Inisitituti
Lesona 45: Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–20


“Lesona 45: Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–20,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 45,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 45

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–20

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 26 Aperila, 1838, e lei leva talu ona masii atu i Fa Uesi, sa maua mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116. I lea [faaaliga] na faaali mai ai e le Alii le igoa o le Ekalesia, ma fautuaina le Au Paia e “tutulai ia ma susulu atu” (MFF 115:5ma sa faatonuina le Au Paia e fauina se malumalu i Fa Uesi.

I le aso 19 Me, 1838, a o savalia ma vailiili le laueleele i matu o Fa Uesi, sa maua mai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116. I [lea faaaliga] sa faailoa mai ai e le Faaola ia Spring Hill, Misuri, o Atamu-Onai-Amani.

I le aso 8 Iulai, 1838 i Fa Uesi, sa maua mai ai e le Perofeta ia faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117–20. I le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117, sa poloaiina e le Alii ia Newel K. Whitney ma William Marks e “faamaumaututu faavave a laua pisinisi” i Katelani, Ohaio, ma malaga atu i Fa Uesi (MF&F 117:1). Sa valaauina foi Oliva Granger e faamautu ia mataupu tautupe a le Au Peresitene Sili i Katelani. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118, na faatonuina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faatutumu avanoa i le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma sa poloaiina uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e auauna faamisiona i fafo o le atunuu. I faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119–20, sa tulei atu ai le Alii i faigata maoae o tulaga tautupe a le Ekalesia i le tuuina atu o faatonuga e faatatau i le tulafono o le sefuluai ma le faasoasoaina o tupe o sefuluai.

Taumafanafana 1836Sa faatauina mai e tagata o le Ekalesia ia laueelele ma sa amata ona faamautu i se eria i matu o Misuri lea sa latou faaigoaina o Fa Uesi.

Tesema 1836Sa faia e le fono faitulafono a le setete ia Caldwell County e faapitoa mo tagata o le Ekalesia e faamautu ai.

14 Mati, 1838Sa taunuu ai Iosefa Samita ma lona aiga mai Fa Uesi, Misuri.

26 Aperila, 1838Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 115 .

Ogatotonu--Me, 1838Na taitai ai e Iosefa se aumalaga i eria i matu o Fa Uesi, Misuri, e sue nisi nofoaga mautu mo le Au Paia.

19 Me, 1838Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 116 .

8 Iulai, 1838Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 117–20 .

26 Aperila, 1839E toafitu uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faataunuuina le valoaga e ala i le faataatiaina o le maatulimanu o le Malumalu i Fa Uesi.

Tautoulu 1839Ua tuua e uso ole Korama a Aposetolo e Toasefululua mo misiona i Peretania Tele.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115-16

Ua poloaiina e le Alii tagata o le Ekalesia e fau se malumalu i Fa Uesi, Misuri, ma faaalia le nofoaga o Atamu-onai-Amani

Fai i le vasega e mafaufau i se taimi sa latou aafia ai i se afa. Valaaulia ni nai tagata aooga e faasoa faapuupuu mai o latou aafiaga.

  • E mafai faapefea ona faatusatusa ia faigata ma tofotofoga i se afa?

Fautuaina tagata aoga e vaavaai mo aoaoga ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115 e mafai ona fesoasoani ia i latou e maua ai le malutaga mai le tele o afa o le olaga.

Ata
faafanua, Misuri i sisifo

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le palakalafa lenei. (Atonu foi e te manao e faaali le faafanua o loo avatu i i e faailoa mai ai Itumalo o Jackson, Clay, ma Caldwell.)

Ina ua mavae le tutulieseina o tagata o le Ekalesia mai le Itumalo o Siakisone, Misuri, i le 1833, e toatele sa faamautu i le itumalo o Clay, Misuri, a o taumafai ia toe maua mai o latou laueleele. Ina ua le aoga nei taumafaiga ma ua faatonuina e tagata o le Itumalo o Clay le Au Paia e o ese mai lo latou itumalo i le 1836, sa amata e taitai o le Ekalesia ona toefaamautu le Au Paia i se itulagi e lei ainaina i matu o Misuri, lea sa latou faavae ai se pitonuu sa faaigoa o Fa Uesi. Ina ua asiasi atu le Perofeta o Iosefa Samita i Fa Uesi ia Novema 1837, sa tonu i taitai o le Ekalesia e faalautele ia Fa Uesi ma fau ai se malumalu, e faalagolago i lo latou mauaina o nisi faatonuga mai le Alii. Sa masii atu le Perofeta i Fa Uesi ia Mati 1838 ma i le aso 26 Aperila, 1838 sa ia maua mai ai le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115. (Tagai Alexander L. Baugh, “From High Hopes to Despair: The Missouri Period, 1831–39,” Ensign, July 2001, 48; The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurst-McGee and others [2017], 112–13.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga115:1–3 e ala i le faamalamalama atu na faatuatusi atu e le Alii lenei faaaliga i le au taitai pule faamalumalu ma tagata o le Ekalesia.

Ta’u i ai a o lei tuuina mai lenei faaaliga, sa valaauina le Ekalesia i ni igoa eseese, e pei o le Ekalesia a Keriso po o le Ekalesia a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le igoa na atofa atu e le Alii mo Lana Ekalesia.

  • O le a le igoa na tuu atu e le Alii i Lana Ekalesia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fai.

  • O le a le mea o loo faamoemoe mai e le Alii i tagata o le Ekalesia?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “tutula’i ia ma susulu atu”?

  • Ole a se mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 5 e uiga i le mea e mafai ona tupu pe afai tatou te “tutula’i ma susulu atu”? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: Afai tatou te tutulai ma susulu atu, o le a avea lo tatou malamalama ma se tagavai mo atunuu.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le “avea o se tagavai mo atunuu” (fuaiupu 5)? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o a tatou faataitaiga o ni tagata o le Ekalesia e faia ma tausia feagaiga e mafai ona musuiaina isi ma fesoasoani e aumaia i latou i le Alii.)

Valaaulia tagata aooga e mafaufau e uiga i se tasi latou te iloaina o ana faataitaiga e musuia ai isi ma fesoasoani e faalatalata atili mai ai i latou i le Alii. Fai i se tasi pe toalua o le vasega e faamalamalama mai pe faapefea ona avea le tagata la te iloaina o se malamalama i isi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga na folafola mai ia i latou e faapotopotoina mai ia siteki o Siona.

  • O a mea ua folafola mai e le Alii ia i latou e faapotopoto i siteki o Siona? A uma ona tali mai tamaiti, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: A o tatou faapotopotoina ia siteki o Siona, o le a i ai so tatou talipupuni ma se lafitaga mai le afa.)

  • O a ni “afa” o feagai ma le autalavou matutua i le taimi nei?

  • O faapefea ona fesoasoani le faapotopoto ma le Au Paia e te maua ai le lafitaga mai nei afa?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:

E pei ona faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:7--19, sa poloaiina e le Alii le Au Paia e fau se malumalu i Fa Uesi “e tusa ai ma le ata” o le a faaali e le Alii i le Au Peresitene Sili (fuaiupu 14--16). Sa poloaiina foi e le Alii i latou e “fau” le aai o Fa Uesi “faavave” ma ia vaavaai mo “isi nofoaga … i itulagi faataamilo ai” lea e mafai e le Au Paia ona faatu ai siteki o Siona (fuaiupu 17--18). I le usiusitai ai i lenei faatonuga, sa vailiili e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia ia eria faataamilo o Fa Uesi, ma i le taimi o se tasi o nei malaga sa maua ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le igoa o le nofoaga na vailiili e le Perofeta o Iosefa Samita.

  • O le a le mea na faaalia mai e le Alii e uiga i le Maupu’epu’e o Totogo, Misuri?

Faamalamalama atu e tolu tausaga a o lei maliu o ia, sa faapotopoto ai e Atamu ana fanau amiotonu i Atamu-onai-Amani ma faamanuia i latou, “ma sa afio mai le Alii ia i latou” (tagai MFF 107:53–56). A o lei oo mai le Meleniuma, e i ai se isi fonotaga o le a tulai mai Atamu-onai-Amani, i le taimi o le a faapotopoto ai e le Faaola ma Atamu ma isi perofeta ma tagata amiotonu o le Ekalesia (tagai MFF 27:5–14; Tanielu 7:13–14, 22).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117

Ua poloaiina e le Alii ia Viliamu Mareko ma Newel K. Whitney e tuua Katelani, Ohaio, ma faatonuina Oliver Granger e faamautu ia mataupu tau pisinisi a le Au Peresitene Sili

Faamalamalama atu ina ua tuua e le Perofeta o Iosefa Samita ia Katelani, Ohaio, ia Ianuari 1838, sa tofia Viliamu Mareko e vaavaaia le Ekalesia i Katelani ma faamautu ia aitalafu a Iosefa Smita ma Sini Rikitone i o. Sa pulea e Epikopo Newel K. Whitney ia pisinisi ma meatotino a le Ekalesia i Katelani. O nei alii e toalua sa tatau ona la faamautuina mataupu a le Ekalesia i Katelani ona o atu lea ma le Au Paia uma i Misuri. Peitai, e oo atu ia Iulai, 1838, sa i ai pea lava ia alii uma e toalua i Katelani. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, 191.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1–3, ma vaavaai mo le mea na ta’u atu e le Alii ia Viliamu Mareko ma Newel K. Whitney.

  • O le a le mea na ta’u atu e le Alii i nei alii e toalua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:4–9 . Fai i le vasega e mulimulitai, ma vaavaai pe aisea na nonofo ai pea nei alii i Katelani.

  • E tusa ai ma fuaiupu 4–5, aisea na nonofo ai pea nei alii i Katelani? (Afai e tatau ai, faamalamalama sa matua popole tele i la’ua i meatotino sa la umia i Katelani

  • O le a le mea na ta’u atu e le Alii ia i la’ua e uiga i “meatotino” i fuaiupu 5--8? (Faamalamalama atu o le fasifuaitau “o fanua laugatasi o Olaha Saianea” e faasino i le lauelele o faataamilo i Atamu-onai-Amani.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “mananao … i se mataua, ae faatalale ai i mataupu e sili ona mamafa” i le fuaiupu 8 ?

  • E faavae i mea sa fetalai mai ai le Alii i nei alii e toalua, o a ni mea e mafai ona o tatou “naunauga faaletuinanau” (fuaiupu 4) ona faamatua’ia i tatou e fai? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: O o tatou naunauga faatuinanau e mafai ona faamatua’ia i tatou e faatalale i mea e sili ona mamafa.)

  • O a ni nai faataitaiga o “naunauga faatuinanau” (fuaiupu 4) e mafai ona afua ai ona tatou “faatalale i mea e sili ona mamafa” (fuaiupu 8)?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:10–11 e ala i le faamalamalama atu na apoapoai e le Alii ia Viliamu Mareko “ia faamaoni i mea iti” ina ia mafai ai ona avea o ia ma “pule i mea e tele” (fuaiupu 10). Na ta’u atu foi e le Alii ia Uso Mareko o le a faaauau ona ia auauna atu o se taitai o le Ekalesia pe a taunuu o ia i Fa Uesi. Ona aoai ai lea e le Alii ia Newel K. Whitney i lona “faatauvaa i le agaga” ma sa faatonuina o ia e “avea o se epikopo … e le i le igoa a o le galuega” i Atamu-onai-Amani (fuaiupu 11

Ta’u atu i tamaiti na valaauina Oliva Kurena e toe foi i Katelani o se sui mo mea tautupe mo le Au Peresitene Sili (fuaiupu 12--14) ina ia mafai ai e Uso Mareko ma Epikopo Whitney ona “faamaumaututu faavave a la’ua pisinisi” (fuaiupu 1).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:12–15 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga ia Oliva Kurena. Valaaulia tagata aooga e lipoti mea sa latou mauaina.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “o le a sili atu le paia o lana taulaga ia te a’u nai lo ona faatelega” fuaiupu 13 ?

Mataupu Faavae ma Feagaiga  118

Ua tofia e le Alii ni Aposetolo fou ma ua valaauina uso ole Korama a Aposetolo e Toasefululua e auauna atu i misiona i fafo o le atunuu

Faamalamalama atu i le taimi o le taumafanafana o le 1838, a o sauniuni e le Perofeta o Iosefa Samita ia uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e auauna faamisiona i isi atunuu ma galulue e faatutumu avanoa i le Korama, sa ia tatalo ia faaali mai e le Alii Lona finagalo e faatatau i Aposetolo e Toasefululua. I le tali mai i lana tatalo, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118, lea na valaauina ai e le Alii ia Aposetolo fou e toafa ma faatonuina ai uso ole korama e faatatau ia latou misiona i fafo o le atunuu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119-120

Ua faaalia e le Alii le tulafono o le sefuluai ma faatulagaina se aufono e pulea tupe o le sefuluai.

Faamalamalama atu e oo atu ia Iulai 1838, o loo pagatia pea le Ekalesia i lalo o se aitalafu tele, ae sa poloaiina lava ia tagata o le Ekalesia e atina’e Fa Uesi ma fau se isi malumalu e aunoa ma le toe faia o nisi mau aitalafu (tagai MFF 115:8--13). Sa fono le Perofeta ma taitai o le Ekalesia i le aso 8 Iulai, 1838 e talanoaina le mea e tatau ona latou fai.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119 , ma vaavaai po o le a le mea na fai e le Perofeta na maua mai ai lenei faaaliga. Fai atu i tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:1–4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a le Alii i le talosaga a le Perofeta.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fai e pei ona faamaumauina i fuaiupu 1--2?

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fai ina ua uma ona latou tuu atu a latou “meatotino ua le manaomia” (fuaiupu 1) i le epikopo?

  • Faasino i a le fasifuaitau “ia avea lenei ma tulafono tumau ia te i latou e faavavau” i le fuaiupu 4.

  • O le a le uiga o le “tulafono tumau … e faavavau”?

  • O le a le “tulafono e faavavau” ua tuuina mai e le Alii ia i tatou? (E tatau ona faailoa mai e tagata aooga le aoaoga faavae lenei: Ua poloaiina i tatou e le Alii e totogi atu ia te Ia le tasi-vae-sefulu o a tatou mea faaopoopo ia avea o se sefuluai.)

Faamalamalama atu na faamanino mai e le Alii lo tatou malamalama i le “tulafono tumau” o le sefuluai i o tatou aso. I le 1970, na aoao mai ai e le Au Peresitene Sili e faapea o le fasifuaitau “o a latou mea faaopoopo uma i tausaga taitasi” (fuaiupu 4) e faasino ia tatou tupe maua (tagai Tusi a le Au Peresitene Sili, Mar. 19, 1970). Ua le o toe manaomia ia tagata e aumai “uma a latou meatotino e totoe” e ave o se sefuluai ae o le tasi-vae-sefulu o a latou tupe maua.

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:5–6 ma vaavaai mo mea na fetalai le Alii o le a tutupu pe afai e le ola le Au Paia i lenei tulafono. Fai atu i tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • E mafai faapefea e le totogi o sefuluai ona faapaiaina i tatou?

  • Ua faapaiaina faapefea e le Alii oe i lou totogi faamaoni o sefuluai?

Valaaulia tamaiti e tautino atu ma le faamaoni e totogi a latou sefuluai ina ia mafai ai ona latou maua faamanuiaga a le Alii.

Ta’u i tagata aooga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 120, sa faavaeina e le Alii se aufono e puleaina tupe o le sefuluai.

Mafaufau e toe iloilo ma molimau atu i le aoaoga faavae ma mataupu faavae na faailoa mai i lenei lesona. Valaaulia le vasega e faaaoga nei upumoni i o latou olaga.