Lesona 23
Mataupu Faavae ma Feagaiga 63
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
I le taumafanafana o le 1831, na vaavaaia ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faapaiaga o le laueleele i Initipene, Misuri i le mea o le a fausia ai e le Au Paia ia Siona. Ina ua toe taliu atu le Perofeta i Katelani, Ohaio i le aso 27 Aokuso, sa naunau lava le Au Paia e fia aoao atiii e uiga i lea laueleele fou ma la latou matafaioi i le faatuina o Siona.
Ae paga lea, I le taimi na toesea ai le Perofeta, na liliuese ai nisi o tagata o le Ekalesia i Ohaio mai le poloaiga a le Alii ma faia ni agasala matuia. I le aso 30 Aokuso, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, lea na lapataia ai e le Alii le Au Paia e uiga i taunuuga o le amioleaga ma le fouvale. Sa ta’u atu foi e le Alii i le Au Paia le auala e sauniuni ai e faapotopoto i Siona ma tapenapena ai mo Lona Afio Mai Faalua.
-
14 Iulai, 1831Na taunuu ai Iosefa Samita ma isi i Initipene, Misuri.
-
2--3 Aokuso, 1831Na faapaia ai le laueleele i le Itumalo o Siakisone, Misuri mo le faatuina o Siona, ma sa faapaiaina foi se nofoaga mo le malumalu i Initipene, Misuri.
-
27 Aokuso, 1831Na toe foi ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i Katelani, Ohaio.
-
30 Aokuso 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 63 .
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–21
Ua lapatai mai le Alii e uiga i taunuuga o le amioleaga ma folafola mai i e faamaoni so latou tofi
Faaali atu pe tusi fesili nei i le laupapa:
Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i nei fesili, ona fai lea i se tasi po o se toalua e faasoa mai o la mafaufauga. Ia fautuaina le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 ia o le a fesoasoani ia i latou e malamalama ai i mea e mafai ona latou faia e tumau faamaoni ai i le Alii ma pe aisea e taua ai le faia.
Faamalamalama atu o le aso 27 Aokuso, 1831, ina toe foi le Perofeta i Katelani, Ohaio, ina ua uma lana malaga i Misuri, sa ia maua atu nisi o le Au Paia i Ohaio ua pauu atu i le agasala ma ua liliuese i le taimi na leai ai o ia. E tolu aso talu ona taunuu i Katelani, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63.
Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1-6. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona taulima e le Alii i latou o e sa fouvale ia te Ia.
-
E faapefea ona e aoteleina mea na fetalai atu ai le Alii e uiga ia i latou o e sa fouvale?
Faamalamalama atu o nisi o i latou o e na liliuese sa amata ona latou tautatala faalauaitele e faasaga ia Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia. Mo se faataitaiga, e oo atu i le ogatotonu o Oketopa 1831, na avea se tagata liliuese e igoa ia Ezra Booth ma se tasi o le aufaitio aupito leotele ma o le tagata muamua na faasalalauina tusitusiga e faasaga i Mamona. O Booth o se faifeau Metotisi i Ohaio ma sa amata ona fiafia i le Toefuataiga ina ua uma ona ia faitau i le Tusi a Mamona. I le tautotogo o le 1831, sa malaga ai o ia i Katelani faatasi ma Ioane ma Alice (Elsa) Johnson e feiloai ma Iosefa Samita. I la latou asiasiga na ia molimauina ai le faamaloloina e le Perofeta o le lima o Alice na le’i aoga, ma e lei pine ona ia molimauina lea vavega, sa papatisoina o ia. (Tagai Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 153–54, josephsmithpapers.org; tagai foi “History of Brigham Young,” Millennial Star, Dec. 31, 1864, 834.)
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–9 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le faia a le faatuatua ma faailoga.
-
E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea na tauivi ai nisi o leAu Paia i Katelani ma o latou faatuatua?
-
O le a le aoaoga faavae o loo aoao mai e le Alii i nei fuaiupu e faatatau i le faatuatua ma faailoga? (Ia mautinoa ua faailoa mai e tagata o le vasega le upumoni lea: O le faatuatua e le maua mai i faailoga.)
-
O le a le faatuatua? (Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Eperu 11:1 [i le Eperu 11:1, vaefaamatalaga e]; Alema 32:21.)
-
Aisea e le maua mai ai le faatuatua tumau mai le molimauina o faailoga?
Faamalamalama atu o Ezra Booth o se faataitaiga o se tagata sa faalagolago i faailoga nai lo le faatuatua. Ina ua uma ona papatisoina o ia, sa ia maua le perisitua ma sa auina atu i se misiona i Misuri. O le mea moni, sa ia faamoemoe e faaliliu mai le toatele e ala i le faaalia o faailoga ma le faatinoina o vavega. Peitai, ina ua maea ona talai atu mo se taimi puupuu ae le vaaia ia taunuuga na ia manatu ai, sa oo ina le toe aafia ai Ezra ma e lei pine ae liliuese. (Tagai Manuscript History, vol. A-1, p. 153–54, josephsmithpapers.org.)
Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63: 10--12 ma vaavaai mo se upumoni faaopoopo na aoao mai e le Alii e uiga i faailoga ma le faatuatua.
-
O le a le aoaoga faavae faaopoopo na aoao mai e le Alii i nei fuaiupu e uiga i faailoga ma le faatuatua? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le upumoni lea i luga o lelaupapa: E oo mai faailoga e ala i le faatuatua e tusa ai ma le finagalo o le Atua.)
-
E taua i se a le manatua o faailoga e oo mai e tusa ai ma le finagalo o le Atua nai lo o tatou loto?
-
Mata e faapefea ona ese le misiona a Ezra Booth pe ana faapea na malamalama o ia ma talitonu i lenei upumoni?
Faamalamalama atu e le gata ina sailia o faailoga, ae toatele tagata o le Ekalesia “sa liliuese mai poloaiga a le [Atua]” (MF&F 63:13) ina ua leai le Perofeta. Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:14--16 ma vaavaai mo se agasala sa faia e nisi o tagata o le ekalesia. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 16, o le a le mea o le a tupu ia i latou o e le i salamo i le mulilua? (O le a latou le maua le Agaga ma faafitia ai le faatuatua.)
Faamalamalama atu pe tusa ma le ono masina na muamua atu, i se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, na poloaiina ai e leAlii le Au Paia e aua le mulilua ma aua le tuinanau (tagai MF&F 42:22--26),ae na manino lava e i ai nisi o le Au Paia e lei uai atu i le poloaiga a le Alii.
Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:17–19 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a isi mea na ta’u mai e le Alii o le a tutupu ia i latou o e faia agasala matuia.
-
O le a sou manatu aisea na matua tuusa’o atu ai lava le Alii i le Au Paia a o Ia fetalai atu ia te i latou e uiga i taunuuga o le agasala?
Faamalamalama atu e ui ina sa faia e nisi o tagata o le ekalesia iKatelani ni agasala matuia ma liliuese aii le taimi na le i i ai le Perofeta, o le toatele lava o le Au Paia na tumau faamaoni. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:20–21 Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na folafola atu e le Alii ia i latou o e tumau faamaoni ma faia Lona finagalo. A o lei faitau le tagata o le vasega, faamalamalama atu o le fasifuaitau o le “aso o le liua” i le fuaiupu 20 e faasino i le taimi e toe afio mai ai le Alii ma maua ai e le lalolagi lona mamalu faaparataiso.
-
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le fuaiupu 20 e uiga i le mea o le a faia e le Alii mo i tatou pe afai tatou te tumau i le faatuatua ma faia Lona finagalo. (E tatau i le vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te tumau i le faatuatua mafaia le finagalo o le Alii, o le a tatou manumalo i le lalolagi ma maua ai se tofi mai le Alii. [Tagai foi i le MF&F 63:47.])
-
O le a le uiga o le fasifuaitau “manumalo i le lalolagi”? (Manumalo i agasala ma tofotofoga a le lalolagi.)
Fai i le vasega e mafaufau loloto pe na faapefea ona fesoasoani lo latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma le Faaola ia i latou e faatoilalo ai tofotofoga ma luitau sa latou feagai. Mafaufau e valaualia se tasi pe toalua o tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga sa i ai i lenei mataupu faavae. (Faamanatu i tamaiti aoga e aua nei faasoa maia se mea e le faalauaiteleina pe patino naua.)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22--56
Ua faatonu e le Alii le Au Paia e faatatau i le faatuina o Siona ma folafola atu faamanuiaga i e faamaoni.
Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau e uiga i se taimi na latou popole ai e uiga i le ausiaina o se galuega faigata. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai mea sa latou faia ina ua feagai ma lea galuega.
Faamalamalama atu ina toe foi atu le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, e ui i agasala male liliueseonisi o tagta o le Ekalesia iina, e toatele lava le Au Paia na naunau e fia iloa pe faapefea ona faataunuu le poloaiga a le Alii e faatuina ia Siona. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 ma vaavaai mo mea na faia e le Perofeta ina ua feagai o ia ma nei tulaga.
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22--23 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali na tuu atu e le Alii i le Perofeta.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 23, e mafai faapefea ona tatou iloa le finagalo o le Alii ma mealilo a Lona malo? (Fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai le mataupu faavae lea: Afai tatou te tausia poloaiga, o le a fesoasoani le Alii ia tatou iloa Lona finagalo ma mealilo a Lona malo.)
-
O a mealilo o le malo o le Alii? (I le matalalaga o le talalelei, o mealilo o upumoni ia e na o faaaliga e mafai ona iloa ma malamalama ai i ai.)
-
O le a le uiga o le fasifuaitau “o ia lava lea o le a i ai ia te ia se puna o le vai ola, e puna a’e i le ola faavavau tumau” (MF&F 63:23)? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu le “vai ola” e faasino i upumoni e uiga i le Atua ma Lona malo ia o le a fesoasoani tatou te avea ai e faapei o le Atua ma maua le ola e faavavau.)
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:24-27 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii e uiga i le faatuina o Siona.
-
O le a le fautuaga na tuu atu e le Alii i le Au Paia e uiga i le faatuina o Siona?
Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae maFeagaiga 63:28--48, na ta’u atu ai e le Alii i le Au Paia e aua nei faaaogaina faiga faamalosi e maua mai ai le laueleele i Siona. Na ta’u atu foi ele Alii i le Au Paia e faapotopoto i Siona mo le puipuiga i aso amuli. E le gata ilea, o nisi o le Au Paia sa ta’u atu i ai e faia sauniuniga e sii atu i Misuri i le tautotogo a sau, a o isi e tatau mo sina taimi umi atu i Ohaio.
Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:41, 46--48 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo ni aoaoga faaopoopo na tuu atu ele Alii i le Au Paia e faatatau i le faatuina o Siona.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 41, e faapefea ona iloa e le Perofeta pe o ai ua tatau ona o i Siona ma pe o ai e tatau ona nonofo i Ohaio?
-
O le a le folafolaga na avatu e le Alii ia i latou o e naunau e auina atu a latou tupe e fesoasoani ai i le faatuina o Siona?
Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:49--54, na folafola atu ai e le Alii ia faamanuiaga i le au faamaoni o e maliliu a o lei oo i Lona Afio Mai Faalua faapea foi i latou o e ola i lena taimi. I fuaiupu 55--56, na aoai ai ele Alii ia Sini Rikitone ona o lona faamaualuga. Na maua e Sini se tofiga e tusi se faamatalaga o le laueleele o Siona (tagai MF&F 58:50) ina ia iloa ai e tagata o le Ekalesia o e sa mamao le mea sa nonofo ai pe o a foliga o le laueleele. O lea faamatalaga sa tuu e faaaoga e musuia ai le Au Paia e foai atu tupe e faatau mai ai le laueleele i Misuri. O le taumafaiga muamua a Sini e lei faia e pei ona sa faatonuina ai e le Alii, o lea sa Ia aoai ai ia Sini ma ta’u atu ia te ia e toe tusi se isi faamatalaga.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57-66
Ua faatonuina e Iesu Keriso Ana auauna ia manatua le paia o Lona suafa.
Valaaulia se tamaitiiti o le vasega e faitau leotele le tala lenei a Peresitene Spencer W. Kimball: (1895–1985):
“I le falemai i se tasi aso, sa tulei atu ai lo’u nofoa faataavale i fafo o le potu tipitipi e se tasi na i ai ma sa tau pau, ma o iina na sau ai mai ona laugutu ua ita se fetuu mataga ae ta’u mai ai ma le suafa o le Faaola. Tusa lava pe ou te le’i ala atoatoa, ae sa ou tapatapa atu ma aioi atu: ‘Faamolemole!’ Faamolemole! O lo’u Alii lena e ona ia igoa na ua e upuvale i ai (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 157).
-
E faapefea ona ese le migao o Peresitene Kimball i le suafa o le Alii mai le auala o loo faaaoga ai e le toatele o tagata i le lalolagi le suafa o le Alii?
Valaaulia ni tagata se toalua e auauai e faitau leotele mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:59--64 Ia fautuaina le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fetalai atu ai le Faaola e uiga i le faaaogaina o Lona suafa.
-
E faavae i mea na aoao mai e le Alii i nei fuaiupu, o le a le upumoni e mafai ona tatou faailoa mai e uiga i le auala tatou te faaaoga ai le suafa o le Alii? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lenei i le laupapa: O le suafa o Iesu Keriso e paia ma e tatau ona ta’ua ma le faaeteete.)
-
Aisea e te manatu ai ua poloai mai le Alii ia tatou faaaogaina Lona suafa ma le migao?
-
E faapefea e le fuaiupu 62 ona faateleina lo tatou malamalama i le uiga o le faaaogaina fua ole suafa o le Alii?
Valaaulia tagata o le vasega e toe faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:64 ma vaavaai mo aoaoga faaopoopo na tuu mai e le Alii e faatatau i le talanoa e uiga i mea paia.
-
O a nisi o upu , upumoni, po o se mataupu e “o mai mai luga” ma e paia?
-
E mafai faapefea ona tatou faamautinoa tatou te talanoa e uiga i ai ma le faaeteete?
Molimau atu i faamanuiaga e maua mai le faamamaluina o le suafa o Iesu Keriso ia tatou lauga ma taga fai. Valaaulia le vasega e mafaufau i se ala patino, e mafai ona latou faaaogaina pe galulue ai i le suafa o le Alii faatasi ai ma se migao sili atu ma le mamalu. Ia fautuaina i latou e galulue i nei mafaufauga i le vaiaso a sau.