Inisitituti
Lesona 32: Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87


“Lesona 32: Mataupu Faavae ma Feagaiga 85--87,” Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Faiaoga (2017)

“Lesona 32,” Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Faiaoga

Lesona 32

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85-87

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le faaiuga o Novema 1832, o nisi o le Au Paia na siitia atu i Siona e lei faapaiaina a latou meatotino e pei ona poloaiina ai e le Alii. Ona o lenei mea, latou te lei mauaina se tofi o fanua e tusa ai ma tulafono a le Ekalesia. Sa faailoa atu e le Perofeta o Iosefa Samita lenei faafitauli i se tusi musuia ia William W. Phelps, na tusia i le aso 27 o Novema 27, 1832, o se vaega o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85.

I le aso 6 o Tesema, 1832, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86 a’o galue o ia i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia. O lenei faaaliga ua tuuina mai ai isi faamatalaga o le faataoto i le saito ma le titania ma le matafaioi a le perisitua i le fesoasoani ai i le Alii e faapotopoto e amiotonu i aso e gata ai.

I le tausaga atoa o le 1832, atonu na iloa e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia e ala i lipoti a nusipepa e uiga i mafatiaga na lilofia ai le lalolagi. Mo se faataitaiga, sa latou iloa e uiga i finauga e faatatau i le faapologa tagata i totonu o le Iunaite Setete, ma sa latou iloa foi e uiga i le faaleaogaina o lafoga a le malo i le setete o Karolaina i Saute. I le aso 25 Tesema, 1832, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, lea e aofia ai valoaga e uiga i taua ma faamasinoga o le a sasaa mai i luga o atunuu uma” (MFF 87:3) i aso e gata ai.

6 Novema, 1832Na fanauina ai e Ema Samita ia Iosefa Samita III.

6 Novema, 1832Na toe foi mai ai Iosefa Samita mai le talaiga i sasae o le Iunaite Setete.

8 Novema, 1832Na feiloai ai Iosefa Samita ma Polika Iaga mo le uluai taimi.

27 Novema, 1832Na tusia ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 85 (o se vaega ma le tusi na tusia e Iosefa Samita ia William W. Phelps).

6 Tesema, 1832Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 86 .

25 Tesema, 1832Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 87 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85

Ua poloai mai le Alii ia tausia se talafaamaumau oi latou oe ua faapaiaina ma mauaina tofi.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau faalemafaufau o i latou o se vaega o se au taaalo e i ai tulafono a le au ua uma ona faatulagaina e fesoasoani i a i latou ia manuia.

  • O le a se mea e ono tupu pe afai e filifili se isi i le au e le mulimuli i tulafono a le au?

Faamalamalama atu sa i ai se tulaga faapea sa aliae i le 1832, a o faatupulaia le aofai o le Au Paia e taunuu atu i Misuri. O nisi o nei Au Paia sa le mulimuli i tulafono na tuu maia e le Alii mo le fausiaina o Siona. O uluai faaaliga na faailoa mai ai e le tatau i tagata o le Ekalesia ona nonofo i Siona sei vagana ua latou mauaina se tusi faamaonia mai taitai o le Ekalesia. O le taimi lava e taunuu ai, e tuuto uma atu ai a latou tupe ma mea totino i le Ekalesia ae maua se tofi mai le epikopo. E le gata i lea, e tatau ona latou tausia poloaiga uma a le Atua. (Tagai i le MFF 64:34--35; 72:15--19, 24--26.) O leMataupu Faavae ma Feagaiga 85 o loo i ai se vaega o le tusi na auina atu e le Perofeta ia Viliamu W. Phelps, o se taitai o le Ekalesia i Misuri, o loo faamatala atu le mea e fai e uiga i na tagata o le ekalesia o e sa le mulimuli i tulafono a le Alii.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:1–2 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina le failautusi i Misuri e faamaumau.

  • O a mea na faatonuina le failautusi e faamaumau?

Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:3, 5, 9, 11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na taʻu atu e le Perofeta i taitai o le Ekalesia i Misuri e fai e uiga ia i latou o e le ola i tulafono na tuuina mai e le Alii mo le faatuina o Siona. Fai atu i nai tagata aoga e faasoa mai mea ua latou maua.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faatonuga a le Perofeta e faatatau ia i latou oe leʻi mulimuli i tulafono a le Atua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 86

Na faamalamalama atili mai e le Alii le faataoto i le saito ma titania

Faailoa atu i tagata aoga i le aso 6 o Tesema, 1832, a o galue Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia, sa maua ai le faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86, lea e faalauteleina ai le faamalamalamaga o le faataoto i le saito ma le titania ua tuuina mai i le Tusi Paia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faataoto o loo maua i le Mataio 13:24--30. A o faitau le tagata aoga, tusi upu nei i luga o le laupapa: saito, titania, o le fanua, o e luluina fatu, o le fili.

  • O le a le mea e faatusa i ai le saito ma titania? (Afai e talafeagai, faamatala atu o le saito e faatusa i le amiotonu, ae o titania e faatusa i le amioleaga [tagai Mataio 13:38].)

  • Aisea na manao ai le tagata i le faataoto e faatali le seiina ese o titania?

Ata
saito ma titania

Faaali se ata o le saito ma le titania. Faamalamalama atu o titania o se ituaiga o vao oona. E toeitiiti lava tutusa foliga o le saito ma le titania, pe a tatupu, ae e mafai ona iloa i latou i le taimi e tutupu tetele ai. Afai e taumafai se tagata selesaito e se’i ese muamua le titania a’o lei matutua le saito ma le titania, o le a faapea ona tele le saito na te faaleagaina ai.

Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1-6 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo uiga o le fanua, o le lulu fatu, ma le fili. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

  • E faavae i le faamalamalamaga a le Alii o faatusa, e faapefea ona e aoteleina le uiga o lenei faataoto?

Afai e talafeagai, ia faamatala atu o lenei faataoto o loo faatusaina i le taimi o le uluai Ekalesia Kerisiano, a o soifua le au Aposetolo muamua a le Faaola, seia oʻo i le iuga o le lalolagi. O fuaitau “ua lulu e ia [Satani] titania” ma “le titania … tuli le ekalesia i le vao” i le fuaiupu 3 e faatatau i le Liliuese Tele, ma le fuaitau “ua totogo aʼe le lau saito” i le fuaiupu 4 e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei.

Valaaulia tagata aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:7 , ma vaavaai po o a nisi mea na aoao mai e le Alii e faatatau i le faataoto o le saito ma titania.

  • O le a le mea ua tatou aoaoina mai le fuaiupu 7 e faatatau i le faasologa o le faapotopotoina i aso e gata ai?

  • O le a le mea ua aoao mai e lenei mea e uiga i le mea o le a tupu i e amiotonu ma e amioleaga i aso e gata ai? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lea: O le a faapotopoto mai e le Alii e amiotonu i aso e gata ai ona faaumatia lea o e amioleaga i Lona Afio Mai Faalua.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:8--10 e ala i le faamalamalama atu ina ua uma ona faaalia le uiga o lenei faataoto, na valaauina e le Alii ia tagata o le Ekalesia o “suli tatau i le tulafono” (fuaiupu 9). O le uiga o lenei mea, o tagata o le Ekalesia o se vaega o le feagaiga na osia ma Aperaamo, lea na folafola mai ai ia Aperaamo, o le a olioli ana fanau i faamanuiaga o le perisitua ma o le a faasoa atu na faamanuiaga i isi (tagai Aperaamo 2:9–11).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:11 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe mafai faapefea ona tatou faasoa atu faamanuiaga o le perisitua i isi.

  • E mafai faapefea ona tatou faasoa atu faamanuiaga o le perisitua i isi? (A maea ona tali mai tagata aoga, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa: Ao tatou faaauau i le lelei o le Alii, e mafai ona avea i tatou ma se malamalama i le lalolagi ma se faaola i isi e ala i le fesoasoani ia i latou ia maua faamanuiaga e maua mai i le perisitua.)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le “tumau pea i le lelei o le [Alii]” (fuaiupu 11)?

  • E faapefea ona fesootaʻi le mataupu faavae i luga o le laupapa i le faataoto i le saito ma le titania? (O se vaega o le feagaiga a Aperaamo, ua ia i tatou le tiutetauave e fesoasoani ai e faapotopoto tagata amiotonu e sauniuni mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • O a ni auala e fesootai ai lenei aoaoga faavae i le talafaasolopito o aiga ma auaunaga faalemalumalu faapea foi ma le galuega faafaifeautalai?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na avea ai se tasi ma se malamalama ia i latou, po o se tasi latou te iloa, ma fesoasoani e taitaia i latou e mauaina sauniga o le perisitua. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega. Ia valaaulia tagata aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e faaauau ai i le lelei o le Alii ma ia avea ma se malamalama ia i latou o siomia ai i latou faapea foi ma se faaola i isi, e aofia ai o latou tuaa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87

Ua faaalia e le Alii o le a sasaa mai taua i luga o atunuu uma

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou fetaiai ai ma se tasi na faitio i le Perofeta o Iosefa Samita.

Faamalamalama atu i le aso 25 o Tesema, 1832, na faaali mai ai e le Alii se valoaga ia Iosefa Samita lea na mafua ai ona faitioina e nisi tagata le Perofeta.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:1--4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le poloaiga na tuuina atu e le Alii ia Iosefa Samita. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu na aoaoina Iosefa Samita e uiga i se feteenaiga faaupufai i le va o le setete o Karolaina i Saute ma le malo o le Iunaite Setete i luga o tau (lafoga i oloa faaulufale mai). Ona sa faalagolago tele tagatanuu o Karolaina i Saute i oloa gaosi sa auina mai i totonu o le setete nai lo o tagata i setete i Matu, na latou manatu ai na le sa’o ia lafoga a le malo ma sa fuafuaina lava ina ia afaina ai le itu i Saute. Na faaaogaina e taitai o le malo i Karolaina i Saute faiga e le faamaonia ai pe faaleaoga ai tulafono a le malo, ma e toatele tagata Karolaina i Saute na amata ona tapenapena mo se faatinoga faamiliteli e faasaga i le malo. Sa ta‘u mai e le peresitene o le Iunaite Setete o le a ia faatumauina tulafono a le Iunaite Setete e ala i le fai faamalosi. Ia Tesema 1832, sa lipotia ai i nusipepa i le Iunaite Setete atoa lenei feteenaiga. O iina na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87. I le amataga o le 1833, a’o le’i leva ona tuuina mai lenei valoaga, sa faalelei ai ma le filemu e le malo o le Iunaite Setete lenei faafitauli ma le setete o Karolaina i Saute.

  • E mafai faapefea e nisi tagata ona faaaoga nei mea na tutupu e faʻatupu ai le masalosalo ia Iosefa Samita o se perofeta?

Faailoa i tagata aoga e ui lava ina foliga mai o le a foia le mataupu, i le 1843 na toe faamautuina ai e Iosefa Samita le valoaga o le a amata taua i Karolaina i Saute e uiga i le mataupu o le nofo pologa (tagai MF&F 130:12--13). Ana le o’o i le 1861, ona o feeseeseaiga i le nofo pologa, na fagaina ai e vaatau a le itu i Saute ia fitafita a le malo o Iunaite Setete lea na faatulaga i Fort Sumter, i Charleston Harbor, i Karolaina i Saute. Na au faatasi isi setete i Saute i se taua faaleatunuu e faasaga i setete i Matu. Mulimuli ane, sa valaau atu ai setete i Saute ia Peretania Tele mo se fesoasoani. E le gata i lea, o le toatele o e sa avea ma pologa i le itu i Saute sa au faatasi ma le autau a le itu i Matu ma tau faasaga ia i latou sa avea muamua ma o latou matai. Sa faia pea le Taua a le Malo o Amerika seia oo i le 1865, ma na iu ai i le maliliu o fitafita e tusa ma le 620,000–750,000. O isi vaega o lenei valoaga o loo faatalia le taimi e faataunuuina ai ma faasino atu i mala sili ma taua o le a aumaia ai se iuga o malo uma.

  • O a aoaoga faavae e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i valoaga a perofeta a le Alii? (E tatau i tagata aoga ona faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lea: O valoaga a perofeta a le Alii, o le a faataunuuina uma lava.)

  • O a nisi faataitaiga e mafai ona e tuuina atu e faaali atu ai ua faataunuuina valoaga a Perofeta a le Alii?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:5–8 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fetalai le Alii o le a tupu i aso e gata ai. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • E tusa ai ma fuaiupu 6--7, o a nisi mafuaaga na tuuina mai e le Alii mo nei mala matautia? (Le fuaitau “aao a’oa’i” o le Atua i le fuaiupu 6 e faatatau i le mea moni e faaaoga e le Alii Ana faamasinoga e faaosofia ai tagata ia salamo ma faasala i tagata amioleaga.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le mea ua poloaiina ai i tatou e le Alii ina ia tatou faia ina ia tatou saunia ai mo taua ma mala o le a tutupu i aso e gata ai? (Fesoasoani i tagata aoga ia iloa le upumoni lea: Ua faatonuina i tatou e le Alii e tutu i nofoaga paia ma aua le masi’i ese.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “tutu … i nofoaga paia, ma aua le masi’i ese” (fuaiupu 8)?

  • O a nisi o nofoaga paia e mafai ona tuuina mai ia i tatou le filemu ma le saogalemu?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na latou lagona ai le faamanuiaina i le filemu po o le saogalemu e ala i le tutu i se nofoaga paia. Valaaulia tagata aoga e faatu se sini e tutu i nei nofoaga paia i le tele o taimi ma ia faamalolosia a latou taumafaiga ina ia aua nei masi’i ese mai i ai latou.

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau o upumoni sa faailoa mai i le lesona i le aso.