‘Inisititiuti
2 Fanongo Kiate Ia


“Fanongo kiate Ia,” vahe 1 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 2: “Fanongo Kiate Ia”

Vahe 2

ʻĪmisi
Vaoʻakau Tapú

Fanongo Kiate Ia

Naʻe ʻā hengihengi hake ʻa Siosefa ʻi ha pongipongi he faʻahitaʻu failaú ʻi he 1820 peá ne fononga atu ki he vaoʻakau ofi ki honau ʻapí. Ko ha ʻaho tafitonga mo fakaʻofoʻofa ia, ne huhulu hifo e huelo ʻo e laʻaá ʻi he ʻuluʻakau ʻi ʻolungá. Naʻá ne loto pē ke ne toko taha he taimi ʻe lotu aí pea naʻá ne maʻu ha feituʻu lōngonoa ʻi he vaoʻakau naʻá ne toki fakaʻataʻataá. Naʻe tuku ai ʻene tokí, ʻo taaʻi ʻi ha tungaʻi ʻakau.1

ʻI hono maʻu ʻe Siosefa e feituʻú, naʻá ne vakavakai holo ke fakapapauʻi ʻokú ne toko taha pē. Naʻá ne hohaʻa ke lotu leʻolahi he naʻe ʻikai loto ke fakahohaʻasi ia.

ʻI he fiemālie ʻa Siosefa kuó ne toko tahá, naʻá ne tūʻulutui ai ʻi he kelekelé pea kamata ke ne vahevahe ʻa e ngaahi holi ʻo hono lotó mo e ʻOtuá. Naʻá ne kolea ha ʻaloʻofa mo ha fakamolemole pea mo ha poto ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻE  ʻEiki, ko e hā ʻa e siasi te u kau ki aí?”2

ʻI he kamata ke ne lotú, naʻe hangē ne pupula hono ʻeleló, kae ʻoua kuo ʻikai ke ne toe lava ʻo lea. Naʻá ne fanongo ki ha taumala ʻi hono tuʻá ka naʻe ʻikai ha taha ai heʻene tafoki kimuí. Naʻá ne feinga ke toe lotu, ka naʻe toe leʻolahi ange e ongo mai ʻa e taumala ʻi hono tuʻá, ʻo hangē ha taha ʻoku ʻoho mai ki aí. Naʻá ne puna ki ʻolunga ʻo tafoki hake, ka naʻe ʻikai ke ne sio ki ha taha.3

Fakafokifā pē, kuo puke ia ʻe ha mālohi taʻeʻiloa. Naʻá ne feinga ke toe lea, ka naʻe kei maʻu pē hono ʻeleló. Naʻe nofoʻia ia ʻe ha fakapoʻuli matolu pea ʻikai ke ne lava ʻo toe sio ki he ulo ʻa e laʻaá. Ne haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻa e loto veiveiuá mo ha ngaahi ʻata fakamamahi ke ne puputuʻu mo tohoakiʻi ai ʻene tokangá. Naʻá ne ongoʻi hangē pē ne ʻi ai ha meʻa moʻoni ne kovi mo mālohi, ne feinga ke fakaʻauha iá.4

Naʻe tānaki ʻe Siosefa hono iví kotoa ʻo ne toe ui ki he ʻOtuá. Naʻe veteange hono ʻeleló, peá ne tautapa ke fakahaofi ia. Ka naʻe kamata ke ne ngalo hifo ai ʻi he loto foʻi ʻi hono lōmekina ia ʻe he fakapoʻulí pea ʻamanaki ke tukuange ia ki he fakaʻauhá.5

ʻI he momeniti ko iá, ne hā mai ha pou maama feʻunga mo hono ʻulú. Naʻe maliu māmālie hifo ia ʻo hangē kuó ne fakamaamangia e vaoʻakaú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá kiate iá, naʻe ongoʻi ʻe Siosefa hono tukuange ʻe he mālohi taʻeʻiloá hono maʻu iá. Naʻe hū ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakafonu ia ʻaki ʻa e nongá mo e fiefia naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

ʻI he vakai ʻa Siosefa ki he māmá, naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí, ʻi ʻolunga ʻiate ia he ʻeá. Naʻe maamangia mo nāunauʻia ange Hono fofongá ʻi ha meʻa kuo mātā ʻe Siosefa. Naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá ʻaki hono hingoá mo Ne tuhu ki he Tokotaha ʻi Hono tafaʻakí. Naʻá Ne folofola ange, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. “Fanongo kiate Ia!”6

Naʻe mamata ʻa Siosefa ki he fofonga ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ngingila mo nāunauʻia tatau mo e Tamaí.

Naʻe folofola ange ʻa e Fakamoʻuí, “Siosefa, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻo ngaahi angahalá.”7

Naʻe matafi atu e mafasia ʻo Siosefá, peá ne toe fakaongo ange leva ʻene fehuʻí: “Ko e hā ʻa e siasi te u kau ki aí?”8

Naʻe folofola ange ʻa e Fakamoʻuí, “ʻoua naʻá ke kau ki ha taha ʻo kinautolu.” “ʻOku nau akoʻi ko e ngaahi tokāteliné ʻa e ngaahi fekau ʻa e tangatá, ʻoku nau maʻu hono ngeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa hono mālohí.”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa naʻe fuʻu tōtuʻa ‘a e faiangahalá ʻi he māmaní. Naʻá Ne fakamatalaʻi ange “ʻoku ʻikai ha taha ʻoku failelei. Kuo nau tafoki mei he ongoongoleleí pea ʻikai tauhi ʻeku ngaahi fekaú.” Kuo liliu taʻetotonu pe mole ʻa e ngaahi moʻoni toputapú, ka naʻá Ne talaʻofa ʻe fakahā e kakato ʻo e ongoongoleleí kia Siosefa ʻi he kahaʻú.9

Lolotonga e folofola ʻa e Fakamoʻuí, naʻe mamata ʻa Siosefa ki ha kau ʻāngelo, pea naʻe ulo lahi ange ʻa e maama naʻá ne ʻātakaiʻi kinautolú, ʻi he hoʻatā mālie. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Vakai, ʻoku ou haʻu vave, kuó u kofu ʻaki ʻa e nāunau ʻo ʻEku Tamaí.”10

Naʻe ʻamanaki ʻa Siosefa ʻe keina e vaoʻakaú ʻe he māmangiá, ka naʻe hangē ʻa e vela e ʻuluʻakaú ko e vaoʻakau ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻikai māngia.11


ʻI he mōlia atu ʻa e māmá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa ʻokú ne tokoto foʻohake, ʻo sio hake ki he langí. Kuo foki ʻa e pou māmá, pea naʻe mole atu ʻene ongoʻi halaia mo puputuʻú. Naʻe fonu hono lotó ʻi he ngaahi ongo ʻofa fakalangi.12 Naʻe folofola ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia, pea kuó ne ʻiloʻi ʻiate ia ʻa e founga ke maʻu ai e moʻoní mo e fakamolemolé.

ʻI he fuʻu vaivai ʻa Siosefa mei he mata-meʻa-hā-maí ke toe ngaué, naʻá ne tokoto ʻi he vaoʻakaú kae ʻoua leva kuo foki mai ha niʻihi ʻo hono mālohí. Naʻá ne toki faingataʻaʻia ʻi heʻene feinga ki ʻapí peá ne falala ki he veʻe tafuʻanga afí ki ha tokoni. Naʻe vakai kiate ia ʻene faʻeé peá ne fehuʻi ange pe ko e hā e meʻa naʻe hokó.

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Siosefa kiate ia, “ʻoku lelei e meʻa kotoa. ʻOku ou sai pē au ia.”13

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, lolotonga ha talanoa ʻa Siosefa mo ha tangata malanga, naʻá ne fakamatala ange ʻa e meʻa naʻá ne mamata ki ai ʻi he vaoʻakaú. Naʻe longomoʻui ʻaupito ʻa e tangata malangá ni ʻi he ngaahi fakaakeake fakalotu ne toki hokó, pea naʻe fakakaukau ʻa Siosefa te ne fanongo fakamātoato ki heʻene mata-meʻa-hā-maí.

Ne ʻuluaki hangē pē ʻene leá ha meʻanoa ki he tangata malangá. Naʻe faʻa tala ʻe he kakaí ia ne nau mamata ki ha ngaahi mata-meʻa-hā-mai fakalangi.14 Ka naʻe faifai pea naʻá ne ʻita mo tuli tonuhia, peá ne talaange kia Siosefa, ko ʻene talanoá mei he tēvoló. Naʻá ne pehē kuo ngata e ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi meʻa-hā-maí mo e maʻu fakahaá pea he ʻikai ke toe hoko ia.15

Naʻe ʻohovale ʻa Siosefa, pea naʻe vave ʻene ʻiloʻi he ʻikai tui ha taha ki heʻene meʻa-hā-maí.16 Ko e hā ka nau ka tui ange ai? Naʻá ne kei taʻu 16 pē pea ʻikai haʻane tuʻunga fakaako. Naʻá ne haʻu mei ha fāmili masiva pea naʻe ʻamanaki ʻe ngāue ki ʻuta ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí mo fai ha fanga kiʻi ngāue kehekehe ke maʻu ai haʻane moʻui.

Ka naʻe fakahohaʻasi feʻunga ʻe heʻene fakamoʻoní ha kakai ʻe niʻihi ke nau manukiʻi ia. Naʻá ne fakakaukau, ko ha meʻa ngali kehe ia ke lava ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻeʻiloa ʻi he māmaní ʻo tohoakiʻi ha fakatanga mo ha lauʻikoviʻi lahi pehē. Naʻá ne fie fehuʻi, “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakatangaʻi ai au ʻi heʻeku tala ʻa e moʻoní? Ko e hā ʻoku fakakaukau ai ʻa e māmaní ke fakamālohiʻi au ke u fakafisingaʻi ʻa e meʻa kuó u mamata moʻoni ki aí?”

Naʻe puputuʻu ʻa Siosefa ʻi he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne toe pehē kimui ange, “kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha Tangata ʻe toko ua, pea naʻá Na folofola moʻoni mai kiate au, pea neongo naʻe fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi au koeʻuhi ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí, ka naʻe moʻoni ia.”

Naʻá ne fakamoʻoniʻi, “naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.”17


ʻI he taimi pē ko ia ne ʻiloʻi ai ʻe Siosefa ʻoku hoko ʻene vahevahe ʻene mata meʻa-hā-maí ke fehiʻa ai kiate ia ʻa hono ngaahi kaungāʻapí, naʻe ʻikai ke ne toe vahevahe ki ha taha e ngaahi meʻa ko iá mo fiemālie pē ʻi he ʻilo kuo ʻoange kiate ia ʻe he ʻOtuá.18 Kimui ange, hili ʻene hiki mei Niu ʻIoké, naʻá ne feinga ke lekooti ʻene ngaahi aʻusia toputapu ʻi he vaoʻakaú. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene fakaʻamua ha fakamolemolé, pea mo e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ki ha māmani ne fie maʻu ke fakatomalá. Naʻá ne tohi ʻa e ngaahi leá, ʻo ʻikai fuʻu lelei hono fakaleá, mo ne feinga fakamātoato ke puke ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e momeniti ko iá.

ʻI he ngaahi taʻu ne hoko maí, naʻá ne toe fakamanatu e mata-meʻa-hā-maí ki he kakaí, ʻo ne falala ki he kau tangata tohi ne nau lava ʻo tokoni ke ne fakamatalaʻi lelei ange e meʻa naʻe ʻikai malava ke fakamatalaʻí. Naʻá ne fakamatala ki heʻene holi ke maʻu e siasi moʻoní mo ne fakamatalaʻi e ʻuluaki hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ke fakafeʻiloaki mai ʻa e ʻAló. Naʻe siʻi ange ʻene tohi fekauʻaki mo ʻene fekumi ki ha fakamolemolé, kae lahi ange ki he pōpoaki fakaemāmani lahi ʻa e Fakamoʻuí ki he moʻoní, kae pehē ki he fie maʻu ke toe fakafoki mai e ongoongoleleí.19

ʻI he feinga kotoa pē ʻa Siosefa ke lekooti ʻene aʻusiá, naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe fanongoa mo tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke toe ʻi he māmaní ʻa e siasi ʻo e Fakamoʻuí. Ka kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí ke fakahā mai ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo ʻEne ongoongoleleí ʻi he taimi totonu. Ko ia naʻe fakapapau ʻa Siosefa ke ne fai pau ki he fekau naʻá ne maʻu ʻi he vaoʻakaú, pea tatali ʻi he faʻa kātaki ki ha toe fakahinohino.20