‘Inisititiuti
18 Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí


““Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí,” vahe 18 ‘o e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 18: “Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí”

Vahe 18

ʻĪmisi
Ngaahi Fale Fehikitaki mo e Tofunanga ʻo e ʻApitangá

Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí

ʻI he ngaahi ʻaho hoko ʻi he ʻosi ʻa e ʻuha fetuʻu ʻesiafí, naʻe ʻamanaki ʻa Siosefa ʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa fakaofo ke hoko. Ka naʻe hokohoko atu e moʻuí ʻi he founga angamahení, pea naʻe ʻikai toe hā mai ha ngaahi fakaʻilonga kehe ʻi he langí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku hangē ʻoku mamahi hoku lotó.” Kuo laka hake ʻi ha māhina ʻe tolu talu mei hono fakahā ʻe he ʻEikí ha toe meʻa maʻá e Kāingalotu ʻi Saioné, pea naʻe teʻeki pē ke ʻilo ʻe Siosefa e founga ke tokoni ai kiate kinautolú. Ne hangē kuo tāpuni mai e langí.1

Ne tānaki atu ki he hohaʻa ʻa Siosefá, ʻa e toki foki mai ʻa Toketā Filasitasi Holapati mei Palemaila mo Manisesitā mo ha ngaahi talanoa—ko e niʻihi ne loi pea ko e niʻihi ne fakalahiʻi—ʻo kau ki he moʻui ʻa Siosefa kimuʻá. ʻI he mafola atu ‘a e ngaahi talanoá ʻi Ketilaní, naʻe fakahā foki ʻe Holapati te ne tāmateʻi ʻaki hono nimá ʻa Siosefa. Ne kamata leva ke ngāue ʻaki ʻe he palōfitá ha kau tangata maluʻi moʻui.2

ʻI Nōvema  ʻaho 25, 1833, hili ha uike ʻe taha mo ha ngaahi ʻaho siʻi mei he ngaahi fetuʻu toó, ne tūʻuta ʻa ʻOasoni Haiti ʻi Ketilani peá ne lipooti ʻa hono tuli ʻo e kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní.3 Naʻe fakamamahi ‘aupito ‘a e ongoongó. Naʻe ʻikai mahino kia Siosefa e ʻuhinga ne tuku ai ʻe he ʻOtuá ke mamahi ʻa e Kāingalotú pea mole ʻa e fonua ʻo e talaʻofá. Pea ʻikai foki lava ke ne tomuʻa ʻilo e kahaʻu ʻo Saioné. Naʻá ne lotua ha fakahinohino, ka naʻe folofola mai pē ʻa e ʻEikí ke fakalongolongo pē pea falala kiate Ia.

Naʻe tohi leva ʻa Siosefa kia ʻEtuate Patilisi ʻi he taimi pē ko iá. “ʻOku ou ʻilo ʻe toe fakahaofi ʻa Saione ʻi he taimi pē ʻa e ʻOtuá,” ko ʻene fakamoʻoní ia, “ka ko e fuoloa ʻo hono fakamaʻá, ʻahiʻahiʻí, mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku teʻeki ke fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au.”

ʻI he siʻi ha meʻa ke toe faí, ne feinga ʻa Siosefa ke fakafiemālieʻi hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi Mīsulí, neongo e malie ʻe valu ngeau honau vāmamaʻó. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻI heʻemau ʻilo hoʻomou ngaahi mamahí, kuó ne langaki e fie kaungāmamahi ʻi homau lotó. “ʻOfa ke tuku ʻe he ʻEikí, neongo hoʻomou ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá, ke ʻoua naʻa hanga ʻe ha meʻa ʻo fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisí.”4


Naʻe hokohoko atu e lotu ʻa Siosefá pea ʻi Tīsemá, ne faifai peá ne maʻu ha fakahā maʻá e Kāingalotu ʻi Saioné. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kuo fakamamahiʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahalá, ka naʻá Ne ʻofa mamahi kiate kinautolu pea talaʻofa he ʻikai liʻaki kinautolu. Naʻá Ne fakamatala kia Siosefa, “Kuo pau ke tauteaʻi mo siviʻi ʻa kinautolu, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé […] he ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai te nau lava ʻo kātakiʻi ʻa e tauteaʻí, kae fakaʻikaiʻi aú, ʻoku ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu.”

Hangē ko ia naʻá Ne fai kimuʻá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau fakatau ha ngaahi konga kelekele ʻi Saione pea fekumi ʻi ha ngaahi founga melino mo fakalao ke toe maʻu ʻenau ngaahi meʻa ne molé. Naʻa ne fakahā “ʻE ʻikai ke hiki ʻa Saione mei hono tuʻuʻangá.” “Ko kinautolu ʻoku toé, pea ʻoku nau loto-maʻá, te nau foki mai, ʻo haʻu ki honau ngaahi tofiʻá.”5

Lolotonga hono poupouʻi ʻe he fakahaá ʻa e ngaahi alea fakamelino mo e kakai ʻo Tauʻatāiná, naʻe toe fakahā foki ʻe he ʻEikí ʻe lava ke toe maʻu ʻa Saione ʻi he mālohi. Naʻá ne fakahā ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha ngoue vaine ʻa ia kuo toʻo mei he kau tamaioʻeiki fakapikopikó mo fakaʻauha ʻa kinautolu ʻe ha fili. ʻI he taimi ne mamata ai e ʻeiki ʻo e ngoue vainé ki he fakaʻauhá, naʻá ne valokiʻi e kau tamaioʻeikí koeʻuhi ko ʻenau taʻetokangá pea ui kinautolu ke ngāue.

Naʻá ne fekau, “ʻAlu ʻo tānaki fakataha mai ʻa e toenga ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, pea ʻave ʻa e mālohi kotoa ʻo hoku falé … [pea] ke mou ʻalu leva ki he fonua ʻo ʻeku ngoue vainé, pea huhuʻi ʻeku ngoue vainé.” Naʻe ʻikai fakaʻuhingaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e talanoa fakatātaá, ka naʻá Ne fakahā ki he Kāingalotú ʻoku fakahoko mai ai Hono finangalo ki he huhuʻi ʻo Saioné.6

Hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe haʻu ʻa Paʻale Palati mo Laimani Uaiti ki Ketilani mo ha ngaahi ongoongo lahi ange mei Mīsuli. Ne foaki ʻe ha kakai anga fakakaumeʻa ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻe taha ne fahangaaki mo e Vahefonua Siakisoní ha meʻakai mo e vala ki he Kāingalotú ke fakafetongi ʻaki ʻenau ngāué, ka ne kei fakamoveteveteʻi pē kinautolu pea nau ongoʻi loto-foʻi. Naʻa nau fie maʻu ke ʻilo e taimi mo e founga ʻe toe fakahaofi ai ʻa Saione mei hono ngaahi filí.7

Hili ʻene fanongo ki he lipōtí, naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa mei hono seá ʻo fakahoko ange te ne ʻalu ki Saione. ʻI ha māhina ʻe ono, kuó ne ʻoatu ha ngaahi lea fakalotolahi mo e ʻamanaki lelei ki he Kāingalotu ʻi aí lolotonga ʻene fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻi Ketilaní.

Naʻá ne fie maʻu he taimí ni ke fai ha meʻa maʻanautolu—pea naʻá ne fie maʻu ke ʻilo kohai ʻe fie kau fakataha mo iá.8


ʻI ʻEpeleli 1834, ʻi ha fakataha ʻa ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoke, naʻe fanongo ʻa Uilifooti Utalafi taʻu uofulu mā fitú, ki hono fakamatalaʻi ʻe Paʻale Palati ʻa e fakahā fakamuimui taha ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmitá. Naʻe ui ai e Kāingalotú ke tānaki ha kau tangata ʻe toko nimangeau ke nau laka mo e palōfitá ki Mīsuli. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “ʻOku ʻaonga ke hoko ʻa e huhuʻi ʻo Saioné ʻi he mālohi.” “Tuku ke ʻoua naʻa ilifia ha tangata ke tuku hifo ʻene moʻuí koeʻuhi ko au.”9

Naʻe fakaafeʻi ʻe Paʻale ʻa e kau talavou mo e kau tangata taʻu tolungofulu tupu ʻi he koló ke nau ʻalu ki Saione. Ko e tangata kotoa pē faingamālie, naʻe fie maʻu ke ne ʻalu.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe fakafeʻiloaki ʻe Uilifooti ia kia Paʻale. Naʻá ne kau mo hono taʻokete ko ʻAsimoní ki he siasí ʻi ha māhina ʻe tolu ki muʻa ai, pea ko ha ongo akonaki kinaua ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe pehē ʻe Uilifooti Utalafi naʻá ne loto fiemālie ke ʻalu ki Saione, ka naʻe ʻi ai hano ngaahi moʻua ke totongi mo ha ngaahi fakamatala paʻanga ke tānaki ki muʻa peá ne toki lava ʻo ʻalú. Naʻe fakahā ange ʻe Paʻale kiate ia ko hono fatongia ia ke fakamāʻopoʻopo ʻene ngaahi meʻa fakapaʻangá pea ke kau ʻi he laká.10

Naʻe talanoa kimui ange ʻa Uilifooti kia ʻAsimoni fekauʻaki mo e ʻalu ki Saioné. Neongo kuo ui ʻe he ʻEikí ʻa e tangata sino mālohi kotoa pē ʻi he siasí ke ne kau ʻi he laká, naʻe fakakaukau ʻa ʻAsimoni ke ne nofo, pea momou ke liʻaki hono ʻapí, fāmilí, mo e fāmá. Ka naʻe teʻeki ke mali ʻa Uilifooti, pea naʻá ne vēkeveke ke ʻalu ki Saione mo e palōfitá.11

Naʻe tūʻuta ʻa Uilifooti ʻi Ketilani hili ha ngaahi uike siʻi mei ai peá ne feʻiloaki ai mo Pilikihami ʻIongi mo Hiipa Kimipolo, ʻa ia ne na toki hiki ange pē mo hona fāmilí ki ʻOhaiō. Naʻe ngāue ʻa Hiipa ko ha taha ngaohi ipu, pea naʻe ʻi ai haʻane fānau ʻe toko ua, mo hono uaifi ko Viletí. Naʻe hoko ʻa Pilikihami ko ha tangata tufunga pea ʻi ai hano ongo ʻofefine kei iiki ʻe toko ua. Naʻá ne toki mali mo ha papi ului foʻou ko Mele Ane ʻEnisolo hili e pekia ʻa hono ʻuluaki uaifi ko Meliamé.12 Naʻe loto fiemālie ʻa e ongo tangatá fakatouʻosi ke na kau ki he laká, neongo ʻa e ngaahi feilaulau kuo pau ke fakahoko ʻe hona ongo fāmilí.

Naʻe kau atu foki ʻa e kāinga ʻo Mele Ane ko Siosefa mo Senitela Holopulukí ki he laká, fakataha mo hona ongo uaifi ko Nenisī mo ʻIunisí, pea mo ʻenau fānau īkí. Naʻe palani ʻa Nenisī mo ʻIunisi ke na tokoni ki he kau fafine tokosiʻi kehe ʻi he ʻapitangá, ʻa ia te nau ngaohi ha meʻatokoni, fō e valá, mo tokoni kiate kinautolu ʻe puke mo kafo ʻi he fononga ki Mīsulí.13

Naʻe maʻu ʻe he kau fefine ne nofo ʻi ʻapí ha ngaahi founga kehe ke tokoni ai ki he fonongá. Hili ha taimi nounou kimuʻa peá ne ʻalu ki Saioné, naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻOku ou fie maʻu ha paʻanga ke tokoni ki he teuteu ki Saioné, pea ʻoku ou ʻilo te u maʻu ia.” ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne, maʻu e $150 mei ha taha ko Sisitā Vose ʻi Positoni.14

Ne mavahe atu ki Saione ʻa Uilifooti mo ha Kāingalotu tokosiʻi ʻi Mē  ʻaho 1. Ne mavahe ʻa Siosefa, Pilikihami, Hiipa, mo e ongo Holopulukí—fakataha mo ha kau ngāue tokoni ʻe toko teau nai—mei Ketilani ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kimui ange ai pea nau kau fakataha mo Uilifooti ʻi he halá.

ʻI heʻenau fakataha maí, ko ha konga siʻi pē ʻo e toko nimangeau naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ne lava ʻo maʻú.15 Ka naʻa nau fononga fakahihifo ʻi he laumālie lelei, ʻo vilitaki ke fakahoko e folofola ʻa e ʻEikí.


Naʻe ʻamanaki lelei atu ʻa Siosefa ki heʻene kiʻi kulupú, ʻa ia naʻá ne ui ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Neongo naʻe ʻosi fakamahafu kinautolu pea nau loto fiemālie ke tau, ʻo hangē ko e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ʻi heʻenau tau maʻá e fonua ko Kēnaní, naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke nau fakaleleiʻi e fepakipakí ʻi he melino. Naʻe ʻosi talaange ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi Mīsulí ki he kau taki ʻo e siasí ʻi aí, naʻe loto fiemālie ʻa Kōvana Tanikilini ke tuku atu e kautau ʻo e vahefonuá ke nau fakafeʻao ʻa e Kāingalotú ki honau ngaahi kelekele ne molé. Ka neongo iá, he ʻikai ke ne lava ʻo palōmesi ange ke taʻofi ʻa e kau fakatangá mei hono toe tuli kinautolú.16

Naʻe palani ʻa Siosefa ke ne kole e tokoni ʻa e kōvaná ʻi he tūʻuta atu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi Mīsulí, peá ne ngāue mo e kautaú ke fakafoki ʻa e Kāingalotú ki he Vahefonua Siakisoní. ʻE nofo ʻa e ʻapitangá ʻi Saione ʻi ha taʻu ʻe taha ke tokoni ki he Kāingalotú ke nau malu mei honau filí.17

Ke fakapapauʻi ne ʻi ai ha tokoni ki he taha kotoa ʻi he ʻapitangá, naʻe tānaki ʻe he kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ha paʻanga fakalukufua. Naʻe vahevahe ʻe Siosefa ʻa e kau tangatá ki ha ngaahi kulupu, ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻi he Fuakava Motuʻá, pea naʻe fili ʻe he kulupu takitaha ha taki kulupu.18

ʻI he ngaʻunu atu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ki hihifo mamaʻó, naʻe hohaʻa ʻa Siosefa fekauʻaki mo ʻenau ʻalu atu ki he feituʻu ʻo e filí mo ʻene kau tangata tokosiʻí. Naʻe uki ʻe hono tokoua ko Hailamé mo Laimani Uaiti ha kau tangata kehe ʻi he ngaahi kolo ʻo e siasí he tokelau hihifo ʻo Ketilaní, ka naʻe teʻeki ke nau kau fakataha mai mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe Siosefa e feituʻu naʻa nau ʻi aí. Naʻá ne hohaʻa foki na kuo mataki ʻe ha kau asiasi e fononga ʻa e ʻapitangá pea lau honau tokolahí.19

ʻI Sune  ʻaho 4, hili ha māhina ʻe taha ʻo ʻenau laká, ne aʻu e ʻapitangá ki he Vaitafe Misisipí. Naʻe ongosia mo felāngaaki ʻa Siosefa mei he fonongá, ka naʻá ne mateuteu ke fepaki mo e ngaahi faingataʻa ne tuʻunuku maí.20 Naʻá ne ʻilo kuo aʻu e ngaahi lipōtí mo ha ngaahi ongoongo loi ʻo e fononga ʻa e ʻapitangá ki Mīsuli, pea naʻe teuteu ha laungeau ʻo e kau nofo aí ki ha fepaki. Naʻá ne fifili pe naʻe mālohi feʻunga nai e Kāingalotú ke fehangahangai mo kinautolu.

Naʻá ne tohi kia ʻEma lolotonga ʻene tangutu ʻi he kauvai ʻo e vaitafé, “ʻOku lelei pē ʻa e tūkunga ʻo e ʻapitangá hangē ko e meʻa ne ʻamanaki ki aí, ka ʻoku mau fuʻu tokosiʻi pea siʻisiʻi fau mo ʻemau ngaahi naunaú.”21


ʻI he ʻaho hokó ne fuʻu vevela pea ʻafu ʻi he teuteu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ke kolosi ʻi he vaitafé ki Mīsulí. Ne laka hake ʻi ha maile ʻe taha ʻa e fālahi ʻo e Vaitafe Misisipí, pea naʻe taha pē e vaka ʻa e ʻapitangá ke ʻave ai kinautolu ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI heʻenau tatalí, naʻe tuli manu mo toutai ha niʻihi kae feinga ha niʻihi kehe ke toʻo atu e taʻeoliʻiá mo fekumi ki ha malumalu ke nau hao ai mei he laʻā ʻo e faʻahitaʻu māfaná.

Ko ha ʻaho taʻeoli moʻoni ʻe ua naʻe fakamoleki ʻe he ʻapitangá ke kolosi ʻi he vaitafé. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho hono uá, naʻa nau helaʻia mo ʻita vave. Naʻe ilifia hanau tokolahi, koeʻuhi ko ʻenau ʻi Mīsulí, ki ha ngaahi ʻohofi fakatuʻupakē. ʻI he efiafi ko iá, ne ʻohovale ʻa e tokotaha kotoa ʻi he kamata ke kālou ʻa e kulī leʻo ʻa Siosefá ki he kulupu fakaʻosi ke aʻu mai ki he ʻapitangá.

Naʻe fakamanamana ʻa e taki ʻo e kulupu ne aʻu maí, ʻa Silivesitā Sāmita, te ne tāmateʻi ʻa e kulií kapau he ʻikai tuku ʻene kāloú. Naʻe fakanonga ʻe Siosefa ʻa e monumanú, ka naʻe kei lāunga pē ʻa Silivesitā mo ʻene kulupú fekauʻaki mo ia ʻi he pongipongi hono hokó.22

Naʻe ui ʻe Siosefa ʻa e kau ʻapitangá ke nau fakataha mai ʻi heʻene fanongo ki heʻenau lāungá. Naʻá ne fakahoko ange, “Te u fakatātā atu ʻi he laumālie ʻoku ʻi he ʻapitangá, he ʻoku ou fie maʻu ke toʻo atu ia mei he ʻapitangá.” Naʻe kamata ke ne fakatātaaʻi e ʻulungaanga ʻo Silivesitā mei he pō ki muʻá, ʻo toe fakahoko e ngaahi fakamanamana ʻa e taki kulupú fekauʻaki mo e kulií. Naʻá ne pehē, “ʻE hanga ʻe he ʻulungaanga ko ʻení ʻo fakatupu ʻa e ʻā vahevahe mo e lilingi toto ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe ʻikai teitei saiʻia ʻa Silivesitā, ʻa ia naʻe ʻikai kāinga mo Siosefá, ʻi heni. Naʻá ne pehē, “Ka uʻu au ʻe he kulī ko ʻená, te u tāmateʻi ia.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Kapau te ke tamateʻi e kulī ko iá, te u taaʻi koe.”

“Kapau te ke fai ia,” ko e lea ia ʻa Silivesitaá, “te u maluʻi au!”23

Naʻe tauʻaki fesiofaki ʻa e ongo tangatá ni lolotonga e mamata ʻa e ʻapitangá. Ne teʻeki fai ha fuhu ʻiate kinautolu, ka naʻe hoko e lau uike ʻo e laká ke ne ʻai kinautolu ke nau ʻiteʻita.

Ne faifai pea tafoki ʻa Siosefa meia Silivesitā peá ne fehuʻi ki he Kāingalotú pe ʻoku nau mā nai ʻo hangē ko iá ʻi he faʻahinga laumālie ʻoku ʻi he ʻapitangá. Naʻá ne pehē naʻa nau tōʻonga hangē ha fanga kulií kae ʻikai ko ha tangata. Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai totonu ke ʻai ʻe he tangatá ke nau ʻi ha tuʻunga tatau mo e fanga monumanú.” “ʻOku totonu ke nau ʻi ʻolunga ai.”24


Hili iá, ne holo hifo e ngaahi ongo ko iá pea naʻe fononga atu e kulupu tokosiʻí ki loto Mīsuli. Ne moʻumoʻua ʻa Nenisī mo ʻIunisi ʻi hono fakahoko ʻena ngaahi ngāue fakaʻahó, ka naʻe mahino foki kiate kinaua ko e foʻi laka kotoa pē ʻi he fononga ki he Vahefonua Siakisoní, naʻá ne tuku kinaua ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki lahi ange.25

Ne ʻikai fuoloa mei he kolosi ʻa e ʻapitanga lahí he vaitafe Misisipí, kuo tūʻuta atu ʻa Hailame Sāmita mo Laimani Uaiti mo ʻena kulupú, ʻo hiki hake e tokolahi ʻo e kau ʻapitangá ki he toko uangeau tupu.26 Ka neongo ia, naʻe kei hohaʻa pē ʻa e kau taki ʻapitangá ki ha ʻohofi, pea naʻe fekau ʻe Siosefa ʻa e kau tangata ne ʻi ai honau ngaahi fāmilí ke fekumi ki ha nofoʻanga maʻa honau uaifí mo ʻenau fānaú.

Ne taʻe-loto ha kau fafine tokolahi ki hono tuku kinautolú. Ka ʻi he teuteu ke mavahe ʻa e kau tangatá, naʻe ui ʻe Siosefa ʻa e taha kotoa ke nau fakataha mai. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku loto fiemālie ʻa e kau fefiné ke foua hano ʻohofi kinautolu fakataha mo e ʻapitangá, te nau lava ʻo fakahoko ia.”27

Naʻe pehē ʻe Nenisī, ʻIunisi, mo ha kau fefine kehe ʻi he ʻapitangá naʻa nau loto fiemālie ke ʻalu, pea nau fiefia ʻi hono tuku ange ʻe Siosefa ke nau fili ke hoko atu e laká.28


Hili ha ngaahi ʻaho lahi mei ai, ne haʻu ʻa Paʻale Palati mo ʻOasoni Haiti ki he ʻapitangá mo ha ongoongo ne ʻikai ke nau fie fanongo ki ai: kuo ʻikai tali ʻe Kōvana Tanikilini ke ʻomi ha tokoni fakakautau ki he Kāingalotú.29 Ne ʻiloʻi ʻe he ʻapitangá, he ʻikai ke nau lava ʻo tokoni ki he Kāingalotu Mīsulí ke nau foki ki honau kelekele ʻi Saioné ʻi he melino taʻe kau ai e tokoni ʻa e kōvaná. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa mo e kau taki kulupú ke nau hoko atu. Naʻa nau fakaʻamu ke aʻu ki he Kāingalotu ne tuli fakamālohi ʻi he Vahefonua Keleí, ʻi he fakatokelau ʻo e Vaitafe Mīsulí, mo tokoniʻi kinautolu ke fakahoko ha ngaahi alea felotoi mo e kakai ʻo e Vahefonua Siakisoní.30

Ne kolosi atu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi he manafa he uhouhonga ʻo Mīsulí. Hili ha ʻaho nai ʻe taha pea nau aʻu ki he feituʻu naʻa nau fononga ki aí, ne ʻi ai ha fefine ʻuliʻuli—mahalo ko ha pōpula—naʻe ui mai ʻo hangē ʻoku tailiilí kiate kinautolu. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha kulupu ʻo ha kau tangata heni ʻoku nau palani ke tāmateʻi kimoutolu ʻi he pongipongí ni ʻi hoʻomou fakalaka haké.”31

Naʻe laka tokanga ʻaupito ʻa e ʻapitangá mo hoko atu. Naʻe pau ke nau tuʻu ʻi he poʻulí ʻi ha tafungofunga ʻoku ʻi ʻolunga hake ʻi he manga ʻo e Vaitafe Taumātaʻú, koeʻuhi ko ha palopalema ʻi he ngaahi salioté, ʻo nau kei mamaʻo ʻaki ha maile ʻe hongofulu mei he Kāingalotu ne kapusí. ʻI heʻenau fokotuʻu ʻenau ngaahi fale fehikitakí, naʻa nau fanongo ki he patopatō ʻo ha fanga hoosi ʻi ha heka mai ha kau tangata ʻe toko nima ki he ʻapitangá. Naʻe toʻo ʻe he kau tangata sola ko ʻení ha ngaahi meʻatau pea nau polepole ʻaki ʻenau pehē ʻoku ʻi ai ha kau tangata tokolahi hake ʻi he tolungeaú, naʻa nau haʻu ke tāmateʻi ʻa e Kāingalotú.32

Ne hohaʻa lahi ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe tuku ʻe Siosefa ha kau leʻo ʻi he feituʻu ko iá ʻi heʻene ʻilo naʻa nau tokosiʻí, ʻo ne fakapapauʻi ʻoku hanganaki mai hano ʻohofi kinautolu. Naʻe kole ange ʻe ha tangata ʻe taha kiate ia ke nau ʻuluaki ʻohofi e kau fakatangá.

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “ʻIkai. Tuʻu longo pē pea mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.”33

Ne fakapōpōʻuli e ʻaó pea matolu ʻi ʻolunga. Hili ha miniti ʻe uofulu, ne tō ha fuʻu ʻuha lahi ʻi he ʻapitangá, ʻo ne ʻai e kau tangatá ke nau hola mei honau fale fehikitakí ke kumi ha nofoʻanga lelei ange. Naʻe pulia e kauvai ʻo e Vaitafe Taumātaʻú ʻi he māʻolunga ʻa e vaí ʻo tafe hifo ki laló.34 Naʻe tō mai ha matangi mālohi ʻi he loto ʻapitangá ʻo ne puhi hifo e ʻulu ʻakaú mo fulihi e ngaahi fale fehikitakí. Ne tapa ha ʻuhila ngingila ʻi he langí.

Ne maʻu ʻe Uilifooti Utalafi mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻapitangá ha falelotu siʻisiʻi ofi mai pea nau haʻohaʻo ki loto ʻi he haʻaki hifo ʻa e ʻuhá he ʻató.35 Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻe hū atu ʻa Siosefa ki he loto falelotú ʻo tupeʻi e vai mei hono tataá mo e valá. Naʻá ne pehē, “Tamaiki, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e meʻá ni. ʻOku ʻi he matangí ni ʻa e ʻOtuá!”

ʻI he ʻikai ke nau lava ʻo mohé, ne nofo hifo e Kāingalotú ʻi he ʻū seá ʻo hiva ha ngaahi himi he poó kakato.36 Naʻa nau ʻilo honau ngaahi fale fehikitakí mo e naunaú kuo pīponu ʻi he pongipongí, ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe maumau ʻe taʻe lava ʻo fakaleleiʻi pea teʻeki ke haʻu ha ʻohofi.

Ne kei hake pē ʻa e vaitafé, ʻo ne fakamāvahevaheʻi ʻa e ʻapitangá mei honau ngaahi filí ʻi he kauvai ʻe tahá.37


ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, naʻe fetuʻutaki ai ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí mo e Kāingalotu ʻi he Vahefonua Keleí lolotonga e fakataha ʻa Siosefa mo e kau taki mei he ngaahi vahefonua takatakaí ke fakamatala e taumuʻa ʻo e laká mo kole maʻá e Kāingalotu ʻi Saioné. Naʻe talaange ʻe Siosefa kiate kinautolu, “ʻOku mau hohaʻa ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko ʻi hotau vahaʻá. “ʻOku mau fie nofo melino mo e kakai kotoa pē, pea ko e meʻa pē ʻoku mau fie maʻú ʻa e ngaahi totonu tatau.”38

Naʻe loto ʻa e kau taki fakavahefonuá ke nau tokoni ki hono fakanonga e ʻita ʻa honau kau tangataʻifonuá, ka naʻa nau fakatokanga ki he ʻapitangá ke ʻoua te nau ʻalu ki he Vahefonua Siakisoní. Kapau ʻe feinga e Kāingalotú ke nau laka ki Tauʻatāina, ʻe lava ke hoko ha fetauʻaki ai.39

ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi Sune  ʻaho 22, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā maʻá e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi ha fakataha mo e kau taki ʻo e siasí. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi feilaulau ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá pea tataki ʻenau ngaahi ngāué ki hono maʻu ʻo e mālohi fakalangí. Naʻá Ne fakahā, “Pea ʻoku ʻikai lava ke langa hake ʻa Saione kae ngata pē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé.”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻoku totonu ke tatali hono huhuʻi ʻo Saioné kae ʻoua kuo nau teuteuʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he ako mo e aʻusia ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne fakamatala ʻo pehē, “Pea ʻoku ʻikai lava ke fakahoko ʻeni kae ʻoua ke fakakoloaʻi ʻa ʻeku kaumātuʻá ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga.” Naʻe pau ke hoko ʻa e ʻenitaumeni ko ʻení ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻi he he temipale Ketilaní.

Ka neongo ia, naʻe hōifua ʻa e ʻEikí kiate kinautolu naʻa nau laka ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻá Ne pehē, “Kuó u fanongo ki heʻenau ngaahi lotú, pea te u tali ʻa ʻenau feilaulaú; pea ʻoku ʻaonga kiate au ke ʻomi ʻa kinautolu ʻo aʻu mai ki heni ke siviʻi ʻa ʻenau tuí.”40


Hili ʻenau fanongo ki he fakahaá, ne tali ia ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo ʻapitangá ko e folofola ʻa e ʻEikí. Ka naʻe fakafepakiʻi ia ʻe ha niʻihi kehe, ʻo nau ongoʻi naʻá ne taʻofi kinautolu mei ha faingamālie ke fai ha meʻa lahi ange maʻá e Kāingalotu Mīsulí. Ne ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi naʻe ʻita pea ongoʻi mā ʻi he pau ke nau foki ki ʻapi taʻe kau ki ha fepakí.41

Naʻe mātuku ʻa e ʻapitangá ʻi ha taimi nounou pē mei ai, pea naʻe vahevahe atu ki he kau mēmipá e toenga paʻanga mei heʻenau paʻanga fakalukufuá. Naʻe palani ha kakai ʻe niʻihi ʻi he ʻapitangá ke nau nofo ʻi Mīsuli ʻo ngāue mo tokoni ki he Kāingalotú ke toe kamata foʻou, kae teuteuʻi ʻe Pilikihami, Hiipa, mo ha niʻihi kehe kinautolu ke foki ki honau ngaahi fāmilí, fakaʻosi e temipalé, mo teuteu ke maʻu e ʻenitaumeni ʻo e mālohí.42

Neongo naʻe ʻikai huhuʻi ʻe he ʻapitangá ʻa Saione, ka naʻe houngaʻia ʻa Uilifooti Utalafi ʻi he ʻilo naʻá ne maʻu ʻi he laká. Naʻá ne fononga ʻo ofi ki ha maile ʻe tahaafe mo e palōfitá peá ne mamata kiate ia ʻi heʻene fakahā e folofola ʻa e ʻOtuá.43 Ne ʻai ʻe he aʻusia ko ʻení ke ne fie ʻalu ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe teʻeki ke ʻilo ʻe Uilifooti pe ʻe kau ʻa e malangá ʻi hono kahaʻú, ka naʻá ne fakakaukau ke nofo ʻi Mīsuli ʻo fai ha meʻa pē ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate ia.44