Inisitituti
Lesona 50: Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–30


“Lesona 50: Mataupu Faavae ma Feagaiga 129-30,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 50,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 50

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129–30

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 9 Fepuari, 1843, na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita faatonuga ia Pale P. Palate ma isi e faatatau i le ala e iloa ai le eseesega i le va o avefeau faalelagi ma agaga leaga. O nei faatonuga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129. I le aso 2 Aperila, 1843, sa fono ai le Perofeta ma tagata o le Ekalesia i Ramese, Ilinoi, ma aoao atu ai le aoaoga faavae e faatatau i autu o le talalelei, e aofia ai le Aiga Atua, o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, ma pe mafai faapefea ona tatou maua faamanuiaga a le Atua. O nei aoaoga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130.

7 Fepuari, 1843Sa taunuu ai Pale P. Palate i Navu, Ilinoi, mai lana misiona i Egelani.

9 Fepuari, 1843Na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita faatonuga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129.

1 Aperila, 1843Na malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi i Ramese, Ilinoi.

2 Aperila, 1843Na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita faatonuga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga  130.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129

Ua tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faatonuga e faatatau i le ala e iloatino ai agelu mo auaunaga mai agaga leaga.

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lea i luga o le laupapa: E mafai faapefea ona ou iloaina pe o se mea e mai i le Atua po o se isi faapogai?

A amata le vasega, fesili i tagata aoao pe faapefea ona latou tali atu i lenei fesili. Valaaulia tagata aoao a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129 i le aso, e vaavaai mo le mamanu na tuu atu e le Perofeta o Iosefa Samita e iloa ai agaga leaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129 .

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama atili i le talaaga faasolopito o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129, faamalamalama atu i le taimi o se fonotaga ma uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le aso 27 Iuni, 1839, na aoao mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i “ki autu e tolu e mafai ona iloa ai natura sa’o o agelu auauna ma agaga” (MF&F 129, faaulutala o le vaega). Peitai, sa lei i ai ia Elder Pale P. Palate i lea fonotaga. I le aso 9 Fepuari, 1843, sa fono ai Elder Palate, o le sa faatoa taliu mai se misiona i Egelani, ma nisi faatasi ma le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa toe tuu atu i ai e le Perofeta ia faatonuga sa ia faatoa tuuina atu talu ai.

Valaaulia ni nai tagata aoao e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:1–9. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo “ki autu e tolu” (fuaiupu 9) e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le eseesega o avefeau faalelagi ma agaga leaga.

  • E faavae i aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, e mafai faapefea ona tatou iloa le eseesega o avefeau faalelagi ma agaga leaga?

  • E faaopoopo atu i le aoaoga i nei faatonuga, o le a se isi mea ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e fesoasoani ia iloatino ai faiga taufaasese a Satani?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 130

Ua faamalamalama mai ma faamanino e le Perofeta o Iosefa Samita le aoaoga faavae

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130, faaali le aotelega faasolopito lea, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele.

I le aso 1 Aperila 1843, sa malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Viliamu Clayton, Osona Hyde, ma J. B. Backenstos, i Ramese, Ilinoi, e asiasi i aiga ma uo. O le taeao na sosoo ai, na faia ai e le Perofeta se sauniga faale-Ekalesia ma le Au Paia i Ramese. I le tami o le sauniga, sa folafola atu ai e Elder Osona Hyde se lauga sa aofia ai lona faaliliuina o le 1 Ioane 3:2, Faaaliga 19:11, ma le Ioane 14:23.

Ina ua uma le sauniga, sa o le Perofeta ma ana soa i le fale o le tuafafine o Iosefa Samita, o Soforania Samita McCleary mo se taumafataga i le aoauli. I le taimi o le taumafataga sa fai atu ai le Perofeta ia Elder Hyde “o le a ia faia ni faasaoga” ia te ia. Sa tali atu ma le lotomaualalo ia Elder Hyde, “O le a taliaina ma le agaga faafetai.” Ona faasa’o ai lea e le Peofeta le faaliliuga sese e Elder Hyde o ni mau ma aoao atu ai le aoaoga faavae e tusa ai ma isi autu eseese. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: December 1841–April 1843, ed. Andrew H. Hedges and others [2011], 321–25.)

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Valaaulia se vaega e tasi e faitau le leoa le 1 Ioane 3:2 ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Aposetolo o Ioane o le a tutupu i e faamaoni i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Valaaulia se isi vaega e faitau le leoa le Faaaliga 19:11 ma vaavaai po o a mea na aoao mai e Ioane e uiga i foliga o Iesu Keriso i le taimi o Lona Afio Mai Faalua. Fai i le vaega lona tolu e faitau le leoa le Ioane14:23 ma vaavaai mo mea na tusia e Ioane e uiga i faamanuiaga e mafai ona maua e le au amiotonu. A maea ua lava se taimi, valaaulia se tagata se toatasi o vaega taitasi e lipoti mai mea na maua e lana vaega.

Faamalamalama atu i le taimi o lana lauga i Ramese, sa faaliliu sese ai e Elder Hyde ia fuaiupu nei o mau. Sa ia faaaogaina le 1 Ioane 3:3 ma le Faaaliga 19:11 e aoao atu ai faapea “a oo ina afio mai o ia [Iesu Keriso] o le a tatou faapei o ia [ma] o le a afio mai o ia o tietie i se solofanua sinasina—e pei o se fitafita o le taua, [ma] atonu o le a tatou maua se vaega o lena lava agaga—o lo tatou Atua o se fitafita o le taua.” Ona sii mai lea e Osona Hyde le Ioane 14:23 ma aoao atu e faapea, “o se faamanuiaga mo i tatou le i ai o le Tama [ma le] Alo e afifio i totonu o o tatou loto.” (I le The Joseph Smith Papers, Journals, Volume 2: December 1841–April 1843, 323; sipelaga, faailoga, ma le faamataitusi teteleina ua faalaugatasia.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:1-3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita a o ia faasa’oina aoaoga a Elder Hyde.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, e faapefea ona faaali mai le Faaola i Lona Afio Mai Faalua?

  • O le a le uiga o le fasifuaitau “o lea lava mafutaga ua i ai ia te i tatou iinei o le a i ai ia te i tatou iina” i le fuaiupu  2 ? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu o le upu mafutaga e faasino i le ala e fegalegaleai ai tagata o le tasi ma le isi. O sootaga e mafai ona tatou maua i luma o le Alii e tutusa lava ma sootaga o loo tatou olioli ai i le taimi nei, ae o le a aofia ai le “mamalu e faavavau.”)

  • O le a le mea sese na faasa’o e le Perofeta i le fuaiupu 3?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:4–13 i le faamatala atu, o nei fuaiupu na aoao mai ai e le Perofeta e faapea o le taimi e “faitau,” pe fua, “e tusa ma le paneta e [nofo] ai [se tagata]” (fuaiupu 4). Sa ia faamalamalamaina foi e faapea o “agelu e auauna mai [ia i tatou] i le lalolagi lenei [o] i latou o e e i ai pe na i ai i le lalolagi” (fuaiupu 5). Ona faamalamalama mai lea e le Perofeta faapea o le a avea le lalolagi ma malo selesitila ma o i latou e fai mo latou tofi le malo selesitila, o le a maua se “maa sinasina,” o se Urima ma le Tumema lea e faaalia mai ai mea faalelagi (fuaiupu 10–11). Sa faamautinoa mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita lana valoaga faapea o le a feagai le Iunaite Setete ma se taua o le a amata i le setete o Karolaina i Saute (tagai fuaiupu 12–13; tagai foi MF&F 87).

Ata
O Le Afio Mai Faalua

Faaali atu se ata o Iesu Keriso i Lona Afio Mai Faalua.

  • Aisea o le a fia iloa ai e se tasi le aso tonu o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Faamalamalama atu faapea i ona po o Iosefa Samita, sa i ai se faifeau Kerisiano lauiloa e igoa ia William Miller sa talitonu o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso o le a tupu i se taimi i le va o le tautotogo o le 1843 ma le tautotogo o le 1844, ma o le toatele o e sa mulimuli ia William Miller na talitonu o le aso 3 Aperila, 1843, o le aso tonu lea e tupu ai lea mea (tagai The Joseph Smith Papers, Journals, Volume 2: December 1841–April 1843, 326, note 717). Toe tasi le aso oo i lea aso folafolaina, sa faasa’o ai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei valoaga pepelo ao ia aoao atu i le Au Paia i Ramese e ala i le faasoa atu o se aafiaga na ia i ai a o ia tatalo atu ia iloa le taimi o le Afio Mai Faalua.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:14–17 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoaoina e Iosefa Samita e faatatau i le Afio Mai Faalua o le Faaola.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e faatatau i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso? (Fesoasoani i tagata aoao ia malamalama e faapea e lei faaalia mai e le Alii ia Iosefa Samita le aso tonu o Lona Afio Mai Faalua. Atonu e te manao e valaaulia tagata aoao e faitau le Mataio 24:36.)

  • O le a le mea na ta’u mai e le Alii i a Iosefa Samita e fai i le fuaiupu 15?

Faamalamalama atu o le aso 2 Aperila, 1843, ina ua maea se taumafataga i le aoauli i le fale o lona tuafafine, sa faia ai e le Perofeta o Iosefa Samita se isi fonotaga ma le Au Paia i Ramese. Faatasi ma isi autu, sa toe aoao atu ai foi e le Perofeta i le Au Paia le tele o mea sa ia aoao atu ia Osona Hyde ma isi i le taimi o le taumafataga o le aoauli. I lena afiafi, sa faia ai e le Perofeta se isi fonotaga ma le Au Paia lea na ia faamanino atu ai ni upumoni taua o le talalelei (tagai The Joseph Smith Papers, Journals, Volume 2:Tesema 1841–Aprerila 1843, 325–26). O nei aoaoga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18–23.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18-19 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae na aoao atu e le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu e uiga i le malamalama ma le atamai tatou te maua i lenei olaga? (Fesoasoani i tamaiti e faailoa mai le upumoni lenei: O le malamalama ma le atamai tatou te maua i lenei olaga o le a tutu faatasi ma i tatou i le Toetutu.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aoao i le uiga o upu malamalama ma le atamai, faaali atu le saunoaga lea a Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele.

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“O le upu atamai e pei ona tatou maua i le vaega 130 … e le o le fuataga masani o le ituaiga o le ‘IQ’. O lea ‘atamai’ e iloatino, aoaoina, ma faaaoga mataupu faavae moni ma le sa’o; e atagia mai ai se tuufaatasiga o le malamalama ma le amio poto. E tuufaatasia ai le faatofala’iga [faautautaga] ma le faaaogaaga. E atagia mai ai le ituaiga aupito maualuga o le atamai, ma o le tatou tutulai mai ma le taunuuga suifefiloi i le toetutu” (Neal A. Maxwell, That Ye May Believe [1992], 37).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Maxwell, o le a le uiga o le upu atamai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18–19 ?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 19, e mafai faapefea ona tatou maua le malamalama ma le atamai sili atu?

  • Aisea e te manatu ai o le “filiga ma le usiusitai” (fuaiupu 19) i le Atua e fesoasoani ia i tatou e maua ai le malamalama ma le atamai? (Tagai MF&F 93:27–28, 36–40.)

  • O le a se taimi na e mauaina ai ia se malamalama po o se atamai ona o lou filiga ma lou usiusitai?

Molimau atu a tatou filiga ma usiusitai i poloaiga a le Atua, o le a tatou maua le malamalama ma le atamai atili o le a faamanuiaina ai i tatou e oo i le faavavau. Fautuaina tagata aoao e faaauau pea ona maua le malamalama ma le atamai e ala i lo latou filiga ma le usiusitai i le Atua.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20-21 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae faaopoopo na aoao atu e le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia i Ramese. (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le “le mavavaeesea” o lona uiga e tumau ma e le masuia ma o le “faavae” o lona uiga e faavae ai i le [fuaiupu20 ].)

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 21 e uiga i le mauaina o faamanuiaga mai le Atua? (Fesoasoani i tagata aoao e faailoa mai le mataupu faavae lenei: A tatou maua se faamanuiaga mai le Atua, e maua i le usiusitai i lena tulafono ua faavae ai.)

Tusi mau nei i luga o le laupapa: Malaki 3:10–12; Mataio 11:28–30; 2 Nifae 32:3; MF&F 58:42–43. Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa nei fuaiupu, ma vaavaai mo le tulafono po o le poloaiga o loo aoao mai ai ma faamanuiaga o le a tatou maua pe afai tatou te usiusitai i lena tulafono po o le poloaiga. Fai atu i tagata aoao e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamatala atu faapea ao vave oo mai nisi o faamanuiaga o le usiusitai i tulafono a le Atua, o isi faamanuiaga atonu e le vave oo mai ae manaomia lava le usiusitai pea mo se taimi.

  • Aisea i lou manatu e taua ai le malamalama faapea o nisi o faamanuiaga folafolaina a le Atua mo le usiusitai atonu e le vave oo mai ia i tatou?

  • O a nisi faataitaiga o faamanuiaga na e mauaina ona o lou usiusitai i tulafono a le Atua? (Atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga.)

Valaaulia le vasega e tusi i lalo se tasi pe sili atu foi ni faamanuiaga latou te mananao e maua faapea foi ni poloaiga patino o le a latou usita’ia ina ia maua ai na faamanuiaga. Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega e faapea o le faaosofia aupito taua lava mo le tausiga o poloaiga o lo tatou alolofa i le Alii (tagai Ioane 14:15).

Faamalamalama atu faapea o le avea ai o se vaega o le saunoaga faaiu a le Perofeta i le Au Paia i Ramese, na ia toe faasa’oina ai aoaoga a Osona Hyde e uiga i le Aiga Atua.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22–23. . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le aoaoga faavae na aoao mai e le Perofeta e uiga i le Aiga Atua.

  • O le a le aoaoga faavae o loo aoao mai i nei fuaiupu e faatatau i le Aiga Atua? (A uma ona tali mai tamaiti, tusi faamatalaga nei o le aoaoga faavae i le laupapa: O le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o ni tagata e eseese e i ai ni tino faaletino o aano ma ivi. O le Agaga Paia o se peresona o Agaga.)

  • Aisea e te manatu e taua ai mo i tatou ona malamalama i lenei aoaoga faavae?

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le aoaoga faave ma mataupu faavae na faailoa mai i le lesona i le aso. Valaaulia tagata aoao e faatino nei upumoni ina ia mafai ai ona latou maua faamanuiaga ua folafola mai.