Inisitituti
Lesona 17: Mataupu Faavae ma Feagaiga 43–45


Lesona 17

Mataupu Faavae ma Feagaiga 43--45

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua taunuu Iosefa Samita i Katelani, Ohaio ia Fepuari 1831, sa ia maua atu ua i ai nisi o tagata liliu mai ua taitaiseseina e le mau talitonuga faalelotu soona fai ma faaaliga taufaavalea. Fai mai nisi ua latou maua faaaliga, e aofia ai se fafine e igoa ia Mrs. Hubble, o le na faaigoaina ia lava o se perofeta fafine. Talu ai sa ia faaseseina nisi o le Au Paia, o lea sa tatalo ai le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le mataupu ma sa ia maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43. I le vaega lea, ua aumaia ai e le Alii upumoni sa faamanatu atu ai i le Au Paia le mamanu a le Atua mo le aumaia o faaaliga i le Ekalesia.

Sa tofia talu ai e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e folafola atu le talalelei (tagai MF&F 42:4--8). E lei pine ona aumai o lena poloaiga, sa tuuina mai e le Alii se faaaliga, lea ua tusia nei i le Matupu Faavae ma Feagaiga 44, e faatonuina ai toeaina e sauniuni mo se konafesi. Sa folafola atu e le Alii ia te i latou afai latou te faaaoga le faatuatua ia te Ia, o le a latou maua le Agaga ma faatoilalo ai o latou fili.

A o tuputupu ae le Ekalesia i Katelani, sa faateleina le inoino i le Ekalesia. Sa osofaia e le aufaitio le Ekalesia i nusipepa ma sa faia isi taumafaiga e tetee ai i le Au Paia. Ia Mati le 1831, i le taimi o tetee, sa maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. I lea faaaliga, sa faamatala mai ai e le Alii ia aso e gata ai, o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, ma le Ierusalema Fou, po o le nuu o Siona.

Novema 1830--Fepuari 1831Na fai mai nisi o tagata liliu mai i Katelani, Ohaio, sa latou maua ni tusi po o ni tusiga mai le lagi.

I le popofou o le 1831Na faaalia ni lipoti sese e uiga i le Au Paia ma o latou talitonuga i nusipepa a Ohio e pei o le Painesville Telegraph.

Fepuari 1831Fai mai Mrs. Hubble, o se tagata faatoa liliu mai i Ohaio, o ia o se perofeta fafine.

Fepuari 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 43 .

Fepuari 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 44 .

7 Mati, 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 45 .

I le popofou o Iuni 1831Na faia ai se konafesi a le Ekalesia i Katelani, Ohaio.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 43-44

Ua tautino mai ai le e mafai ona mauaina faaaliga mo le Ekalesia ma poloaiina Ana auauna e faapotopoto faatasi.

Faitau leotele le ata faataitai lea i le vasega:

Ua e faalogo e uiga i se tagata o faapea mai e talitonu o Iosefa Samita o se perofeta ma o le Tusi a Mamona e moni ae ua fai mai foi e le mauaina e le perofeta o i ai nei ni faaaliga. Ua fai mai foi lea lava tagata ua na maua faaaliga mo le Ekalesia.

  • Faamata e faapefea ona e tali atu i mea ua fai mai ai lenei tagata?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43 o le a fesoasoani ia i latou e iloa ai pe faapefea ona tali atu i mea ua ta’u mai e lenei tagata.

Faamalamalama atu ina ua taunuu Iosefa i Katelani, Ohaio, ia Fepuari 1831, sa ia maua atu le toatele o tagata liliu mai ua taitaiseseina e faaaliga faaleagaga sese ma faaaliga. O le masina lava lea na taunuu ai le Perofeta i Katelani, sa sau ai foi se fafine e igoa ia Mrs. Hubble i Katelani, ma fai mai o ia o se perofeta fafine. Sa ia tautino mai e talitonu i le Tusi a Mamona ma ua mauaina faaaliga mo le Ekalesia. Talu ai Mrs. Hubble ma isi faaaliga taufaavalea ua faaseseina ai nisi o le Au Paia, sa tatalo le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le mataupu ma sa maua ai le faaaliga mai le Alii ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Faaaliga 43.

Fai atu i ni nai tagata aoao e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:1–7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a le Alii i le talosaga a le Perofeta. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O le a le aoaoga faavae o loo aoao mai e fuaiupu 2--4 e uiga i le auala e faaalia mai ai e le Alii le upumoni mo le Ekalesia atoa? (A uma ona tali mai le au aoao, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa: E na o le perofeta e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa.)

Faamanatu i le au aoao pe tusa e lima masina muamua atu, sa aoao ai e le Alii lenei aoaoga faavae i le Au Paia i Niu Ioka ina ua fai mai Hiram Page ua ia maua ia faaaliga mo le Ekalesia (tagai MF&F 28:2). Peitai, e toatele tagata o le Au Paia i Katelani latou te lei iloa lea aoaoga faavae ona sa na o ni nai tagata o le Au Paia mai Niu Ioka ua taunuu i Katelani i le taimi lea, ma e lei faasalalauina ia faaaliga na maua e Iosefa Samita e uiga i lea mataupu. E le gata i lea, o le toatele o le Au Paia i Katelani o ni tagata faatoa liliu mai mai talaaga eseese faalelotu ma sa i ai manatu eseese pe o ai e mafai ona maua faaaliga mo se ekalesia.

  • E taua i se a mo le Au Paia i Katelani le malamalama i le aoaoga faavae e na o le perofeta e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa?

  • Aisea e taua ai ia i tatou ona tatou malamalama i lenei aoaoga faavae i le taimi nei?

  • E tusa ai ma le fuaiupu-- 7, o le a le mamanu na tuu mai e le Alii e fesoasoani tatou te aloese ai mai le faaseseina e i latou e lei faatagaina e faiaoga i le Ekalesia?

Faamalamalama sa faatonuina i le taimi lena e le Alii ia le Au Paia i le ala e tatau ona latou aoao ai mai faaaliga o loo aoao mai e ala mai i Lana perofeta. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:8 Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga a le Alii.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii le Au Paia e fai ina ua latou faapotopoto faatasi?

  • O le a le uiga o le faamalamalama o le tasi ma le isi? (O le faamalamalama o lona uiga ia fefaamalosiai pe fausia faaleagaga.)

  • O le a le fetalaiga a le Alii o le a tatou aoao pe a tatou potopoto faatasi e aoao ai ma fefaamalamalamaai e le tasi le isi? (A uma ona tali mai le au aoao, tusi le mataupu faavae i luga o le laupapa: A o tatou aoao ma faamalamalama e le tasi ma le isi i a tatou sauniga faale-Ekalesia, o le a tatou aoao pe faapefea ona galulue i poloaiga a le Atua.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:9 ma vaavaai mo mea e tatau ona faia pe a uma ona tatou iloa le ala e galulue ai.

  • O le a le mea na ta’u atu e le Alii i le Au Paia e fai ina ua uma ona latou aoaoina Lana tulafono ma poloaiga ma pe faapefea ona ola ai?

  • O le a sou manatu i le fusia faatasi o i tatou lava ina ia faia ma le paia atoatoa i luma o le Alii? (Ia tautino atu pe osifeagaiga ia ola e tusa ai ma mea ua tatou aoaoina.)

Valaaulia le au aooga e mafaufau loloto pe ua faamanuiaina faapefea i latou a o latou aoao ma galulue i poloaiga a le Alii. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou aafiaga. Ia fautuaina le au aooga e tuu atu se taumafaiga sili atu i le aoaoina ma le fefaamalamalamaai e le tasi o le isi ia latou sauniga faale-Lotu, ma valaaulia i latou e tautino atu e galulue i mea ua latou aoaoina.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:11–35 ma le vaega 44 e ala i le faamalamalama atu e faapea o nei fuaiupu o loo i ai faatonuga ale Alii e fesoasoani ai i le Au Paia e aoao le talalelei, salamo, ma saunia i latou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1–14

Ua faamamafaina e Iesu Ana matafaioi o le Foafoa, Fautua, ma le Malamalama ma le Ola o le Lalolagi.

Fai i le vasega e mafaufau faapea ua latou manao i se manatu o se isi tagata e uiga i se mea taua.

  • O a ni uiga auaumama o i se tagata e te manao ai e faalogo i sona manatu?

Faamalamalama atu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45 na oo mai i se taimi na faalogo ma faitau ai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi foi i savali feteenai e uiga i le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le folasaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45 Fai atu i le vasega e matau tulaga na feagai ma le Au Paia.

Fai i le au aooga e sue mai le uluai upu o le faaaliga lenei.

  • O le a le uiga o le faalogo? (Faalogo ma le toto’a ma usitai.)

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1--14, o loo faatonu faafia mai ai e le Alii le Au Paia ia faalogo atu ia te Ia ma sa faamanatu atu ai foi ia i latou Lona mana, alofa mutimutivale, ma le poto. O le faamamafaina o Ona uiga faaleatua, sa fesoasoani ai le Alii i le Au Paia ia malamalama i le mafuaaga e tatau ai ona latou faalogo atu ia te Ia. Valaaulia ni nai tagata aoao e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1–5, ma vaavaai mo uiga faaleauta nei.

  • O le fea o nei uiga faaleatua o le Alii o loo i nei fuaiupu e tulagaese ia te oe? Aisea?

  • O faapefea e nei uiga faaleatua ona faapupula mai le mafuaaga e tatau ai ona tatou faatuatuaina ma faalogo i le Alii?

  • O le a le aoaoga faavae na aoao mai e le Alii e uiga ia te Ia Lava i fuaiupu 3--5? (O Iesu Keriso o lo tatou Fautua i le Tama Faalelagi).

Faamalamalama atu e faapea o se fautua o “se e aioi atu mo se faamoemoega o se isi” (Bible Dictionary, “Advocate”).

  • Aisea tatou te manaomia ai se fautua i le Tama Faalelagi? (Afai e manaomia ai, faamalamalama atu ua tatou tausalaina uma lava i le agasala. E tusa ai ma le faamasinotonu o le Atua, e leai se mea eleelea e mafai ona nofo i Lona afioaga. O le mea lea, tatou te manaomia ai se fautua e aioi mo lo tatou faamoemoe i luma o le Tama, ma fesoasoani ina ia tatou faalelei ma Ia.)

  • E tusa ai ma fuaiupu 4--5, o le a le mea ua faaagavaaina Iesu Keriso e aioi atu mo i latou o e talitonu ia te Ia? (Afai e tatau ai, ta’u i ai ua mafai e le Faaola ona aioi atu ia faasaoina i tatou mai taunuuga e faavavau o a tatou agasala e le faapea ona ua le ta’usalaina i tatou, ae ona sa Ia puapuagatia e totogi le sala mo a tatou agasala.)

Valaaulia ia tagata aoao e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:6--14 ma vaavaai mo nisi mafuaaga e tatau ai i le Au Paia ona faalogo i le Faaola. Fai i ni nai tamaiti e lipoti atu mea sa latou maua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15--59

Ua faaali mai e le Faaola faailoga ma mea ofoofogia o le a taimua mai i Lona Afio Mai Faalua

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15 Fai i le vasega e vaavaai mo se isi mafuaaga na tuu mai e le Alii e tatau ai i le Au Paia ona faalogo atu ia te Ia.

Faamalamalama atu e faapea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:16--59, sa toe aoao mai ai foi e le Alii nisi o mea sa Ia aoao atu i Ona soo i luga o le Mauga o Olive ina ua latou fesili atu ia te Ia e uiga i le faatafunaga o Ierusalema ma Lona Afio Mai Faalua (tagai Mataio 24:3--46; tagai foi Iosefa Samita--Mataio 1:4--55). I fuaiupu 16--24 sa valoia ai ele Alii ia mea o le a le pine ae tutupu pe a mavae Lona maliu ma le Toetu, e aofia ai le faatafunaga o Ierusalema ma le faataapeapeina o Iutaia i atunuu uma. I fuaiupu 25--46 na valoia ai e le Alii ia mea o le a faataunuuina i le tisipenisione i luma mai o lona Afio Mai Faalua.

Tusi le fasifuaitau lea ma mau o loo avatu faatasi ai i luga o le laupapa: O faailoga o le a tamua mai i le Afio Mai Faalua: MF&F 45:25–27; MF&F 45:28–31, 33; MF&F 45:40–43. Tofi tagata aoao e faitau pe a ma le tasi le mau o loo lisi atu i luga o le laupapa, ma vaavaai mo faailoga o le Afio Mai Faalua. A ua lava loa le taimi, fai atu i nisi o tagata aoao e lipoti mai mea na latou maua. Tusi tali a tagata aoao i le laupapa.

Valaaulia le au aooga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:34 ma fai i ai e vaavaai mo auala na tali atu ai le au soo i mea na aoao atu e le Alii ia i latou e uiga i faailoga o le Afio Mai Faalua.

  • O faapefea ona e pei o le tali atu a le au soo?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35–38 Fai i le vasega e vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Alii e faamafanafana ai Ona soo e uiga i Lona Afio Mai Faalua.

  • O le a se faamafanafanaga na ofo atu e Iesu i Ona soo e tusa ai ma Lona Afio Mai Faalua?

Valaaulia le au aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32, 39 ma vaavaai mo mea e mafai ona faia e e mulimuli ia Iesu Keriso e saunia ai mo Lona afio mai.

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu e uiga i le mea e tatau ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: Afai tatou te tutu i nofoaga paia ma vaavaai mo faailoga, o le a tatou saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii.

  • E mafai faapefea ona tatou “tutu i nofoaga paia”?

Tusi le fasifuaitau lea ma le mau i luga ole laupapa: O faaaliga ma mea ofoofogia o le a oo mai i le Afio Mai Faalua o le Faaola: MF&F 45:47--59. Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:47--59, sa faaalia mai ai e le Alii ia faailoga ma mea ofoofogia o le a oo mai i Lona Afio Mai Faalua. Valaaulia ni nai tagata aoao e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:47--55. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea o le a tutupu pe a toe afio mai le Faaola. Fai atu i ni nai tagata aoao e lipoti mai mea ua latou mauaina. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.

  • Aisea e te manatu ai o le a faanoanoa malo ole lalolagi i le Afio Mai Faalua o le Alii (tagai MF&F 45:49--50)?

  • O ai e te manatu ua faasino i ai le fasifuaitau “o i latou na toe” (MF&F 45:49)?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:56--59 Fai i le vasega e vaavaai mo le faataoto na fetalai le Faaola o le a faataunuuina pe a toe afio mai o Ia.

  • O le a le faataoto na fetalai le Alii o le a faataunuuina pe a toe afio mai o Ia i le mamalu?

Fai i le vasega e aotele mai le faataoto i taupou e toasefulu (tagai Mataio 25:1--13). Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i lenei mataupu faavae, fai atu i se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le matua taufaamata’u lava o le savali o lenei faataoto. O taupou e toasefulu, e faasino i tagata o le ekalesia a Keriso, aua sa valaaulia uma lava i le tausamaaga o le faaipoipoga, ma sa iloa foi e tagata uma mea sa manaomia, ina ia mafai ai ona ulufale atu pe a sau le faatoafaiava. Ae sa na o le afa o i latou sa saunia ina ua sau o ia” (Dallin H. Oaks, “Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 8).

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 57o a ni mea e tatau ona tatou faia ia faapei ai o taupou popoto ma ia saunia ai mo le afio mai o le Alii? (A uma ona tali mai tagata aoao, tusi le upumoni lea i luga o le laupapa: Afai tatou te maua le upumoni ma ave le Agaga Paia e fai ma o tatou taiala, o le a tatou i ai i le Afio Mai Faalua o le Faaola.)

  • O faapefea ona tatou mauaina le upumoni?

  • O le a le uiga o le avea o le Agaga Paia ma o tatou taiala?

Valaaulia tagata aoao e faasoa mai mea ua latou faia e valaaulia ai le mafutaga mai a le Agaga Paia i o latou olaga ma tali atu i Lana taitaiga.

Valaaulia tagata o le vasega e faaaoga mataupu faavae o loo tusia i le laupapa e faatu ai se sini o le a fesoasoani ia i latou e saunia lelei ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

  • E tusa ai ma fuaiupu 58--59, o le a le mea o le a tupu ia i latou ua saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola e ala i le mauaina o le upumoni ma le avea o le Agaga Paia ma o latou taiala?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:60-75

Ua faamatalaina e le Alii ia Siona, po o le Ierusalema Fou

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:60--75 i le faamalamalama atu sa taitaiina e le Alii ia Iosefa Samita e amata lana faaliliuga o le Feagaiga Fou, lapataia le Au Paia faapotopoto i atunuu i sisifo, ma sa faamatalaina Siona, po o le Ierusalema Fou.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:66--71 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatalaina e le Alii ia Siona.

  • E faavae i le faamatalaga a le Alii, mata o le a se mea o le a e manao ai e avea o se vaega o Siona?

Faaiu i le valaaulia o ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe o a upumoni o i lenei lesona e sili ona ‘anoa mo i latou ma pe aisea. Uunaia tagata aoao e faaaoga nei upumoni i o latou olaga.