Inisitituti
Lesona 19: Mataupu Faavae ma Feagaiga 50


Lesona 19

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua taunuu le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, i le amataga o Fepuari 1831, na ia matauina faapea “o nisi o manatu ese lava ma agaga sese na fetolofi mai i totonu i” nisi o le Au Paia. Na amata ona ia aoao atu ma le “faaeteete, ma sina poto” ina ia faamuta ai nei faaaliga faaleagaga sese (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org). I nai masina mulimuli ane, sa toe foi mai ia Elder Pale P. Palate mai se misiona ma sa matauina ai le amioga e tasi i paranesi o le Ekalesia i fafo atu o Katelani, o lea sa o atu ai o ia ma nisi o toeaina ia Iosefa Samita mo se taitaiga (tagai Manuscript History, vol. A-1, p. 114, josephsmithpapers.org). Ia Me 1831, na fesili atu ai le Perofeta i le Alii ma maua mai ai le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. I le faaaliga lenei, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e aloese mai le faaseseina e ala i le aoao atu ma talia le talalelei e ala i le Agaga o le Upumoni.

Tautotogo 1831O nisi o tagata o le Ekalesia i Katelani na tosinaina e faaaliga faaleagaga sese.

I le faaiuga o Mati po o le amataga o Aperila, 1831Sa toefoi ane Pale P. Palate i Katelani mai se misiona i le Teritori o Initiana ma Misuri.

30 Aperila, 1831Sa fanauina e Ema Samita se masaga, o se atalii ma se afafine, o e na maliliu uma i ni nai itula.

9 Me, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 50 .

9 Me, 1831Na vaetamaina e Iosefa ma Ema Samita le masaga tamameamea a John ma Julia Murdock ina ua maliu Julia i le fanauina o le masaga i le aso 30 Aperila.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–9

Ua lapataia e le Alii toeaina o le Ekalesia e uiga i le agaga sese

Fai i tagata o le vasega e mafaufau faapea ua sau se uo po o se tagata o le aiga ia i latou ma faasoa mai se popolega: “O loo ou taumafai e ola agavaa, ae o loo ou tauivi e fia iloa pe o o’u mafaufauga ma lagona o ni musumusuga mai le Agaga pe ua na o ni o’u lava manatu.”

  • E faapefea ona e tali atu i lea popolega?

A maea se talanoaga puupuu, fai i tagata o le asega e mafaufau pea i lea popolega a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50 i le aso. Valaaulia i latou e vaavaai mo le aoaoga faavae ma mataupu faavae e uiga i le Agaga Paia ma le mauaina o le upumoni mai le Atua lea e mafai ona fesoasoani ia i latou ma isi e saili ma iloatino le taitaiga faaleagaga.

Faamanatu i tagata o le vasega ina ua mavae ona taunuu le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, ia Fepuari 1831, na amata ona ia galue e taofiofi ia “manatu uiga ese ma agaga sese ua fetolofi ane i totonu” o le Au Paia (Manuscript History, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org). Sa popole le Perofeta i nei faaaliga faaleagaga sese o le a faataumaoia ai mataupu faavae moni o le talalelei toefuataiina (tagai “Try the Spirits,” Times and Seasons, Apr. 1, 1842, 747, josephsmithpapers.org). I le amataga o Mati, sa maua mai ai e le Perofeta se faaaliga lea na aoao mai ai e le Alii le Au Paia i le ala e aloese mai ai le ta’ivaleina e agaga leaga ma aoaoga faavae a le tiapolo (tagai MF&F 46:7--8). E ui i taumafaiga a le Perofta e faasaga i nei agaga sese, ae sa faaauau pea amioga uiga ese. Ia Me 1831, e toatele toeaina o le Ekalesia sa sailia le fautuaga a le Perofeta o Iosefa Samita ona sa latou le malamalama i mea ua faapea o faaaliga faaleagaga ia sa latou molimauina i nisi o tagata o le au paia. Sa le mafai e toeaina ona iloa pe o fea faaaliga faaleagaga na mai le Atua ae o fea e leai. Sa fesili le Perofeta i le “Alii e uiga i nei faaaliga ma sa maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii i toeaina e uiga i faaaliga faaleagaga sa latou molimauina.

  • O a mea na aoao atu e le Alii i toeaina e uiga i agaga ua “o atu i le lalolagi” (MF&F 50:2)?

  • E faavae i le lapataiga a le Alii i le fuaiupu 3, o le a le upumoni e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Satani? (Fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai le upumoni lea: E saili Satani e faasese i tatou ina ia mafai ai ona ia faatoilaoina i tatou. Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e maka lenei upumoni ia latou tusitusiga paia.)

  • O ani nai auala o loo taumafai ai Satani e faasese i tatou?

Valaaulia tagata ole vasega e faitau lemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50: 7--9, ma vaavaai mo se auala se tasi na maua ai e Satani le mana e faasese ai uluai tagata o le Ekalesia.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, na faapefea ona maua e Satani le mana e faasese ai nisi o uluai tagata o le Ekalesia?

  • O le a le uiga o le tagata pepelo? (O le tagata pepelo o se tasi e faafoliga e amiotonu ae o ana taga e feteenai ma lenei foliga sese. [Tagai foi i le Bible Dictionary, “Hypocrite.”])

  • Na mafai faapefea e tagata pepelo ona faaseseina tagata o le Ekalesia i le 1831? Mata o latou faaseseina faapefea ia tagata o le Ekalesia i ona po nei?

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu i nei tagata pepelo?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:10--46

Ua aoao mai e le Alii ia toeaina i le ala e iloatino ai agaga sese ma le Agaga o le Upumoni

Faamalamalama atu e faapea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:10--12, na ta’u atu ai e le Alii i toeaina o le Ekalesia e faapea o le a latou talatala faatasi ma ia ina ia mafai ai ona latou malamalama. Faamanatu i tagata o le vasega na o mai ia toeaina i le Perofeta aua sa latou lei malamalama i faaaliga faaleagaga sese ia sa latou vaai i ai o faaalia e nisi o tagata o le Ekalesia.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13-16 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo fesili sa fesili atu ai le Alii i toeaina a o latou talatala faatasi.

  • O le a le mea o loo poloai atu ai le Alii i toeaina i le fuaiupu 13?

  • O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le Agaga Paia mai le tali ale Alii i le fuaiupu 14? (A uma ona tali mai tagata, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa: E auina mai e le Agaga le Agaga Paia e aoao mai le upumoni.)

  • Aisea e taua ai le malamalama o toeaina i lenei aoaoga faavae i lea taimi o le fenumiai?

Faamalamalama e faapea o fuaiupu 15--16, sa aoa’i ai e le Alii ia toeaina i le taliaina o agaga sese sa le mafai ona latou malamalama ai. Ae ui o lea, sa ta’u atu e le Alii ia te i latou o le a Ia alofa mutimutivale pea ia te i latou.

Vaelua le vasega. Valaaulia le afa o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:17--18 ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Alii e uiga i Lana upumoni e tatau ona folafola atu. Valaaulia le isi afa o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:19--20 ma vaavaai pe o le a le ala e tatau ai ona maua Lana upumoni.

  • E faapefea ona talai atu le “afioga o le upumoni” (fuaiupu 17)?

  • E faapefea ona mauaina?

  • O le a le uiga o le fasifuaitau “afai e talai atu i se isi ala ua le mai le Atua” fuaiupu 18 ma le 20 ?

  • Mata o le a se faataitaiga o le ala tatou te ono talai atu ai pe sailia ma maua le upumoni i “se isi ala”?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:21–22 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o le a le mea na finagalo le Alii i toeaina ia malamalama ai e uiga ia i latou o e talai atu le afioga o le upumoni ma i latou o e faalogo i la latou savali.

  • E tusa ai ma le fuaiupu-- 21, o le a le mea na finagalo le Alii i toeaina ia malamalama ai e uiga i le talaiina atu ma le mauaina o le afioga o le upumoni?

  • E tusa ai ma le fuaiupu --22, o le a le fetalaiga a le Faaola i le a tupu pe a talai atu le afioga o le upumoni ma mauaina e ala i le Agaga o le Upumoni?

  • E faavae i mea na aoao mai e le Alii i le fuaiupu 22, o a faaaliga mai o le Agaga e mafai ona fesoasoani tatou te iloatino ai pe o a mea e mai le Atua ae o a foi mea e le mai le Atua? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa: O le Agaga ole Alii e aumaia le malamalama, faagaeetiaina, ma le olioli.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le faagaeetiaina? (O le faatupulaiaina po o le faamalosia faaleagaga.)

  • Mata na fesoasoani faapefea le iloaina o lenei upumoni i toeaina o e na lagonaina le fenumiai i amioga uigaese a nisi o tagata o le Ekalesia?

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona iloa ai taufaasese a Satani i o tatou taimi?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i taimi na latou iloa ai o mea sa latou aoao atu pe faalogo ai na ma le Agaga ona na latou maua ai le malamalama, faagaeetia, ma le olioli Valaaulia ni nai tagata aoao e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga.

Faamalamalama atu ina ia mafai ona fesoasoani i toeaina o le Ekalesia ia iloa atili pe o a mea e mai i le Atua ae pe o a foi mea e le mai le Atua, sa faaaoga e le Alii se talafaatusa o le malamalama ma le pouliuli.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii i toeaina e uiga i le pouliuli.

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga i le pouliuli?

  • E faapefea ona e faamatala atu ou lagona ma ou mafaufauga pe a le faagaeetia se mea?

  • Mata na faapefea ona fesoasoani le iloaina o lenei mea i toeaina o le Ekalesia e tali atu ai i na tagata o le au paia o e sa faaalia amioga uiga ese?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e le Alii i toeaina e uiga i le malamalama.

  • Aisea ua avea ai le malamalama ma se faatusa talafeagai mo mea e mai i le Atua?

  • O le a le fetalaiga a le Alii i le mea o le a tupu pe afai tatou te maua le malamalama ma tumau pea i le Atua? (E ono faaaoga e tagata o le vasega ia upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia ia le mataupu faavae lea: Afai tatou te maua le malamalama ma tumau pea i le Atua, o le a tatou maua le malamalama e tele atu, lea o le a faateleina atili le malamalama. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau e maka le mataupu faavae lenei ia latou tusitusiga paia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “tumau pea i le Atua”?

  • Aisea e tatau ai ona tatou taumafai e faia o tatou malamalama ia “malamalama tele pea lava pea”?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau e uiga i taimi na latou taliaina ai e le aunoa le malamalama o le Atua ma le tosinaga i o latou olaga ma latou maua ai se liligi mai faateleina o Lona Agaga ma le tosinaga. Valaaulia ni nai tagata aoao e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ia maua atili ai le malamalama o le Atua i o tatou olaga?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:25 ma vaavaai mo mafuaaga na aoao atu ai e le Alii nei upumoni i toeaina.

  • O le a se mafuaaga na tuu mai e le Alii mo le aoaoina atu o nei upumoni i toeaina i Katelani?

  • O a ni auala e mafai ona fesoasoani le maua atili o le malamalama tatou te iloa ai le upumoni?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou le maua atili o le malamalama ma le upumoni e “tuli ese ai le pouliuli mai ia i [tatou” (fuaiupu 25), pe faateaese atu ai faaosoosoga ma tosinaga a le tiapolo?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se taimi na mafai ai ona latou tuli ese le pouliuli, po o faaosoosoga ma mea leaga, ona o le malamalama ma le upumoni ua latou mauaina. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga i le vasega.

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata aoao e faitau leotele:

Ata
Elder Robert D. Hales

“E aveese e le malamalama le pouliuli. A i ai le malamalama, e mou atu le pouliuli ma e tatau ona aluese. O le mea e sili atu ona taua, e le mafai e le pouliuli ona manumalo i le malamalama sei vagana ua faaitiitia le malamalama pe alu ese. A i ai le malamalama faaleagaga o le Agaga Paia, e aluese le pouliuli o Satani.

“… Afai tatou te tuua le malamalama o le Agaga e emo pe mou malie atu e ala i le le tausia o poloaiga po o le le taumamafa i le faamanatuga pe tatalo pe suesue ia tusitusiga paia, o le a mautinoa lava le oo mai i totonu o le pouliuli o le tiapolo” (Robert D. Hales, “Out of Darkness into His Marvelous Light,” Ensign, May 2002, 70, 71).

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto pe o le a faapefea ona latou taliina le fesili lenei:

  • O le a sau mea a fai e maua ai le malamalama sili atu ma tumau ai pea i le Atua ina ia mafai ai ona e iloa le upumoni ma tuliesea ai le pouliuli mai lou olaga?

Ia fautuaina i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:26–37 i le faamalamalama atu faapea, na fautuaina e le Alii e o loo umia le perisitua e faatatau i le mana ma tiutetauave e oo mai faatasi ma o latou faauuga. Na Ia aoao atu i latou ia auauna atu i isi ma tausia i latou lava ia mama a’ia’i. Sa folafola atu e le Alii afai latou te faia, o le a Ia tuu atu ia te i latou le mana e iloa ai agaga sese. Ina ua faaauupegaina i mataupu faavae e fesoasoani ai i le Au Paia ia iloa agaga pepelo ma aloese mai le faaseseina, na tofia ai Pale P. Palate, John Corrill, ma Eteuati Paterika e “o atu i totonu o aulotu ma faamalolosi i latou” (MF&F 50:37).

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40--46 ma vaavaai mo se fautuaga faamafanafana mai le Alii. Fai i tagata o le vasega e faasoa mai se fasifuaitau mai nei fuaiupu e anoa ia i latou. Lisi i le laupapa fuaitau ua faailoa mai e tagata o le vasega.

  • Mata na maua faapefea se faamafanafanaga e le Au Paia muamua mai le fautuaga o loo tusia i le laupapa? Mata e faamafanafanaina faapefea ai i tatou?

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni na aoaoina i lenei lesona. Valaaulia tagata o le vasega e manatunatu loloto i mea sa latou aoaoina i le aso ma faaalu sina taimi e tusi ai i lalo pe o le a faapefea ona latou galulue i mea sa latou aoaoina.