Inisitituti
Lesona 46: Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10; 122–123


“Lesona 46: Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10; 122–123,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 46,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona  46

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10; 122–23

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 31 Oketopa, 1838 sa aveina ai faapagota e le au fitafita a le setete o Misuri le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Fa Uesi, Misuri. Sa iu ina faafalepuipuiina nei alii i le Falepuipui o Liperate i le Itumalo o Clay, Misuri, ma sa puapuagatia tele ai i le fa masina sa lokaina ai i latou. Ao i ai i le Falepuipui i Liperate, sa faalau ai e le Perofeta se tusi i tagata o le Ekalesia i le aso 20 Mati, 1839 ma se tusi lona lua pe tusa ma le lua aso mulimuli ane, lea na faaaofia ai e le Perofeta ni tatalo sa ia tusia e ole atu ai i le Alii ina ia agalelei mo ia ma le “Au Paia mafatia” uma (tagai MFF 121:4, 6). Sa ia faaaofia ai foi le tali a le Alii i na tatalo faapea foi le fautuaga i tagata o le Ekalesia o e sa tutuliese mai o latou fale i Misuri. O vaega o nei tusi o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–23.

Aokuso--Oketopa 1838O le le malamalama ma vesiga i le va o tagata Misuri ma tagata o le Ekalesia sa faateleina ma iu ai ina tau faaauupegaina.

27 Oketopa, 1838Sa faatagaina e Kovana o Lilburn W. Boggs le fasiotia po o le tutulieseina uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le setete o Misuri.

30 Oketopa, 1838Sa osofaia e le au faaoosala le talitonu i Mamona ia tagata o le Ekalesia i pitonuu o Hawn’s Mill, e tu i le 12 maila i sasae o Fa Uesi, ma sa fasiotia ai tamaloloa e 17 ma tama ma manunu’a ai le isi 13.

31 Oketopa, 1838Sa ave faapagotaina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi e le au fitafita a le setete o Misuri i Fa Uesi, Misuri.

1 Tesema, 1838Sa faafalepuipuiina le Perofeta o Iosefa Samita ma ana soa i le Falepuipui o Liperate i le Itumalo o Clay, Misuri.

20--22 Mati, 1839Sa faalau mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni tusi mai le Falepuipui o Liperate, o loo tusia ni vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–23.

6 Aperila, 1839Sa aveina le Perofeta o Iosefa Samita ma ana soa mai le Falepuipui o Liperate i Gallatin, Misuri, mo se tolaulauga i le faamasinoga. I le aso 16 Aperila, 1839 na faatagaina ai i latou e sosola mai le falepuipui, ma sa latou toe faatasia ma le Au Paia i Ilinoi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10; 122:1–9

Ua tali mai le Alii i aioiga a le Perofeta o Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate

Valaaulia ni tamaiti aoga se toaono e faitau leotele taitoatasi palakalafa nei. Valaaulia tagata aooga e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu i nei tulaga.

  1. A o amata ona faamautu tagata o le Ekalesia i Misuri i matu, i le 1838 sa latou feagai foi ma faafitauli lava e tasi sa latou fetaiai muamua i le Itumalo o Siakisone ma isi mea i Misuri: sa masalosalo tagatanuu muamua o le eria ia i latou ma sa fefefe e le o toe mamao ae pulea e Mamona le tamaoaiga ma tulaga faaupufai o le eria. O eseesega foi faalelotu sa afua ai le vevesi i le va o vaega e lua. E le gata i lea, o i latou sa liliuese mai le Ekalesia sa faatupuina ia faafitauli mo le Au Paia.

  2. E oo atu i le taumafanafana o le 1838, o sootaga i le va o tagata o le Ekalesia, tagata ua liliu ese, ma uluai tagata na nofoia matu o Misuri, sa televave le matua faaleagaina. I se saunoaga na tuuina atu i le aso 17 Iuni, 1838, sa finauina ai e Sini Rikitone faapea o e ua liliuese ua tatau ona tutuliese mai nuu o le Au Paia. E lei leva, ae auina atu se tusi i nei tagata ua liliuese, e lapataia ai i latou e tuua le eria pe o le a latou pagatia i taunuuga. I le aso 4 Iulai, 1838 tuu atu ai foi e Sini Rikitone se isi lauga lea sa ia lapataia ai ni au faatupu faalavelave e ono tulai mai, o le a tali atu ma le limatete tagata o le Ekalesia pe afai e osofaia i latou. E le gata i lea, sa i ai se aofaiga laitiiti o tamaloloa sa faatulagaina se vaegaau sa ta’ua o le au Danites, ia o nisi taimi latou te faatinoina ai e aunoa ma le silafia e le Au Peresitene Sili ma faaaoga le faatauanau e oo lava i vesiga e faasaga i fili o le Ekalesia.

  3. Ia Aokuso, 1838, sa faapotopoto ai se vaega feitai o le nuu i Gallatina, Misuri, e taofi se vaega toalaiti o tagata o le Ekalesia mai le palota. Sa sosoo ma ni fusuaga, lea na taufai manunua tuga ai le toatele o tagata o itu e lua. O le taimi lea, sa ta’u atu ai e e nonofo i le Itumalo o Caroll, Misuri, i le Au Paia e tatau ona oo atu i le aso 7 Aokuso, 1839 ua latou o ese mai le itumalo. E ui i taumafaiga a le Au Paia e puipuia i latou lava, i le amataga o Oketopa, sa si’oina ai e le aufaatupu faalavelave le pitonuu o Mamona i De Witt, Itumalo o Carroll, seia oo ina tutuliesea faamalosi le Au Paia.

  4. Ina ua uma ona tutuliese le Au Paia mai De Witt, sa faamata’uina e le au faatupu faalavelave i se faiga foi faapena i Atamu-onai-Amani. Sa manatu le Perofeta o Iosefa Samita “ma isi taitai o le ekalesia ona o le le puipuia e e pulea le setete o le Au Paia ua tatau ai so latou lava puipuiga malosi. … I nai vaiaso na sosoo ai, sa feagai a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma e tetee i Mamona i faiga faamalosi e taulima ai e solia tulafono ona o le leai o se tali mai vaegaau a le malo ma le militeli i vesiga ua faatupulaia.” O nei faiga sa aofia ai le susunuina o fale ma le faaleagaina o meatotino.. (The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurt-McGee ma isi [2017], 265–66). Ia Oketopa, 1839 e toatele e ua liliuese mai le Ekalesia sa sainia se tautinoga e tuua’ia ai le Perofeta o Iosefa Samita i le faatupuina o le vevesi i Misuri. I le faaiuga o Oketopa, 1838, sa pueina ai e se vaega o le au fitafita a le setete ni tamaloloa o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa feofeoai i le eria e lata i le Crooked River, Misuri. Ina ua faalogo i tala o le a fasiotia ia pagota i le po lena, sa vave ona faagaoioi e le Au Paia sui auai o le vaegaau e 60 a Mamona e laveai mai pagota. Ina ua fetaiai nei alii ma le vaegaau a le au le Mamona i le Crooked River, sa faia se tauaiga fana ma e toatolu tagata o le Ekalesia, e aofia ai ma le Aposetolo o Tavita W. Patten, ma se tagata Misuri e toatasi na maliliu ai. I le faamoemoe i tala faasalalau e tuuaia ai tagata o le Ekalesia mo osofaiga i Misuri, na tuuina atu ai e le Kovana o Lilburn W. Boggs se poloaiga sili i le aso 27 Oketopa, 1838, ma valaau atu mo tagata Mamona uma ina ia tutuliesea mai le setete pe faaumatia. I le aso 30 Oketopa, 1838 e silia ma le 200 tamaloloa na osofaia le nuu o Mamona o Hawn’s Mill i talaane o Fa Uesi ma sa fasiotia ai tamaloloa ma tamaiti e 17 ma le 13 o isi na manunu’a.

  5. Ia Oketopa 1838, e 1800 tagata o le vaegaau a le setete sa faapotopoto taamilo i le aai o Fa Uesi. I le taimi o le leai o se faaiuga na faia, sa pue faapagotaina ai e le vaegaau le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia. Ona ulu atu lea o le vaegaau i Fa Uesi, faoa le aai, ma faamata’u ma osofaia tagata o le Ekalesia. Sa molia i le taufaalata ma isi solitulafono, sa iu ai ina ave le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Richmond, Misuri, lea na faatonuina ai e le Faamasino o Austin King i latou ia faafalepuipuiina i le Falepuipui o Liperate i le Itumalo o Clay, Misuri, seia faia lo latou faamasinoga i le tautotogo a sau. Sa latou taunuu i le Falepuipui o Liperate i le aso 1 Tesema, 1838.

  6. Sa faafalepuipuiina le Perofeta o Iosefa Samita, o lona uso o Ailama, Sini Rikitone, Alesana McRae, Laimani Wight, ma Kalepo Baldwin i le sela i lalo o le palapala o le Falepuipui o Liperate mo le fa masina i le taimi o le matuitui o le taumalulu. O le potu e 14 i le 14 futu (4.3 i le 4.3 mita) ma sa faapulou i se taualuga e i le va ole 6 ma le 6.5 futu le maualuga (i le va ole 1.8 ma le 2 mita). O nai faamalama laiti e lua sa faauaea sa maua atu ai sina malamalama itiiti. O nai a latou meaafale utiuti sa aofia ai ni vaomago palapala i luga o le fola e momoe ai ma se pakete mo itu e le ta’ua. Na pau lo latou puipuiga mai le malulu o se palanikete se tasi. O a latou meaai sa matua leaga lava ma inosia e na o se tagata ua matua lailoa i le fiaai sa faamalosia ai i latou e aai, ae tele lava taimi e mama’i ai. E le gata i lea, sa matua loloto o latou tiga i le faalogo atu i mafatiaga o le Au Paia sa tutuliese mai Misuri i le lotolotoi o le taumalulu.

  • Ana faapea o oe o se tagata o le Ekalesia i Misuri i lea taimi, e faapefea ona e tali atu i nei faigata?

Faamalamalama atu a o i ai o ia i le Falepuipui o Liperate, sa tusia e le Perofeta o Iosefa Samita se tusi i tagata o le Ekalesia i le aso 20 Mati, 1839, ma se isi pe tusa ma le lua aso mulimuli ane. OMataupu Faavae ma Feagaiga 121–23 o loo i ai ni vaega o nei tusi. Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo aoaoga ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–23 ia e mafai ona fesoasoani ia i tatou i aso nei i taimi o tofotofoga.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na fai e Iosefa Samita i lenei taimi o faigata.

  • O le a le mea na faia e le Perofeta i lenei taimi o faigata?

  • O le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i ana aioiga ma fesili i le Alii?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–10 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a le Alii i le talosaga ma fesili a Iosefa Samita.

  • O a fasifuaitau i nei fuaiupu atonu na faamafanafanaina ai le Perofeta ma isi tagata o le Ekalesia o e sa puapuagatia?

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o “tiga ma … puapuaga” (fuaiupu 7)? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: Pe a tatou valaau atu i le Atua i taimi o tiga ma puapuaga, e mafai ona tatou maua Lona filemu. Afai tatou te onosaia lelei o tatou puapuaga, o le a faamanuia i tatou e le Atua i le taimi nei ma i le faavavau.)

  • O le a le uiga o le “onosaia lelei [o tatou puapuaga]” (fuaiupu 8)?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

“O le suega ua faatulagaina e se Atua alofa i o tatou luma e le faapea ia vaai pe mafai ona tatou onosaia faigata. O le suega ia iloa ai pe mafai ona tatou onosa’ia faigata ma ola amiotonu. Tatou te pasi i le suega i lo tatou faaalia lea sa tatou manatua o Ia ma poloaiga sa Ia tuuina mai ia te i tatou. Ma o le tumau lelei ai, o le tausia lea o na tulafono tusa lava po o a mea tatou te feagai ai, po o a foi tofotofoga, ma pe o a foi gaogaosa o siomia ai i tatou” (Henry B. Eyring, “I Le Malosi o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 17).

  • E tusa ai ma lea saunoaga, e mafai faapefea ona tatou onosaia lelei o tatou puapuaga?

  • O a taimi i le soifuaga faaletino o le Faaola na Ia onosaia lelei ai ona tiga ma puapuaga?

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:11–46 o loo i ai faatonuga e faatatau i nisi o fesili ma aioiga a le Perofeta o Iosefa Samita o loo tusia i fuaiupu 1–10 ma o le a talanoaina i se lesona mulimuli mai.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:1–4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii i le Perofeta a o i ai o ia i le Falepuipui o Liperate.

  • O a folafolaga e tulaga ese ia te oe? Aisea?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:5–7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae na aoao mai e le Alii ia Iosefa Samita e uiga i faigata na oo i ai o ia ma le Au Paia.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 7 e uiga i le ala e mafai ai ona aoga mo i tatou ia puapuaga? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O o tatou puapuaga, e mafai ona tatou maua ai le potomasani ma e mo lo tatou lava lelei.)

  • E mafai faapefea e o tatou tiga ma puapuaga “ona maua ai [e i tatou] le poto masani, ma … mo lo [tatou] lelei” (fuaiupu 7)?

Valaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na aoga moni a lava ia tiga ma puapuaga ia i latou. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8–9 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a se isi mea na aoao atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita a o i ai o ia i le Falepuipui o Liperate.

  • O le a se aoaoga faavae e mafai ona tatou faailoa mai e uiga ia Iesu Keriso i le fuaiupu 8? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: Na afio ifo Iesu Keriso i lalo o mea uma.)

  • O a ni auala na “[afio ifo] i lalo … o [mea] uma” le Faaola?

  • E mafai faapefea e le iloaina sa afio ifo le Faaola i lalo o mea uma ona fesoasoani ia i tatou pe a feagai ma tiga ma puapuaga?

  • O le a le fautuaga o loo tusia i le fuaiupu 9?

Fai i tagata aooga e mafaufau i tiga po o puapuaga o loo latou feagai nei pe sa oo foi i ai talu ai. Toe iloilo aoaoga ma mataupu faavae o loo tusia i le laupapa, ma faasoa atu lau molimau e uiga i ai. Fautuaina tagata aooga e manatua e faaaoga nei upumoni i taimi o tiga ma puapuaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1–17

Ua fautuaina e le Perofeta o Iosefa Samita le Au Paia e ao mai ma lolomi tala o o latou sauaga.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1–10 e ala i le faamalamalama atu sa fautuaina e le Perofeta le Au Paia e ao mai ma lolomi tala o o latou sauaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:11–12 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo nisi o mafuaaga sa tatau ai ona ao mai e le Au Paia ma lolomi nei tala. Fai atu i tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:13-16 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia e uiga ia latou taumafaiga e tuu atu le upumoni i isi.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, aisea na faatonuina ai le Au Paia e aua le manatu i a latou taumafaiga o ni “mea faatauvaa”?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 15 e uiga i le taua o ni faaiuga iti naua? (Fesoasoani i tamaiti e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: O le faia o filifiliga poto i ni mataupu iti naua, e mafai ona faamanuiaina tele ai o tatou olaga ma i latou i tupulaga i le lumanai.)

  • E faapefea i se faataitaiga o se foeuli (o lona foeuli po o le mea e uli ai) i le fuaiupu 16 ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le taua o ni filifiliga e mafai ona foliga e laiti?

  • O a ni faataitaiga o poloaiga atonu e laiti pe le taua ae e mafai ona i ai se aafiaga tele mo i tatou ma i tupulaga i le lumanai? (Tusi tali a tagata aooga i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai o latou aafiaga ma molimau e tusa ai ma lenei mataupu faavae.

Fautuaina tagata aooga e faailoa mai le leoa ni nai poloaiga “laiti” e mafai ona latou tausia atili ma le maelega. Valaaulia i latou e tusi se sini e amata i le aso ona atili maelega i le tausiga o na poloaiga.

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17 , ma vaavaai mo mea na fautuaina e le Perofeta o Iosefa Samita le Au Paia e fai i lenei taimi faigata.

  • O le a le mea na fautuaina e le Perofeta le Au Paia e fai?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le “e vaai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai” (fuaiupu 17)? (Afai e tatau ai, ta’u i ai o lona uiga o le mauaina o le fesoasoani a le Atua.)

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le fuaiupu 17? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le mataupu faavae lea: Afai tatou te faia mea uma e i lo tatou mana a o tatou sailia le fesoasoani a leAtua, e mafai ona faamautinoaina i tatou o le a fesoasoani mai le Atua ia i tatou.)

  • Aisea e te manatu ai e taua le “faia fiafia o mea uma e i lo tatou mana” a o tatou sailia le fesoasoani a le Atua i tulaga faigata?

Faasoa atu lau molimau i upumoni sa faailoa mai e tagata aooga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:15, 17, ma fautuaina i latou e tausi ma le maelega i poloaiga a le Alii ma ia latou faia a latou taumafaiga sili a o latou sailia le fesoasoani a le Atua.