“Lesona 37: Mataupu Faavae ma Feagaiga 94–97,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)
“Lesona 37,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 37
Mataupu Faavae ma Feagaiga 94–97
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94, na poloaiina e le Alii le Au Paia e fuafua le aai o Katelani “e tusa ai ma le ata” na Ia tuu atu ia te i latou (MFF 94:2). Na poloaiina foi e le Alii le Au Paia i Katelani e fausia se fale mo le Au Peresitene o le Ekalesia ma se fale lomitusi.
I se faaaliga na tuuina mai i le aso 27--28 Tesema, 1832, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Katelani, Ohaio (tagai MFF 88:119). E silia ma le lima masina mulimuli ane, e lei amataina lava e taitai ma tagata o le Ekalesia le fausiga o le malumalu. I le aso 1 Iuni, 1833, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95, lea na matuai aoaiina ai lava e le Alii le Au Paia i Katelani mo le faatuai o le fausiaina o le malumalu. Sa Ia folafola atu foi e faaeeina le Au Paia i le mana i totonu o le malumalu ma tuuina atu ia faatonuga e tusa ai ma lona fausaga.
I le aso 4 Iuni, 1833, sa fono ai le toatele o faitaulaga sili e talanoaina pe faapefea ona faaaoga ma pulea le faatoaga a Peter French sa faatoa maua mai. Ona o le le mafai ona maua se maliega, o lea sa latou fesili ai i le Alii, ma i le tali mai, sa maua ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 96. I lenei faaaliga na tuu atu ai e le Alii ia Epikopo Newel K. Whitney le tiutetauave mo le vaaia o le French farm, lea sa aofia ai le fanua o le a fausia ai le Malumalu o Katelani, ma sa tofia ai John Johnston e avea ma sui auai o le Kamupani Tuufaatasi.
I le taumafanafana o le 1833, i le usiusitai ai i faatonuga a le Alii o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88, sa faatulagaina ai e taitai o le Ekalesia i Misuri se aoga e pei o le Aoga a Perofeta, lea sa faatino i Katelani, Ohaio. I le amataga o Iulai sa tusi atu ai nei taitai o le Ekalesia i le Perofeta o Iosefa Samita e fesili atu i ai mo nisi faatonuga e faatatau i le aoga lenei. Sa auina atu e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia se tali i le aso 6 Aokuso, 1833, lea sa aofia ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94; 97–98. I le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97, sa poloaiina ai e le Alii le Au Paia i Misuri ia fausia “vave” le malumalu i Misuri (MFF 97:11) ma sa faamatala ai faamanuiaga o le a latou mauaina i le faia o lena mea. Sa lapataia foi e le Alii le Au Paia o le a latou oo “i se puapuaga tiga” pe afai latou te le mulimuli i Ana poloaiga (MFF 97:26).
Manatua: O le lomiga o tusitusiga paia i le 2013 na faasa’o ai le aso e ta’u mai ai le taimi na maua mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94 . O lenei lesona o le a talanoaina ai vaega 94–97 i le faasologa na maua mai ai le (95, 96, 97, 94) nai lo le faasologa o loo vaaia ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.
-
27–28 Tesema, 1832Sa poloaiina e le Alii le Au Paia i Katelani, Ohaio, e fausia se malumalu.
-
10 Aperila, 1833Sa faatauina mai e le Ekalesia le 103 eka o laueleele i Katelani mai ia Peter French.
-
1 Iuni, 1833Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 95.
-
4 Iuni, 1833Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 96 .
-
20 Iulai, 1833Sa faatamaia e se au faatupu faalavelave i Initipene, Misuri, le ofisa lomitusi ma faata ma faapipii fulumanu ia Epikopo Eteuati Paterika ma Charles Allen.
-
23 Iulai, 1833Ona o le faamata’u o sauaga a le au faatupu faalavelave, o lea sa sainia ai e taitai o le Ekalesia i Misuri se maliega o le a tuua e Mamona uma le Itumalo o Siakisone i le aso 1 Aperila, 1834.
-
2 Aokuso, 1833Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 97 ma le 94.
-
6 Aokuso, 1833Na tusia e le Au Peresitene o le Ekalesia se tusi i taitai o le Ekalesia i Misuri ma sa aofia ai ma faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94; 97–98.
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1–17
Ua aoai e le Alii le Au Paia mo le tuai ona fausiaina o le malumalu
Valaaulia tagata aooga e mafaufau e uiga i se taimi na taumafai ai se tasi e faasa’o i latou.
-
E faapefea ona e tali atu pe a taumafai isi e faasa’o oe?
-
O a ni nai mafuaaga e tatau ai ona tatou sailia faasa’oga i o tatou olaga?
Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95 e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i le mafuaaga e tatau ai ona tatou sailia faasa’oga mai le Atua.
Tusi le 27–28 Tesema, 1832 i le laupapa. Faamanatu i tagata aooga o aso nei na maua mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia “se fale o le Atua” [MFF 88:119), po o se malumalu.
Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le faaulutala o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95 ma vaavaai mo le aso na tuuina mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95 . Fai i le vasega e fuafua pe mata o le a le tele o le taimi na va a’i le tuuina mai o nei faaaliga e lua. Faamalamalama o le taimi lea, sa maua mai ai e taitai o le Ekalesia se fanua mo le malumalu ma sa faatuina ai se komiti mo le fausiaina o le malumalu. Peitai, e oo atu i le aso 1 o Iuni, 1833, e lei amataina lava e le Au Paia le fauina.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1–3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le fetalaiga a le Alii e uiga i le tuai ona fauina o le malumalu e le Au Paia.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le mea na fetalai le Alii sa manaomia ona tupu ona sa faatuatuai le Au Paia i le fauina o le malumalu? (A uma ona tali mai tagata aooga, faamalamalama atu o le a’oa’i o lona uiga ia faatonutonu pe faasa’o.)
-
O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 1 e uiga i le mafuaaga e a’oa’i ai e le Alii i latou e alofa i ai o Ia? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: E aoai e le Alii i latou e alofa i ai ina ia mafai ai ona faamagaloina a latou agasala.)
-
O le a sou manatu e faapefea ona ta’u mai e le Alii Lona alofa mo i tatou i Ana aoaiga?
Ta’u i ai a a’oa’i i tatou e le Alii e mafai ona tatou filifili e talia pe teena lena faasa’oga. Molimau atu afai tatou te filifili e talia lena faasa’oga e ala i le salamo, o le a faamagalo i tatou e le Alii ma saunia se ala mo lo tatou “laveaiga i mea uma” (MFF 95:1).
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:4–9 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Katelani.
-
O a ni nai mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: I totonu o malumalu, e saunia ai e le Alii Ana auauna e fai Lana galuega ma faaee i latou i le mana.)
Faamalamalama atu e faapea, o le faaee o lona uiga o le tuuina atu i se tasi o se meaalofa. I nei fuaiupu, sa folafola mai ai e le Alii i le Au Paia e faapea o totonu o le malumalu o le a Ia faaeeina ai i latou i le, pe tuu atu ia i latou le meaalofa o le, mana faaleagaga. O le folafolaga foi lava lea e tasi e maua e le Au Paia agavaa uma a o latou ulu atu i feagaiga paia ma le Alii i Ona malumalu paia.
Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama lelei i le faaeega o le mana faaleagaga e mafai ona tatou maua i le malumalu, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“A malaga alii ma tamaitai i le malumalu, e taufai faaeeina i latou i le mana lava lea e tasi. …
“… O i latou uma o e osia feagaiga paia ma le Alii ma e faamamaluina na feagaiga o le a agavaa e maua faaaliga faaletagata lava ia, ia faamanuiaina e ala i auaunaga a agelu, e fagatua ma le Atua, e maua le atoaga o le talalelei, ma mulimuli ane, ia avea ma suli faatasi ma Iesu Keriso i mea uma o i ai a lo tatou Tama” (M. Russell Ballard, “Alii ma Tamaitai ma le Mana o le Perisitua,”Liahona, Setema. 2014, 32).
Faamalamalama atu o le fausiaina o le Malumalu o Katelani sa o se galuega tele mo le Au Paia. I le amataga o le 1833, sa matua toalaiti lava tagata o le Ekalesia i Ohaio, ma o le toatele o i latou sa matitiva tele.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:11–12 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii i le Au Paia pe afai latou te tausia Ana poloaiga. Valaaulia tagata aooga o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina.
-
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 11? (E tatau ona faailoa mai e tagata aooga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, o le a tatou maua le mana e faia ai mea e poloai mai le Alii ia i tatou e fai.)
-
O a nisi o tulaga tou te ono feagai lea e mafai ona faaaoga ai lenei mataupu faavae?
-
O le a se taimi na e lagonaina ai na e maua le fesoasoani a le Alii e faia ai se mea faigata ona sa e tausia poloaiga?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:13–17 i le faamatala atu e faapea, na tuuina mai e le Alii faatonuga i le tetele ma le faaaogaina o potu faapitoa o le Malumalu o Katelani.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:14 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se tasi o auala o le a faataunuu ai e le Alii Lana folafolaga e tuuina atu i le Au Paia le mana e fausia ai le malumalu. Valaaulia tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina. (Atonu e te manao e faasino atu o tagata e toatolu na tofia o Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma Feterika G. Viliamu, o le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga, po o le Au Peresitene Sili.)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa pe na faapefea ona faataunuuina lenei folafolaga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:
Sa tatalo faatasi Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma Feterika G. Viliamu ma sa vaai i le malumalu i se faaaliga. I se aso mulimuli ane, sa toe ta’ua ai e Feterika G. Viliamu e faapea ina ua uma ona latou vaai i le tino mai i fafo, “sa foliga mai le fale na sau tonu lava i o [latou] luga” ma sa latou vaai i totonu o le fale e faapei o la sa latou i ai moni i totonu (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita {2007], 289).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 96:1–9
Ua tofia le Epikopo e vaavaaia meatotino uma e umia e le Ekalesia.
Ta’u i tamaiti o le aso 10 Aperila, 1833 na faatau mai ai e taitai o le Ekalesia le faatoaga a Peter French i Katelani, Ohaio. I se konafesi a faitaulaga sili i le aso 4 o Iuni, 1833 sa le mafai ona ioe le aufono e tusa ai ma le faaaogaina po o le pulea o lea fanua. Sa ioe sui auai o le fono e fesili i le Alii, ma sa maua mai ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 96. I lenei faaaliga na tofia ai e le Alii ia Epikopo Newel K. Whitney e pulea le faatoaga, ma sa tautino mai ai ua tatau ona fauina le malumalu i se vaega o le fanua, ma sa tofia ai John Johnson e fai ma sui auai o le Kamupani Tuufaatasi.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:1–28
Ua faamamafa mai e le Alii Lona finagalo ina ia fausia e le Au Paia i Misuri se malumalu
Afai e mafai, faaali se ata o se malumalu e mamao ese mai le mea e nonofo ai tagata aooga o le vasega.
-
O le a sou manatu aisea e finagalo ai le Alii i Ana fanau agavaa uma ia mafai ona faigofie ona maua Ona malumalu?
Ta’u i tagata aooga e le gata ina finagalo le Alii e fau se malumalu i Katelani, Ohaio, ae sa Ia finagalo foi i le Au Paia e fau se malumalu i Siona, poo Initipene, Misuri. Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo le aoaoga faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97 o le a fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai i le mafuaaga ua poloaiina ai e le Alii Lona nuu e fau ma tapuai ia te Ia i malumalu.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97, ma fai i le vasega e matau pe o anafea na tuuina mai ai lenei faaaliga ma pe o le a foi le mea taua na faatoa tupu i Misuri.
-
O le a le mea na tupu i le Au Paia a o lei atoa le lua vaiaso i luma mai o le taimi na tuuina mai ai lenei faaaliga? (Ta’u i tagata aooga o le tala e uiga i le maliega na fai faamalosi mo le Au Paia e tuua le Itumalo o Siakisone e lei taunuu i le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi na tuuina mai ai lenei faaaliga.
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:1–9 e ala i le faamalamalama atu sa ta’u atu e le Alii i le Au Paia ua fiafia o Ia ina ua latou faatulagaina se aoga a toeaina i Siona, e pei ona sa Ia faatonuina ai talu ai (tagai MFF 88). Sa fiafia le Alii ia Parley P. Pratt, o le sa pule faamalumalu i le aoga.
Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aooga i le talaaga o faatonuga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–14, faamalamalama atu sa auina atu talu ai e le Perofeta ma ona fesoasoani se tusi i le Au Paia i Misuri, e faatonuina ai i latou e amata ona fau loa lava se malumalu i Initipene, Misuri. Sa i ai foi i le tusi ia faatonuga ma ata o auiliiliga o foliga o totonu o le malumalu.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–14 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe aisea na finagalo ai le Alii i le Au Paia e fau se malumalu i Siona.
-
O a ni mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fau se malumalu i Siona?
Valaaulia ni nai tagata aooga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:15–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga na folafola e le Alii i le Au Paia pe afai latou te fauina le malumalu.
-
O a faamanuiaga na folafola e le Alii i le Au Paia pe afai latou te fauina le malumalu?
-
O le a sou manatu o le a le uiga o le “loto mama” (fuaiupu 16, 21)?
-
O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 16 e uiga i le mea o le a vaai i ai e loto mama i le malumalu? (E tatau i tagata aooga ona faailoa mai se aoaoga faavae e pei o lea: I le malumalu, o le a faaalia mai ai e le Atua Ia lava ia i latou o e loto mama.)
-
O a ni nai auala e faaalia ai e le Atua o Ia lava i totonu o le malumalu?
-
O faapefea ona faamanuiaina oe a’o e auai atu ma le agavaa i le malumalu?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:22–28 e ala i le faamalamalama atu sa ta’u atu e le Alii i le Au Paia o le a Ia faasalaina e amioleaga ma o le a faasaoina Siona ma faamanuiaina pe afai e usita’ia e le Au Paia Lana upu. Ana latou lei faia le mea sa poloai atu ai le Atua, semanu e oo tagata o le Ekalesia i le “puapuaga tiga” (fuaiupu 26).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:1–17
Ua tuuina mai e le Alii ia faatonuga mo le fauga o fale o le Ekalesia ma toefaamautu ai le manaomia ona fau o se malumalu.
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94 e ala i le faamalamalma atu sa faatonuina e le Alii le Au Paia e faataatia le fuafuaga o le aai o Katelani “e tusa ma le ata” sa Ia tuuina atu ia te i latou. E le gata i le poloaiina o le Au Paia e fau le malumalu, sa faatonuina foi e le Alii i latou e fau se fale mo le Au Peresitene o le Ekalesia ma se fale lomitusi.
Molimau atu i le mana ma faamanuiaga e maua e i tatou i le maota o le Alii. Valaaulia tagata aooga e mafaufau ma le loto tatalo po o a mea e mafai ona latou faia e faamamaina ai i latou lava ma auai ai e le aunoa i le malumalu ina ia mafai ona latou maua faamanuiaga silisili na folafola mai e le Alii.