tuku ʻa e meʻa ʻe hokó ki Hono toʻukupú.”9


ʻI he fale fakapōpula Lipetií, naʻe mafasia e fakakaukau ʻa Siosefá ʻi heʻene loto-hohaʻa ki he Kāingalotú pea mo e ngaahi ʻulungaanga kovi naʻe fai kiate kinautolú. ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 19 ʻo Māʻasí, naʻá ne maʻu ai ha ʻū tohi meia ʻEma mo hono tokoua ko Toni Kālosí pea mo Pīsope Pātilisi.10 Naʻe fakafiefia ʻa e ʻū tohí kiate ia mo e kau pōpula kehé, ka naʻe ʻikai ke ngalo ʻiate ia naʻe lokaʻi ia ʻi ha loki pōpula likoliko lolotonga iá ʻoku movete holo ʻa e Kāingalotú pea ʻoku nau fie maʻu ha tokoni.

ʻI he hili ha ngaahi ʻaho ʻo hono maʻu ʻo e ʻū tohí, naʻe kamata ʻe Siosefa ke ne fai ha ongo tohi ki he Kāingalotú ʻo ne vahevahe ai ʻene fakakaukaú ʻi ha founga ne teʻeki ke ne fakahoko kimuʻa. ʻI heʻene tala kae tohi ki ha tokotaha pōpula ʻe taha, ʻa ia naʻe hoko ko ʻene tangata tohí, naʻe feinga ʻa e palōfitá ke ne poupouʻi ʻa e Kāingalotú lolotonga ʻenau ongoʻi kuo siva ʻenau ʻamanakí.

Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu, “Ko e faʻahinga kotoa pē ʻo e faiangahala pea mo e anga taʻeʻofa kuo fakahoko kiate kitautolú te nau haʻi fakataha hotau ngaahi lotó pea mo fakamaʻu kinautolu ʻi he ʻofa.”11

Ka naʻe ʻikai lava ke ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi māhina ʻo e fakatanga naʻe fakamālohiʻi ai kinautolu ki he tūkunga ʻoku nau ʻi aí. Naʻá ne hanu fekauʻaki mo Kōvana Pokesi, kau sōtiá, pea mo kinautolu ne nau fakamamahiʻi e Kāingalotú. Naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ʻi he lotu, “Tuku ke tupu ʻa ho houhaú ki homau ngaahi filí, pea sāuni ʻa homau ngaahi ngaohikoviá ʻaki hoʻo heletaá ʻi he houhau ʻa ho finangaló!”12

Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe ʻikai ko e foʻui ʻataʻatā pē ia honau ngaahi filí. Naʻe feinga ha Kāingalotu ʻe niʻihi, ʻo kau ai ʻa e kau taki ʻo e siasí, ke fufuuʻi ʻenau ngaahi angahalá, fakafiemālieʻi ʻenau loto-hīkisia mo e holí pea mo fakamālohiʻi ʻa e niʻihi kehé ke talangofua kiate kinautolu. Ne nau ngāue hala ʻaki honau mālohí mo e tuʻunga ʻi he Kāingalotú.

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Siosefa ke ne pehē, “Kuo tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi meʻa pango kuo hoko kiate kitautolú, ko e anga mo e ʻulungaanga ʻo e meimei kakai kotoa pē, ʻo ka nau ka maʻu leva ha kihiʻi mafai, ʻo hangē tokua ko ʻenau mahaló, [ʻoku] nau kamata leva ke ngāue ʻaki ha pule taʻetotonu.”13

Ko e Kāingalotu angatonú ʻoku totonu ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku māʻolunga angé. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi.” Ko kinautolu ne nau feinga ke faihala mei aí ne mole meiate kinautolu ʻa e Laumālié mo e mafai ke tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí.14

Ka, naʻe kei tangi pē ʻa Siosefa maʻá e Kāingalotu taʻehalaiá. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “ʻE  ʻEiki, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻenau kātakiʻi ʻa e ngaahi kovi mo e ngaahi fakamālohi taʻetotonu ko ʻení, kae teʻeki ai ke fakamolū ho finangaló kiate kinautolu?”15

Naʻe tali ange ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino. ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē.”16

Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa naʻe ʻikai ke ne ngalo. Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻo pehē, “Kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.”

Naʻe fakamanatu ʻe he Fakamoʻuí kia Siosefa he ʻikai lava ke lahi ange e mamahi ʻa e Kāingalotú ʻiate Ia. Naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu pea naʻe malava pē ke ne fakangata ʻenau mamahí, ka naʻá Ne fili ke mamahi fakataha mo kinautolu, ʻo fuesia ʻenau loto-mamahí ko ha konga ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe fakafonu ʻe he faʻahinga mamahi peheé Ia ʻaki ʻa e ʻaloʻofa, ʻo Ne maʻu ai ʻa e mālohi ke tokoni mo fakaleleiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tafoki kiate Ia ʻi honau ngaahi faingataʻá. Naʻá Ne tapou kia Siosefa ke tuʻu maʻu peá Ne talaʻofa he ʻikai ke Ne liʻaki ia.

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí, “ʻOku ʻiloʻi ʻa ho ngaahi ʻahó, pea ʻe ʻikai ke lau ʻo siʻi hifo ʻa ho ngaahi taʻú. Ko ia, ʻoua te ke manavahē ki he meʻa ʻe lava ʻe he tangatá ʻo faí, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”17


Lolotonga e folofola fakanonga ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi pilīsoné, naʻe feinga taʻetuku ʻa Hiipa Kimipolo mo e Kāingalotu kehe ʻi Mīsulí ke kole ki he fakamaauʻanga lahi fakavahefonuá ke tukuange mai ʻa e palōfitá. Ne hangē naʻe fakaʻofaʻia ʻa e kau fakamāú ʻi he kole ʻa Hīpá, pea naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau fehuʻia ʻa e tuʻunga fakalao ʻo hono tuku pōpula ʻo Siosefá, ka naʻe iku pē ʻo ʻikai ke nau tali ke vakai ki heʻene hopó.18

ʻI he loto-siʻi ʻa Hīpá, naʻá ne toe foki ai ki Lipetī ke lipooti kia Siosefa. Naʻe ʻikai tali ʻe he kau leʻó ke ne hū ki he fale fakapōpulá, ko ia naʻá ne tuʻu pē ʻi tuʻa ʻi he veʻe luva ʻo e fale fakapōpulá ʻo ui mei ai ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne pehē kuó ne feinga hono lelei tahá, ka naʻe ʻikai pē ha ola lelei.

Naʻe ui mai ʻa Siosefa kiate ia ʻo pehē, “Ke ke fiefia pea fetukutuku ʻa e Kāingalotú mei heni ʻi he vave tahá.”19

Naʻe mavahe ʻa Hiipa ki Hihifo Mamaʻo hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻo ne tailiili pē ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku fakatatali ke hoko ʻi he feituʻu ko iá. Makehe mei ha kau taki mo ha ngaahi fāmili tokosiʻi, ne ʻikai ha taha ʻi he koló. Naʻe mavahe e fāmili ʻo Hīpá ʻi ha māhina ʻe ua kimuʻa ai, pea ko e talu mei ai mo e teʻeki ke ne toe fanongo meiate kinautolu. ʻI heʻene fakakaukau kiate kinautolu mo e kau pōpulá pea mo kinautolu ne mamahi mo mate ʻi he nima ʻo e kau fakatangá, naʻá ne ongoʻi mafasia mo tuēnoa. Hangē ko Siosefá, naʻá ne fakaʻamu ke ʻosi ʻa e mamahí.

ʻI he fakakaukau ʻa Hiipa ki honau tūkunga fakamamahí, pea mo ʻene taʻemalava ke fakatauʻatāinaʻi ʻa Siosefá, naʻe fakafonu ia ʻe he ʻofa mo e fakamālō ʻa e ʻEikí. Naʻá ne pukepuke ha laʻipepa ʻi hono funga tuí, peá ne hiki e ngaahi ongo naʻá ne maʻú.

Naʻá ne fanongo ki he folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Manatuʻi, ʻoku Ou ʻiate koe maʻu ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻE ʻi ho lotó ʻa hoku Laumālié ke akoʻi koe ki he ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá.”

Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí ke ʻoua ʻe hohaʻa ki hono fāmilí. Naʻá Ne talaʻofa ange, “Te U fafanga ʻa kinautolu mo fakakofuʻi ʻa kinautolu pea ngaohi kiate kinautolu ha ngaahi kaungāmeʻa. ʻE ʻiate kinautolu ʻa e fiemālié ʻo taʻengata, ʻo kapau te ke faivelenga pea ʻalu atu ʻo malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.”20

ʻI he ʻosi ʻa e tohi ʻa Hīpá, naʻe nonga hono lotó mo e fakakaukaú.


Hili e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi he loki pōpula fakapoʻuli mo fakataʻelatá, naʻe ʻikai ke ne toe manavasiʻi pe kuo liʻaki ia mo e siasí ʻe he ʻOtuá. ʻI ha faitohi kia ʻEtuate Pātilisi mo e Kāingalotú, naʻá ne fakamoʻoni loto-toʻa ai ki he ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá ne talaki ʻo pehē, “Te Ne lilingi atu ʻEne houhaú ʻo hangē ko e maka vela ʻo e moʻunga Vesuvisí, ka ko e Tui Faka-Māmongá ʻe kei tuʻu pē.” Naʻá ne ʻosi fakapapauʻi ʻa e meʻá ni.

Naʻá ne pehē, “Ko e tui faka-Māmongá ko e moʻoní ia. Ko e ʻOtuá hono tupuʻangá. Ko Ia hotau paá. ʻOku tupu ʻiate Ia ʻa hotau fanauʻí. Naʻe tupu ʻi Hono leʻó ʻa hono ui kitautolu ki he kuonga ko ʻeni ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he kamataʻanga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.”21

Naʻá ne tapou ki he Kāingalotú ke nau faʻu ha lekooti fakaʻofisiale ʻo e ngaahi fakamamahi ne nau kātekina ʻi Mīsulí koeʻuhí ke ʻave ki he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga kehé ke nau vakaiʻi. Naʻá ne tui ko e fatongia ia ʻa e Kāingalotú ke nau fekumi ki ha fakatonutonu fakalao ki heʻenau ngaahi molé.

Naʻá ne faleʻi ange ʻo pehē, “Ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú.”22

Ne hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono ʻave ʻe Siosefa ʻa ʻene tohí, naʻá ne mavahe mo hono kaungā nofo pōpulá ke fakamaauʻi kinautolu ʻi ha fakamaauʻanga sula ʻi Kelatini. Kimuʻa pea nau mavahé, naʻe fai ʻe Siosefa ha tohi kia ʻEma. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fie sio ki siʻi Feletilikí, Siosefa, Sūlia mo ʻAlekisanitā. Talaange kiate kinautolu ʻoku ʻofa lahi atu ʻenau Tamaí, pea ʻoku fai hono lelei tahá ke hao mei he kau fakatangá kae foki atu kiate kinautolu.”23

Ko e taimi naʻe aʻu atu ai e kau pōpulá ki Kelatiní, naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau loeá ne nau inu ʻi he lokí, lolotonga iá naʻe takai noaʻia holo pē ha kau tangata ʻi tuʻa mo fakasio ki loto mei he matapā luvá. Ko e fakamaau naʻe fai tuʻutuʻuní ne hoko ia ko e loea naʻá ne talatalaakiʻi ʻa e Kāingalotú ʻi he hopo ʻi Nōvemá.24

ʻI he mahino kia Siosefa he ʻikai ke nau maʻu ha fakamaau totonu ʻi he vahefonua Teivisí, ne nau kole ai mo e kau pōpula kehé ke liliu e feituʻu ne fai ki ai e hopó. Naʻe tali ʻenau kolé, pea naʻe fononga atu ʻa e kau pōpulá mo ha polisi mo ha kau tangata leʻo foʻou ʻe toko fā ki ha falehopo ʻi ha vahefonua kehe.25

Naʻe anga fakafaingofua ʻa e kau leʻó ki he kau pōpulá pea naʻa nau angaʻofa kiate kinautolu lolotonga ʻenau fononga ki he feituʻu foʻoú.26 ʻI Kelatiní, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻenau tokaʻí ʻaki ʻene ikuʻi ʻenau tangata sino mālohi tahá ʻi ha vaʻinga tau fangatua.27 Naʻe liliu foki mo e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Kāingalotú. Naʻe fakaʻau ke taʻefiemālie ha kakai Mīsuli ʻe niʻihi ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e kōvaná ke tuli [ʻa e Kāingalotú] pea naʻa nau fakaʻamu ke tukunoaʻi ā e meʻa naʻe hokó kae tukuange ʻa e kau pōpulá.28

Hili ha ʻaho ʻe taha mei heʻenau mavahe mei he Vahefonua Teivisí, naʻe tuʻu ʻa e kau tangatá ʻi ha feituʻu mālōlōʻanga, pea naʻe kumi ʻe he kau pōpulá ha uasikē maʻá e kau leʻó. ʻI he pō ko iá, naʻe haʻu ʻa e polisí ki he kau pōpulá. Naʻá ne talaange, “Te u inu ha meʻi kava mālohi kimuʻa peá u mohé, pea te mou faʻiteliha leva ʻi ha meʻa pē te mou fakakaukau ke fai.”

Lolotonga e konā ʻa e polisí mo ha toko tolu ʻo e kau tangata leʻó, naʻe tokoniʻi ʻe he tangata leʻo naʻe toé ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau heka ki ha ongo hoosi ʻe ua pea naʻa nau fononga fakahahake ʻi he fakapoʻulí.29


Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, lolotonga e hola ʻa Siosefa mo e kau pōpula kehé ki ha feituʻu malú, naʻe kamata fononga ha kau ʻaposetolo ʻe toko nima ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻo nau kolosi ʻi he vaitafe Misisipí ki Hihifo Mamaʻó. Naʻe heka ʻa Pilikihami ʻIongi, Uilifooti Utalafi mo ʻOasoni Pālati ʻi ha saliote ʻe taha, kae heka ʻa Sione Telia, Siaosi A. Sāmita mo ʻAlefiusi Katelā, ʻa ia ko e tufunga pule ki he temipalé, ʻi ha saliote ʻe taha.

Naʻe vave ʻenau fononga ʻi he feituʻu tokaleleí mo e loto-vēkeveke ke nau tūʻuta ki Hihifo Mamaʻó ʻi he ʻaho ne palani ki aí. Lolotonga ʻenau fonongá ne nau fetaulaki mo e ʻaposetolo ko Sione Peisí, ʻa ia naʻe fononga fakahahake mo hono fāmilí mei Mīsuli, pea naʻa nau fakalotoʻi ia ke kau fakataha mo kinautolu.30

Hili ha ʻaho ʻe fitu ʻo e fononga ʻa e kau ʻaposetoló, ne nau aʻu ki Hihifo Mamaʻó ʻi he pō 25 ʻo  ʻEpelelí. Ne vaoa ʻa e veʻehalá, pea naʻe longonoa ʻa e meʻa kotoa. Naʻe ʻalu hake ʻa Hiipa Kimipolo mei hono toitoiʻangá, ʻa ia naʻe foki mai ki Hihifo Mamaʻó ʻi heʻene ʻiloʻi kuo hola ʻa Siosefá, ʻo talitali lelei kinautolu ki he koló.

Naʻe pōtalanoa ʻa e kau tangatá ʻi ha ngaahi lau houa. Pea ʻi he fakaʻau ke hopo hake ʻa e laʻaá ʻi he tafaʻaki langi fakahahaké, naʻa nau fononga fakalongolongo pē mo e Kāingalotu tokosiʻi ne nau kei toe ʻi he koló ki he feituʻu ʻe langa ai e temipalé. Ne nau hivaʻi ai ha himi pea naʻe tekaʻi hake ʻe ʻAlefiusi ha fuʻu maka lahi ki he tafaʻaki fakatonga-hahake ʻo e tuʻuʻanga ʻo e temipalé, ko hono fakahoko ia e fekau ʻa e ʻEikí ke toe kamata hono fakatoka e fakavaʻe ʻo e temipalé.31

Naʻe tangutu ʻa Uilifooti ʻi he funga maká lolotonga iá ne haʻohaʻo mai e kau ʻaposetoló ʻo takatakaiʻi ia. Naʻa nau hilifaki honau nimá ki hono ʻulú, pea naʻe fakanofo ia ʻe Pilikihami ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló. ʻI he hili iá, naʻe fetongi ʻe Siaosi ʻa Uilifooti ʻi hono tangutuʻanga ʻi he funga maká pea naʻe fakanofo foki mo ia.

Ne ʻiloʻi ʻe he kau ʻaposetoló kuo nau fai e meʻa kotoa pē ne nau lavá, ne punou leva honau ʻulú ʻo taufetongi ʻi he lotu ʻi he maama ʻa e ʻahó. ʻI he taimi naʻe ʻosi aí, naʻa nau hivaʻi ʻa e “Adam-ondi-Ahman (ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani),” ko ha himi naʻe fakatuʻamelie ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí mo e ʻaho ʻe mafola ai ʻa e melino ʻo Saioné ʻi he toafa tokalelei ʻo Mīsulí ke fakafonu ʻa e māmaní.

Naʻe toe tekaʻi leva ʻe ʻAlefiusi ʻa e fuʻu maká ki he meʻa naʻe tomuʻa ʻi aí, kae tuku ʻa e fakavaʻé ki he toʻukupu ʻa e ʻEikí ki ha ʻaho te Ne teuteuʻi ai ha hala ke toe foki mai ai ʻa e Kāingalotú ki Saione.32

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fononga ʻa e kau ʻaposetoló ʻi ha maile ʻe tolungofulu mā ua ke maʻu ʻa e ngaahi fāmili fakamuimui ne nau faifeinga ke mavahe mei Mīsulí. Ne nau ʻamanaki ke folau ki Pilitānia ʻi he kahaʻu vave maí. Ka ne nau fakaʻamu ke ʻuluaki fakataha mo honau ngaahi ʻofaʻangá ʻi ʻIlinoisi pea nofo mo kinautolu ʻi he feituʻu foʻoú, pe ko e fē pē ha feituʻu ʻe ʻi ai.33


ʻI he taimi ko ʻení, ne tūʻuta mai ha vaka ʻi Kuinisī pea naʻe hifo mai ai ha kau pāsese ne ngali fakaʻofa honau teungá. Ko ha taha ʻo kinautolu—ko ha tangata naʻe tea mo pahapahau—naʻá ne tui ha tatā fālahi mo ha sāketi lanu pulū naʻe ʻikai pelu ʻa e kolá ʻa ia ne fakapuliki ai e taʻetele hono kavá. Naʻá ne tui ha talausese mahaehae mo ha puti motuʻa.34

Naʻe siofi ʻe Timiki Hanitingitoni, ko ha polisi mālōlō ʻi he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó, ʻa e sola vala mahaehaé ʻi heʻene kaka hake ʻi he kauvaí. Ne ʻi ai ha meʻa angamaheni fekauʻaki mo e fofonga ʻo e tangatá mo ʻene tōʻonga lué naʻá ne tohoakiʻi e tokanga ʻa Timikí. Ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tala hono ʻuhingá kae ʻoua kuó ne toe sio fakalelei.

Naʻá ne pehē ange mo fakaofoofo, “Ko koe nai ia Misa Siosefa?”

Naʻe hiki ʻe Siosefa hono nimá ʻo fakaʻilonga ki hono kaungāmeʻá ke fakalongolongo. Naʻá ne pehē ange, “Fakaleʻosiʻi pē!” “Ko e fē hoku fāmilí?”35

Talu e hola ʻa Siosefa mo e kau pōpula kehé [mei pilīsoné], naʻa nau fakaalaala ʻaupito ʻi heʻenau hola mei he kau maʻu mafaí, ʻo nau muimui ai ʻi he hala mei Mīsulí ki he Vaitafe Misisipí pea mo e tauʻatāina ne fakatatali mei he tafaʻaki ʻe tahá, ʻa ia ne ʻikai aʻu ki ai e kau maʻu-mafai ʻi he vahefonua Mīsulí.36

Naʻe kei ʻohovale pē ʻa Timiki ke sio ki he palōfitá, naʻá ne fakamatala ange naʻe nofo ʻa ʻEma mo e fānaú ʻi ha maile ʻe fā mei he koló.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “ʻAve au ki hoku fāmilí ʻi he vave taha te ke lavá.”

Naʻe heka ʻa Timiki mo Siosefa ʻo na fononga ki he ʻapi ʻi Kilivilení, ʻo na ʻalu ʻi he ngaahi hala ʻi he tuʻa koló ke fakaʻehiʻehi mei hano ʻiloʻi kinaua. ʻI heʻena aʻu atú, naʻe hifo ʻa Siosefa ʻo ne kamata lele ki fale.

Naʻe ʻasi mai ʻa ʻEma ʻi he matapaá pea naʻá ne fakatokangaʻi [ʻa Siosefa] he taimi pē ko iá. Naʻá ne lele fakavave mai ʻo ne fāʻofua kiate ia ʻi he ʻaá.37