Inisitituti
Lesona 1: Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga; Mataupu Faavae ma Feagaiga 2


Lesona 1

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga; Mataupu Faavae ma Feagaiga 2

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se aofaiga o faaaliga paia ma folafolaga musuia na tuuina mai mo le faatuina ma le faatonutonuga o le malo o le Atua i luga o le lalolagi i aso e gata ai” (faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, parakalafa 1). O nei faaaliga na maua e ala mai le Perofeta o Iosefa Samita ma nisi o e na sosoo ma ia ma “o loo i ai se valaau i tagata uma o i soo se mea ia faalogo i le siufofoga o le Alii o Iesu Keriso,ua fetalai mai ia te i latou mo lo latou manuia faaletino ma lo latou olataga tumau-faavavau” (faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, parakalafa 1).

O le vaega muamua lava ua faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e aofia ai upu na tulei atu ia Iosefa Samita e le agelu o Moronae i le 1823, a o nonofo le aiga o Samita e lata i Palamaira, Niu Ioka. I le taimi o lena asiasiga, sa faasoa mai ai e Moronae ni valoaga taua mai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, e aofia ai le tasi mai le Malaki e uiga i le misiona folafolaina a le perofeta o Elia i aso e gata ai. O lena valoaga, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Fagaiga 2, e taua i lo tatou malamalama i le fuafuaga a le Tama Faalelagi e togiola Lana fanau.

Faaiuiuga 1816Sa siitia atu le aiga o Samita mai Veremona i Palamaira, Niu Ioka.

Tautotogo 1820Sa faaali atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita.

Setema 21--22, 1823Sa asiasi atu le agelu o Moronae ia Iosefa Samita (Mataupu Faavae ma Feagaiga 2).

19 Novema, 1823Ua maliu Alevini le uso matua o Iosefa Samita.

18 Ianuari, 1827Ua faaipoipo Iosefa Samita ma Ema Hale.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita ma isi perofeta na sosoo ai

A o lei amataina le vasega, fai se lisi i le laupapa o tulaga faigata, siosiomaga, po o faaiuga o loo feagai ma talavou matutua. (Mafaufau e faaaofia ai nisi o mea nei: pe o ai e faaipoipo i ai, avanoa faaleaoaoga, filifiliga tau galuega ma tomai, uunaiga faaleagafesootai, ma tofotofoga.)

  • E le gata i mea o i le laupapa, o a isi tulaga, siosiomaga, po o faaiuga o loo feagai ma talavou matutua?

Fai i le vasega e toe manatunatu i luitau sa latou feagai pe ua manatu o le a feagai ai i le lumanai. Valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le lesona o le aso ia o le a fesoasoani latou te iloa ai pe faapefea ona maua le taitaiga faalelagi ma le faamafanafanaga e fesoasoani ia i latou i nei siosiomaga.

Ta’u i ai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai se faatomuaga o loo toe faamatala faapuupuu ai mea na tutupu i le Toefuataiga, o loo faamatala ai pe na faapefea ona oo mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma faamalamalama mai ai pe mafai faapefea ona faamanuiaina olaga o fanau uma a le Tama Faalelagi ona o lenei voluma o tusitusiga paia.

Valaaulia ni nai tagata aoao e feauauai i le faitauina leotele o parakalafa 1--3 o le faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamalamalama mai ai pe o le a le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma pe aisea foi e tatau ai ona tatou suesueina.

  • O a upu ma fasifuaitau ua faamanino mai ai pe o le a le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

  • O a mafuaaga na e mauaina mo le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ia e taua ia te oe?

I luga o le laupapa, lisi ai mafuaaga mo le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua faailoa mai e tagata aoao. A o faasoa mai e tagata aoao o latou malamalamaaga, ia mautinoa ua latou faailoa mai le mataupu faavae lea o loo maua i le parakalafa 1 ma le 3: A o tatou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e mafai ona tatou lagonaina le siufofoga o le Faaola o fetalai mai ia i tatou i o tatou aso.

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia sili atu le malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia i latou e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:34--36 ma vaavaai mo mea ua fetalai atu ai le Alii e uiga i upu o lenei faaaliga.

  • O le a se mea e taua ia te oe e uiga i le faamalamalamaga a le Alii i upu o lenei faaaliga?

  • O a ni ou aafiaga ina ua e faalogo ma ua oo ina e iloa le siufofoga o le Alii e ala i lou suesue i tusitusiga paia?

Fautuaina le vasega e saili ia lagona le siufofoga o le Alii o fetalai atu ia te i latou e ala i le faatuina o se sini e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga i aso taitasi.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le parakalafa 6 o le faatomuaga, ma fai i le vasega e vaavaai mo siosiomaga e tele taimi na afua ai faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  • O a fasifuaitau i lenei palakalafa e faamatala ai siosiomaga na maua mai ai nei faaaliga?

  • E faavae i mea na faia e Iosefa Samita ma isi ia maua ai nei faaaliga, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le mauaina o le taitaiga mai le Alii? (A uma ona tali mai tagata aoao, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa:Afai tatou te sailia le fesoasoani ma tatalo i taimi e manaomia ai, o le a tuu mai e le Alii ia i tatou le taitaiga tatou te manaomia.)

  • O le a sou manatu i le suesueina o faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e mafai ai ona faateleina lo tatou faatuatua o le a aumai e le Alii ia i tatou le taitaiga?

Valaaulia ni nai tagata aoao e faasoa mai a latou molimau i lenei mataupu faavae.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2

Ua faaali atu se agelu ia Iosefa Samita e tali atu ai i lana tatalo

Faamalamalama atu o le uluai vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na oo mai o se taunuuga o le tatalo a le Perofeta o Iosefa Samita ma le sailia o le fesoasoani a le Alii i se taimi na manaomia ai. Aotele faapuupuu le Iosefa Samita---Talafaasolopito 1:29--39 i le faamalamalama atu i ai e tolu tausaga ina ua mavae le Uluai Faaaliga, sa tatalo ai Iosefa Samita ia iloa lona tulaga i luma o le Alii. O le tali, sa asiasia o ia e le avefeau faalelagi o Moronae. Na ta’u atu e le agelu i le taulealea o Iosefa o loo i ai se galuega a le Atua mo ia e fai, lea e aofia ai le faaliliuga o se talafaamaumau anamua o loo tusia i luga o papatusi auro. Ona sii mai lea e Moronae le tele o fuaitau mai le Tusi Paia, e aofia ai se vaega talafeauga musuia o le valoaga o loo maua i le Malaki 4:5--6 lea e tautala i le misiona a le perofeta o Elia. O lea valoaga, e pei ona tuuina atu e le agelu o Moronae ia Iosefa, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2.

Fai i se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faia a o lei oo i le Afio Mai Faalua.

  • O le a le mea na fetalai le Alii o le a Ia faia ao lei oo i le Afio Mai Faalua?

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama atili i le misiona a Elia i aso e gata ai, lea na tautala i ai lenei faaaliga, faaali atu le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata e faitau leotele: Fautuaina le vasega e faalogologo pe o le a le uiga o le perisitua na faaali mai e Elia?

Ata
Elder David A. Bednar

“O Elia o se perofeta o le Feagaiga Tuai lea na faatinoina ni vavega maoae. …

“Ua tatou aoao mai i faaaliga o aso e gata ai o Elia na umiaina le mana o faamauga o le Perisitua Mekisateko, ma o le toe perofeta lea na i ai a o lei oo atu i le taimi o Iesu Keriso” (Bible Dictionary, “Elijah”). …

Sa faaali atu Elia ma Mose i luga o le Mauga o Liua (tagai Mataio 17:3) ma faaee atu lenei pule i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Sa toe faaali atu Elia ma Mose ma isi i le aso 3 o Aperila, 1836 i le Malumalu o Katelani ma faaee atu na lava ki i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui” (David A. Bednar, “O le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 24).

  • Aisea ua matua taua ai le mana faamau o le perisitua i le galuega o le faaolataga i aso e gata ai mo fanau a le Atua?

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama atili i le taua o le mana faamau o le perisitua na faaali mai e ala mai ia Elia, faaali le faamalamalamaga lea a Elder Bruce R. McConkie (1915--1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

O le mana faamau o le perisitua o “le mana lea e fusifusia ai i le lalolagi … ma faamaonia ai lea faatinoga i le lagi. …

“… Pe a faatinoina ia sauniga o le faaolataga ma le faaeaga e ala pe i le taitaiga a i latou e umia ki [o le perisitua], o ia sauniga ma faatinoga e i ai le malosiaga atoatoa ma le aoga i lenei olaga ma i le olaga a sau” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1965], 1:389, 424).

Ia faitau leotele e se tagata aoao le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2 a o mulimuli ai le vasega, ma vaavaai mo mea ua tosina ai aiga i le oo mai o Elia. Fai i se tagata aoao e lipoti atu mea sa latou maua.

Ina ia fesoasoani i le vasega e faavasega le uiga o le fuaiupu e 2, faaali atu saunoaga ia e lua, ma valaaulia se tasi e faitau leotele le saunoaga muamua ae faitau leotele e se isi le saunoaga lona lua. Fai i le vasega e vaavaai mo le faasinomaga o tama ma fanau o loo ta’ua i le fuaiupu e 2.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie e faapea, i le valoaga “o le a totō e Elia i loto o fanau folafolaga na faia i tamā”, o le fuaitau “i tamā,” (ua faaopoopo le faamamafa) e faatatau ia “Aperaamo, Isaako ma Iakopo, o i latou ia na fai i ai le folafolaga. O a ia folafolaga? O folafolaga o se faaauauga o le iunite o le aiga i le faavavau” (The Millennial Messiah [1982], 267).

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Sa faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, i le valoaga “o le a liliu atu loto o fanau i o latou tamā,”(MF&F 2:2), o le fasifuaitau “o latou tama” (ua faaopoopo le faamamafa) e faatatau i o “tatou tuaa ua maliliu o e ua maliliu e aunoa ma le avanoa e maua ai le talalelei, ae na latou mauaina le folafolaga o le a oo mai le taimi o le a tuuina atu ai lena avanoa ia i latou. O le fanau o i latou o loo ola nei, o e o loo saunia faamatalaga o gafa ma ē o loo faatinoina sauniga sui i totonu o malumalu“ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Filitia Samtia [2013], 221).

  • O ai “tama” o loo tautala i ai lea valoaga, ma o a foi folafolaga o le a toto i loto o fanau?

  • O a ni nai auala o le a liliu atu ai loto o fanau i “o latou tama,” po o augatama?

  • E mafai faapefea ona faatatau ia i tatou le valoaga o le a liliu atu loto o fanau i o latou tama? (A uma ona tali mai tagata aoao, tusi le upumoni lea i luga o le laupapa: O le a liliu atu o tatou loto i o tatou augatama ao tatou faataunuuina sauniga mo i latou i malumalu.)

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:3. Fai i le vasega e vaavaai mo le mea semanu e tupu pe ana le toefuatai maia i le fogaeleele le mana e tuufaatasia ai aiga mo le faavavau.

  • E tusa ai ma lenei valoaga, o le se mea semanu e tupu pe ana le toefuatai maia i le fogaeleele le mana e tuufaatasia ai aiga? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa: a aunoa ma le mana e tuufaatasia ai aiga mo le faavavau, o le a matuai taia le lalolagi i le faafanoga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

  • Aisea e te manatu ai o le a “taia [le lalolagi] i le faafanoga”MF&F 2:3ile Afio Mai Faalua o Iesu Keriso e aunoa ma le toefuataiga mai o le mana faamau?

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama atili pe faapefea ona “taia i le faafanoga” le lalolagi e aunoa ma le faaali mai o Elia i le 1836 ma le toefuataiga mai o ana ki, faaali atu le faamalamalamaga lea na saunia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“A aunoa ma le [mana faamau] e leai ni sootaga faaleaiga o le a i ai i le faavavau, ma ioe semanu e tuua i le faavavau le aiga o le tagata ma le ‘leai o ni aa [augatama] leai ni lala [tupuaga].’ Talu ai lena, o se aiga ua faamauina, tuufaatasia, faasaoina faaselesitila o le Atua o le faamoemoega tupito lea o le olaga nei, soo se toilalo iinei o se fetuu lava lea, ma iu ai ina ‘taia i le faafanoga’ le fuafuaga atoa o le faaolataga” (Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant [1997], 297–98).

  • E mafai faapefea ona faamanuiaina oe ma lou aiga ona o le toefuatai mai o le mana faamau?

Fai i le vasega e mafaufau i le taimi na latou lagonaina ai le liliu atu o o latou loto i o latou tama. Faamalamalama atu o lea faagasologa e masani ina aofia ai se naunau e aoao atili e uiga i matua, matuamatutua, ma augatama ma faatinoina sauniga moomia o le malumalu mo i latou. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega.

Faaiu le lesona i le molimau atu i mataupu faavae o i lenei lesona.