Inisitituti
Lesona 22: Mataupu Faavae ma Feagaiga 59–62


Lesona 22

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59-62

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le Aso Sa, 7 Aokuso, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 aʼo i ai i le Itumalo o Siakisone, Misuri. I le faaaliga lenei ua faatulaga mai ai e le Alii Ona faamoemoega mo le Au Paia o e sa le i leva ona taunuu atu i Siona, e aofia ai le tausia lelei o le Aso Sapati. Na faamautuina mai foi e le Alii o i latou e tausia Ana poloaiga, o le a maua faamanuiaga faaleagaga ma faaletino.

O le aso na sosoo ai na sauni ai Iosefa Samita ma nisi o toeaina e tuua Initipene, Misuri, ma toe foi atu i Ohaio. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 60, na faatonuina ai e le Alii ia toeaina e talai atu le talalelei a o latou faimalaga. I le aso lona tolu o la latou malaga, sa aafia ai le vaega i se tulaga matautia i le Vaitafe o Misuri. I aso e lua na sosoo ai, aso 12 ma le 13 o Aokuso, na maua mai ai e le Perofeta faaaliga e lua, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 61 ma le 62. O loo aofia ai upu o faatonuga, lapataiga, faamafanafanaga, ma faamalosiauga.

2–3 Aokuso, 1831Na faapaiaina ai le laueleele i le Itumalo o Siakisone, Misuri, mo le faatuina o Siona, ma sa faapaia ai foi se nofoaga mo le malumalu i Initipene Misuri.

4 Aokuso, 1831Na faia ai se konafesi a le Ekalesia i le Itumalo o Siakisone, Misuri.

7 Aokuso, 1831Ina ua mavae se gasegase a o faimalaga mai Ohaio i Misuri ma le Au Paia o Kolesavile, sa maliu Polly Knight, le faletua o Iosefa Knight le Matua, i le Itumalo o Siakisoni, Misuri.

7 Aokuso, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 59 .

8 Aokuso, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga- 60 .

9 Aokuso, 1831Na tuua e Iosefa Samita ma toeaina e toasefulu ia Misuri mo Katelani, Ohaio ae malaga e ui atu i le Vaitafe o Misuri.

12–13 Aokuso, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 61 ma le 62 .

27 Aokuso, 1831Na taunuu ai Iosefa Samita i Katelani, Ohaio

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59

Ua aoao atu e le Alii ia le Au Paia e uiga i le aso Sapati ma folafola atu i ai faamanuiaga o le olaga nei ma le faavavau i e faamaoni.

A o lei amataina le vasega, tusi ni koluma se lua i luga o le laupapa, ma tusi ai le O Le Lalolagi i luga ae o le koluma muamua. A amata le vasega, fai i tagata e tusi i le koluma muamua ni upu e faamatala ai le amioleaga o le lalolagi. Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • E mafai faapefea ona tatou aloese mai le faatoilaloina e le amioleaga o loo siomia ai i tatou?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ia maua ai le filemu i se lalolagi faigata?

Faamalamalama atu, ao nofoia e tagata o le Ekalesia ia le Itumalo o Siakisone, i le taumafanafana o le 1831, sa latou fetaiai ma se nuu tuaoi sa taatele ai taaloga faitupe, o le onana, vesiga, ma le soli Sapati. I lea siosiomaga faigata, na aoao atu ai e le Alii le Au Paia i le ala e amioa’i i latou lava i lo latou nuu fou. O Ana faatonuga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59. A o suesueina e le vasega lenei faaaliga, valaaulia i latou e vaavaai mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e aloese ai mai le faatoilaloina e le amioleaga o le lalolagi ma ia iloa le ala e maua ai le filemu.

Fai i le vasega e faitau leleoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 ma vaavaai mo nisi matalalaga faasolopito mo lenei faaaliga. Valaaulia se tamaitiiti e aotele mai mea na te mauaina. Faamalamalama atu o Polly Knight na malaga i Misuri faatasi ma lona toalua, o Iosefa Knight le Matua, ma le Au Paia mai Kolesavile. Sa matua ma’i tigaina o ia i le ala ae sa musu e taofia le malaga aua “na pau lava lona naunauga silisili, o le tuvae lea i le laueleele o Siona” (Scraps of Biography [1883], 70).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:1–4 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le folafolaga na tuu atu e le Alii i le Au Paia i Siona.

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii i le Au Paia faamaoni i Siona?

  • Aisea o le a faaaofia ai e le Alii ia poloaiga i lenei lisi o meaalofa Na te faaee atu i luga o e faamaoni?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5 Ia fautuaina le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le poloaiga na toe faamamafa mai e le Alii i le Au Paia.

  • E faapefea ona e faamalamalamaina i au lava upu le uiga o le alofa i le Alii ma lou loto atoa, malosi, mafaufau, ma le malosi atoa?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:6–8, ma vaavaai mo nisi poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia.

  • E faapefea ona fesootai nei poloaiga i le poloaiga ia alofa i le Alii ma o tatou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa?

Faamalamalama atu e faapea i lenei faaaliga, sa faamamafaina ai e le Alii se poloaiga o le a fesoasoani i le Au Paia e faaalia ma faalolotoina lo latou alolofa i le Alii. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–10 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se poloaiga faaopoopo na aoao mai e le Alii. Fai atu i tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Tusi le Tausia o le Aso Sapati ia Paia i luga ae o le koluma o i le laupapa.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i nei fuaiupu, faamalamalama atu o le faaupuga “fale o le tatalo” i le fuaiupu 9 e faasino i se fale e faaaoga mo sauniga a le Ekalesia i le Sapati ma o “faamanatuga” i i e faasino i aga o tapuaiga po o sauniga ia e tuufaatasia ai i tatou ma le Atua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 9e faapefea ona faamanuiaina i tatou i le tausia o le Sapati ia paia? A uma ona tali mai le vasega, tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: A o tatou tausia le aso Sapati ia paia, o le a tatou tausi atili atoatoa i tatou ia le pisia mai le lalolagi.)

  • O le a le uiga o le “tausi atili atoatoa [i tatou lava] ia le pisia mai le lalolagi”? (Ia taumafai ia saoloto mai le faalelalolagi, agasala, ma le amioletonu.)

Fai i le vasega e mafaufau loloto pe aisea e taua ai ona atili le pisia mai le lalolagi. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau faatasi ma se paga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–15 ma vaavaai mo faatonuga na tuu atu e le Alii i le Au Paia e tusa ai ma Lona aso paia. Ia fautuaina tagata o le vasega e faaaoga ia vaefaamatalaga ia malamalama atili ai i nei fuaiupu. A maea se taimi ua lava, valaaulia ni nai tagata e faamalamalama mai ni nai auala e tausia ai le aso Sapati ia paia e faavae i luga o mea sa latou aoaoina. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fuaitau “avatu ai au tapuaiga” i le fuaiupu e 10 o lona uiga o le tapuai po o le faaalia o lo tatou alofa ma le lotonuu.) Tusi ia tali a le vasega i luga o le laupapa i lalo o le faaulutala Tausia le Aso Sapati ia Paia.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le tausia o le aso Sapati ia paia i ia auala tatou te le pisia atili ai mai le lalolagi?

Valaaulia tamaiti aoao e mafaufau loloto pe o a mea o latou faia i le taimi nei e tausia ai le aso Sapati ia paia. Fai atu i ai e tusi se sini e faamatala mai ai mea o le a latou faia e lelei atili ai lo latou tausia o lenei poloaiga.

Aotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:16–19 e ala i le faamalamalama mai faapea e le gata i faamanuiaga faaleagaga, ae sa folafola mai foi e le Alii faamanuiaga sili faaletino mo i latou o e tausia le aso Sapati ia paia.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:20–24 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o a lagona o le Atua e uiga i le faaee mai o nei faamanuiaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 20, o a lagona o le Atua e uiga i le faamanuiaina o i tatou?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 21, o a ni auala tatou te faatausuai ai i le Atua? (Tatou te faatausua pe faatiga i le Atua pe a tatou le ta’utinoina Lona aao i mea uma ma usitai i Ana poloaiga. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e maka ia le upumoni lea i a latou tusitusiga paia.)

  • O le a le uiga o le tautinoina o le aao o le Atua i mea uma?

Faamalamalama atu e faapea o lo tatou le lotofaafetai ma le le usiusitai e faatausuai ai, pe le fiafia ai le Atua aua o na ituaiga o uiga faaalia ma taga fai e taumamao ai i tatou mai ia te Ia ma Ana faamanuiaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 23, o le a le folafolaga a le Alii ia i latou o e tausia Ana poloaiga? (Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau e maka le folafolaga lenei ia latou tusitusiga paia.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 60

Ua poloaiina e le Alii ia toeaina e talai atu le talalelei a o latou toe foi atu i Ohaio.

Valalaulia le vasega e faitau le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 60, ma vaavaai mo le mafuaaga na tuuina mai ai lenei faaaliga. Aotele mai le vaega lenei e ala i le faamalamalama atu sa lei fiafia le Alii i nisi o toeaina aua sa latou “le tatalaina o latou gutu” (fuaiupu 2) ma faasoa atu le talalelei a o latou malaga atu i Misuri. Sa poloaiina e le Alii ia faifeautalai e “aua nei faamaumauina [o latou] taimi” (fuaiupu 13) ae ia toe foi i Ohaio ma folafola atu le talalelei a o latou malaga atu. Faamalamalama atu o le fasifuaitau “ua le afaina ia te au” i le fuaiupu 5 o lona uiga sa tatau i toeaina ona faaaoga la latou faitalia ma filifili ai pe faatau pe fauina ni vaa mo la latou malaga i luga o le Vaitafe o Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 61

Ua saunia e le Alii le lapataiga ma le taitaiga ia Iosefa Samita ma toeaina o le a malaga atu i Ohaio

Valaaulia le vasega e faitau le leoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 61 ma vaavaai mo le mea na tupu ia Iosefa Samita ma toeaina e toasefulu sa toe malaga i Katelani, Ohaio. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Faamalamalama atu na amata ona alia’e mai ni nai eseesega i nisi o toeaina. Sa latou foia o latou eseesega i le afiafi o le aso 11 Aokuso, 1831, ma le taeao na sosoo ai, ma sa maua mai ai e Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga- 61.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga- 61 e ala i le faamalamalama atu na aoao mai e le Alii e faapea e alofa mutimutivale o Ia ia i “latou o e ta’uta’u atu a latou agasala ma loto maualalalo” (fuaiupu -2). Sa Ia ta’u atu i toeaina sa le o se mea tatau lo latou malaga i luga o le vaitafe, aua sa i ai tagata na nonofo i itu uma e lua o le vaitafe o e e tatau ona latou talai atu i ai le talalelei. Sa aoao atu le Alii e faapea “e tele faafanoga” o le a tutupu i luga o vai i toe aso ae na folafola atu e faasaoina ola o toeaina faamaoni (tagai MF&F 61:5--6, 14--15).

Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 61:22 Ta’u atu na toe ta’u atu foi e le Alii i toeaina, “o le a le afaina ia te au” (fuaiupu 22) e faatatau i le ala latou te filifili e malaga ai. Sa mafai ona latou faaaogaina la latou lava faamasinoga pau lava ia latou faataunuuina la latou misiona e talai atu le talalelei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 62

Ua tauleleia e le Alii le faamaoni o se vaega o toeaina na malaga atu i Initipene, Misuri

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder David A. Bednar

“O faamasinoga aupito sili ona faamalolosia tatou te faia e seasea ona faia i le va o le lelei po o le leaga po o le po o le va foi mea mananaia ma mea ele mananaia. E masani lava, o a tatou filifiliga aupito faigata o le va o le lelei ma le lelei” (David A. Bednar, “The Scriptures: A Reservoir of Living Water” [Brigham Young University fireside, Feb. 4, 2007], 6, speeches.byu.edu).

  • O a ituaiga o faaiuga ua oulua fetaiai e faapupula mai ai lenei aoaoga a Elder Bedner?

Faamalamalama atu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 62, o loo aoao mai ai e le Alii ia mataupu faavae ia e mafai ona taiala ai i tatou pe a tatou faia ni faaiuga. Faamalamalama atu o le aso 13 Aokuso, 1831, na fetaiai ai Iosefa Samita ma le vaega o toeaina na malaga i Ohaio ma se vaega o toeaina o loo malaga atu pea i Misuri. Sa maua mai e le Perofeta se faaaliga sa aumaia ai faatonuga i nei faifeautalai.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 62 1--3 e ala i le faamalamalama atu na ta’u atu e le Alii i toeaina e faapea ua Ia silafia le ala e fesoasoani ai i Lona nuu i o latou tofotofoga ma sa faamalo atu ia i latou mo molimau sa latou tuuina atu.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:4–8 Fai i le vasega e vaavaai mo mea na aoao atu e le Alii i toeaina e uiga i faaiuga sa tatau ona latou faia.

  • O a faaiuga e afaina i le Alii, ae o a foi e le afaina ia te Ia?

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 8 e fesoasoani ia i tatou pe a faia ia faaiuga? (Pe a faia faaiuga, e finagalo le Alii ia tatou faaaogaina la tatou faamasinoga ma le taitaiga a le Agaga.)

  • Aisea e te manatu ai e taua lo tatou faaaogaina o la tatou lava faamasinoga ma le taitaiga a le Alii pe a faia ni faaiuga?

  • O anafea na fesoasoani ai le faia o se faamasinoga atamai ma uunaiga a le Agaga ia te oe e faia se faaiuga?

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O se manao ia taitaia e le Alii o se malosiaga, ae e manaomia ona o faatasi ma se malamalama e tuu mai e lo tatou Tama Faalelagi le tele o faaiuga mo a tatou lava filifiliga patino. O le faia o faaiuga patino o se tasi o punavai o le tuputupu ae e tatau ona tatou iloaina i le olaga nei. O tagata e taumafai e tuu atu le faiga o faaiuga uma i le Alii ma ole atu mo faaaliga i filifiliga uma, o le a le pine ae iloaina tulaga latou te tatalo atu ai mo se taitaiga ae le mauaina. Mo se faataitaiga, e foliga mai e tupu i na mau tulaga e le taua ai filifiliga pe e taliaina foi filifiliga uma e lua.

“E tatau ona tatou suesueina mea i o tatou mafaufau, e faaaoga ai mana e fefulisa’i ai ia na tuuina e le Foafoa i totonu o i tatou. Ona tatau lea ona tatou tatalo mo se taitaiga ma galue ai loa pe a tatou mauaina. Afai tatou te le mauaina se taitaiga, e tatau ona tatou faatinoina i luga o la tatou faamasinoga aupito sili” (Dallin H. Oaks, “Our Strengths Can Become Our Downfall,” Ensign, Oct. 1994, 13–14).

Faaiu i le molimau atu i le taua o le faaaogaina o le faamasinoga po o le faautauta ma le taitaiga a le Agaga pe a faia ia faaiuga.l