Inisitituti
Lesona 2: Mataupu Faavae ma Feagaiga 1


Lesona 2

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

E oo atu ia Novema 1831, ua tuuina mai e le Alii le silia ma le 60 faaaliga tusitusia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita mo le manuia o le Ekalesia ma tagata taitoatasi o le Ekalesia. Ina ia faigofie ona maua nei faaaliga e tagata o le Ekalesia, sa tonu ai i taitai o le Ekalesia e lolomi o se voluma e faaigoaina o le Tusi o Poloaiga. I le aso 1 o Novema, 1831, sa talo ai e le Perofeta se konafesi a toeaina i le fale o Ioane ma Elsa (po o Alice) Johnson i Hiram, Ohaio, lea na le manuia ai taumafaiga a se komiti o toeaina sa aofia ai Sini Rikitone, Oliva Kaotui, ma Viliamu E. McLellin e tusia se faatomuaga mo le Tusi o Poloaiga. Ina ua mavae lea taumafaiga, sa maua e Iosefa Samita e ala i le faaaliga le mea ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1 (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 104). Sa tautino mai e le Alii, “O le [faaaliga] lenei o … la’u faatomuaga i le tusi o a’u poloaiga”MF&F 1:6. Sa Ia tautino mai foi o le a faalogo tagata uma i Lona “leo o le lapataiga” (fuaiupu 4) ma o i latou o e mumusu e talia Lona siufofoga ma upu a Ana auauna o le a vavaeeseina mai Lona nuu. Sa molimau mai le Alii o faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita e moni ma sa poloaiina Lona nuu e suesue i ai.

Setema 1831Sa siitia atu Iosefa ma Ema Samita mai Katelani i Hiram, Ohaio.

Novema 1831Sa palota se konafesi a toeaina e lolomi ia kopi e 10,000 o le Tusi o Poloaiga.

1 Novema, 1831Na mauaina leMataupu Faavae ma Feagaiga 1 i Hiram, Ohaio.

20 Novema, 1831Na tuua e Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera mo Misuri, faatasi ai ma tusitusiga o le Tusi o Poloaiga mo le lolomiina.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1--17

O le leo o le lapataiga a le Alii i tagata uma

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Joseph B, Wirthlin (1917--2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“I le aso 26 o Tesema, 2004, sa lia’i ai se mafui’e malosi i le talafatai o Initoneisia,ma mafua ai se galulolo faatauma’oi lea na fasiotia ai le silia ma le 200,000 tagata. O se faalavelave mata’utia. E tasi le aso, ae faitau miliona soifua sa suia ai e faavavau.

“Peitai, sa i ai se vaega o tagata, e ui ina sa faatama’ia lo latou nuu ae e leai se tagata na manu’a.

“O le a le mafuaaga?

“Na latou iloa lava o le a oo mai le galulolo.

“O tagata Mokeni e nonofo i nuu o motu o le talafatai o Tailani ma Burma (Myanmar). O se sosaiete a le au faifaiva, e faalagolago o latou ola i le sami. E faitau selau tausaga pe faitau afe fo’i lava, sa suesue lelei ai e o latou augatama le vasa, ma sa tuufaasolo mai e tama lena malamalama i atalii.

“E i ai le mea patino lava e tasi sa latou faautauta lelei i le aoaoina atu, o le mea e fai pe a oo ina umi ona mou atu le sami i tai. E tusa ai ma a latou uputuu, a tula’i mai lena mea, o le a sosoo vave mai ai---ma se ‘Laboon’---o se galu e faaumatiaina tagata.

“Ina ua vaaia e toeaiina o le nuu ia faailoga matautia, sa manu atu loa i tagata uma e taufetuli i vaega maualuluga.

“Sa le’i faalogo tagata uma.

Sa fai mai le tasi toeaina faifaiva, ‘E leai lava ma se tasi o la’u fanau na talitonu mai ia te au.’ O le mea moni, sa fai mai lona lava afafine o ia e talapepelo. Ae e le’i fiu ai le toeaina faifaiva, sei iloga ua tuua e tagata uma le nuu ae fe’a’ei i mea maualuluga’ “Malaga i Mea Maualuluga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 16).

  • Aisea e te manatu ai o nisi tagata o le a le faalogo pe talitonu foi i lapataiga a toeaiina o le nuu?

  • Pe ana fai o oe o se tasi o le nuu na muai masalosalo i le lapataiga, o le a sou lagona i toeaiina o le nuu ina ua mavae le galulolo?

Faamalamalama atu faapea e pei o tagata Mokeni, ua lapataia foi i tatou e uiga i le malaia o le a oo mai. Valaaulia tagata aoao e vaavaai mo lapataiga a le Alii a o latou suesue i le Matauu Faavae ma Feagaiga 1 ma mo upumoni o le a fesoasoani latou te iloa ai le ala e saunia ai mo nei mea e tutupu.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1, ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le taimi ma pe aisea na tuu atu ai e le Alii lenei faaaliga ia Iosefa Samita. Atonu e te faamalamalamaina faapea o le tuufaatasiga o loo ta’ua i i o le uluai lomiga lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma sa ta’ua o le Tusi o Poloaiga.

  • Ta’u i ai o le fuaiupu 6sa faasino e le Alii i le faaaliga lea o “la’u faatomuaga i le tusi o a’u poloaiga.” Ua fesoasoani faapefea ia i tatou le vaai atu i lenei faaaliga o se faatomuaga ia malamalama ai i lona faamoemoega?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1--4 ma fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai e lapataia e le Alii.

  • O ai o le a sii a’e ai e le Alii Lona siufofoga o le lapataiga?

  • O le a le lapataiga na tuuina mai e le Alii i le fuaiupu e 3?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 4, e faapefea ona auina mai e le Alii Lana lapataiga i tagata uma?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:5–9 i le faamalamalama atu i ai faapea i nei fuaiupu, o loo tautino mai ai e le Alii e faapea o Ana auauna o e o atu ma folafola atu Ana upu o le a i ai le mana ma le pule e faamau ai i e amioleaga“mo le aso o le a sasaa mai ai ma le fuaina le toasa o le Atua i luga o e e amioleaga” (fuaiupu 9). Faamalamalama atu o le fasifuaitau lenei e faasino i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Valaaulia ni nai tagata aoao e feauauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:10--16, ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo lapataiga faaopoopo mai le Alii.

  • Aisea e mafai ai ona avea le fuaiupu 10 o se lapataiga?

  • O le a le fasifuaitau i le fuaiupu 11 ua faapupula mai ai e naunau le alii e tuu mai tatou te filifili pe o le a tatou gauai atu i Ana lapataiga?

O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le lapataiga a le Alii i le fuaiupu e 14? (I le faaaogaina o upu a tagata aoao, tusi se mataupu faavae i le laupapa e pei o lea: Afai o le a tatou le gauai atu i le siufofoga o le Alii ma upu a Ana perofeta ma aposetolo, ona vavaeeseina lea o i tatou mai le nuu o le Atua.) Faamalamalama atu o le vavaeeseina mai le nuu o le Atua o le tuueseeseina lea mai e amiotonu ma mai le mana o le Atua, puipuiga, tosinaga, ma faamanuiaga ma mulimuli ane o Lona afioaga.

  • O a upu po o fasifuaitau na faaaoga e le Alii i fuaiupu 15--16 e faamatala ai tagata ua vavaeeseina i latou lava mai le Alii? E mafai faapefea e nei upu ma fasifuaitau ona faamatala lo latou lalolagi i aso nei?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le “ua taitoatasi le tagata ma savali i lona lava ala … e tusa ma le faatusa o lona lava atua” (fuaiupu 16)?

  • E mafai faapefea e le ola ai i se taimi ua toatele e mulimuli i le lalolagi ona faigata ai ona gauai atu i perofeta ma aposetolo?

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama i le taua ma le faanatinati o le gauai i upu a perofeta ma aposetolo, valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“O taimi uma i lo’u olaga pe a ou filifili ai e faatuatuai ona mulimuli i se fautuaga musuia pe filifili faapea e le aofia ai au, sa oo ina ou iloa ai sa ou tuuina au lava i se ala e pagatia ai. O taimi uma lava na ou faalogo ai i fautuaga a perofeta, ma lagonaina i se tatalo e faamautu ai, ma mulimuli i ai, na ou iloa ai lou agai atu i le saogalemu” (Henry B. Eyring, Mauaina o le Saogalemu i Fautuaga,” Liahona,Iulai 1997, 28).

  • O a ni fautuaga po o ni lapataiga na fofogaina lata mai nei e aposetolo ma perofeta a le Alii? (Fuafua e faasoa ni nai saunoaga o fautuaga po o lapataiga mai se konafesi aoao talu ai nei.)

Fai i tagata aoao e mafaufau pe o le a le lelei na latou gauai atu ai i lena fautuaga ma pe o le a foi se mea e mafai ona latou fai e gauai atili atu ai i le fautuaga ma lapataiga mai perofeta ma aposetolo. Valaaulia i latou e mulimuli i soo se uunaiga latou te maua.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fetalai le Alii na Ia faia ona o le malaia sa Ia silafia o le a oo mai i le lalolagi. A o lei faitau le tagata aoao, faamalamalama atu o le upu malaia i le fuaiupu 17 e faasino i mafatiaga, faanoanoaga, ma puapuaga o le a oo mai ona o le amioleaga o le lalolagi.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17; o le a le mea na faia e le Alii ona sa Ia silafia le malaia o le a oo mai i aso e gata ai? (Atonu e faaaoga e tagata aoao ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le upumoni lea: Ona sa silafia e le Alii le malaia o le a oo mai i aso e gata ai, sa Ia tofia Iosefa Samita e fai ma Ana perofeta ma avatu ia te ia faaaliga ma poloaiga. Fautuaina ni tagata aoao e mafaufau e maka ia le upumoni lea i le fuaiupu 17.)

  • O a ni auala ua fesoasoani ai le valaauga o le Perofeta o Iosefa Samita ma faaaliga ma poloaiga na ia mauaina, tatou te tatalia ai le malaia o aso e gata ai?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:18–33

Ua avatu e le Alii ia Iosefa Samita le mana e faaliliu ai leTusi a Mamona ma faatuina Lana Ekalesia moni

Valaaulia tagata aoao e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:18--23, ma vavavaai mo le aafiaga o le lalolagi i poloaiga ma faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:24–28 ma fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo mafuaaga faaopoopo na tuu mai ai e le Alii nei poloaiga ma faaaliga.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a nisi o auala e mafai ona faamanuiaina ai i tatou i le suesue i faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feeagaiga?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:29--30 ma fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea na tuu atu e le Alii ia Iosefa Samita ma isi le mana e faia ai. Valaaulia tagata aoao e lipoti mai mea na latou maua.

  • Na faapefea ona faamatala e le Alii le Ekalesia i le fuaiupu 30? (Fesoasoani i tagata aoao e faailoa mai le aoaoga faavae lea: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o le pau lea o le lotu moni ma le ola i luga o le fogaeleele. Fautuaina tagata aoao e maka ia le upumoni lea i le fuaiupu 30.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “o le ekalesia moni ma ola e tasi”? (Afai e manaomia, e mafai ona e faasino tagata aoao i le faamatalaga o le tusi lesona a le tagata aoao mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30.)

Ia mautinoa ua malamalama tagata aoao o le tautinoga a le Alii e faatatau i Lana Ekalesia e le faapea o isi ekalesia ua leai ni nai upumoni o i ai. Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910--2008) o la tatou valaaulia ia i latou o isi faatuatuaga o le “aumai uma a outou mea e lelei ma mea moni sa outou maua mai i soo se punavai ma o mai sei vaai pe mafai ona matou faaopoopo atu i ai” (O Le Faavae Ofoofogia o lo Tatou Faatuatuaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002, 81).

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama atili i le tautinoga a le Alii o Lana Ekalesia o se ekalesia “ola” faaali atu se laau toto ma se meafaitino e le ola e pei o se maa (pe faaali atu foi ni ata o nei mea). Fai i tagata aoao e faamatala mai iga o se mea e ola, e pei o se laautoto, faatusatusa i se meafaitino e le ola, e pei o se maa. (O se laau toto e sui, ola, manaomia le meaai ma le malamalama, ma e mafai ona fua mai ni fua.)

  • E mafai faapefea ona fesootai lena mea i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso Gata Ai o se ekalesia “ola”? (O se tasi tali e mafai ona i ai o le Ekalesia e faaauau pea ona fetuutuunai i tulaga fesuisuiai i le lalolagi ma ola i le malamalama e ala i faaaliga faifai pea mai le Atua.)

  • Aisea e te manatu ai e taua ona malamalama e ui ina e le fesuisuiai ia upumoni faavavau ma aoaoga faavae, ae o le Ekalesia e fetuutuunai pea lava ma tuputupu ae e tusa ai ma le finagalo faaalia o le Alii?

  • O a ni aafiaga ua fesoasoani ia te oe ua iloa ai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o le pau lea o le Ekalesia moni ma le ola?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:34-39

O upu ma faaaliga a le Alii o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e moni ma o le a faataunuuina uma lava

Aotele ia fuaiupu 34--36 i le faamalamalama atu sa faaalia e le Alii Lona naunautaiga ia lapataia tagata uma e sauniuni mo Lona Afio Mai Faalua.

Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37-39 ma vaavaai mo upumoni na aoao mai e le Alii i le faaiuga o Lana faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Atonu e te faamalamalama atu faapea o le faamaoni e pei ona faaaogaina i le fuaiupu 37 o lona uiga o le mautinoa, faamoemoeina, po o le faatuatuaina.

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu? (E ui atonu e faailoa mai e tagata aoao ni upmoni se tele, ae ia mautinoa ua latou faailoa maia lea: Ua faamoemoe mai le Alii ia tatou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E moni valoaga ma folafolaga a le Alii ma o le a faataunuuina uma lava. E moni afioga a le Alii e tusa pe fofogaina mai e Ia lava pe ala mai i Ana auauna.)

Valaaulia tagata aoao e tusi se fuaiupu se tasi pe lua foi e faavae i le lesona o le aso e aotele ai le mafuaaga latou te manatu ai e taua mo i latou le suesue o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Valaaulia nisi o tagata aoao e faasoa mai mea sa latou tusia. A uma ona faasoa mai tagata aoao, fautuaina i latou e sailiili atili pea ma suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga.