Inisitituti
Lesona 6: Mataupu Faavae ma Feagaiga 7; 13; 18


Lesona 6

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7; 1318

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taimi o le galuega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le 1829, sa eseese ai manatu o Iosefa ma Oliva Kaotui pe na maliu le Aposetolo o Ioane pe o ola pea lava i le fogaeleele. Sa fesili le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e ala i le Urima ma le Tumema ma sa maua ai le faaaliga o loo tusi faamaumauina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 7. “O le faaaliga o se lomiga faaliliuina o le talafaamaumau na faia i se pa’umanu e Ioane” (MF&F 7, faaulutala o le vaega) ma aoao mai ai sa to atu e le Alii ia Ioane lona manao e ola ma aumaia agaga ia Iesu Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua.

A o faaliliuina le 3 Nifae i le Tusi a Mamona, sa aoao ai Iosefa ma Oliva i le pule e papatiso ai. I le aso 15 o Me, 1829 sa la mapu atu ai i le vao i talaane o le faatoaga a Iosefa Samita i Haramoni, Penisilevania, ma sa tatalo ai e uiga i lea pule. I le tali mai i la la’ua tatalo, sa faaali mai ai Ioane le Papatiso o se tagata toetu ma faaee atu i o la’ua luga le Perisitua Arona. O upu na tautala i ai Ioane le Papatiso o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13.

Ia Iuni 1829, ina ua lata ina maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga o loo i ai faatonuga e uiga i le fausiaina o le Ekalesia a Keriso. O lea faaaliga, o loo tusia o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18, ma valaauina Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e folafola atu le talalelei ma tofia i la’ua e sailia ni alii se toasefululua o le a avea ma Aposetolo. O loo auiliili mai foi i le faaaliga le tele o tiute o i latou o e o le a tofia e fai ma Aposetolo.

Aperila 1829Sa faaauau e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ona faaliliuina ia papatusi auro.

Aperila 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7.

15 Me, 1829Na toefuatai mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 13).

Me--Iuni 1829O Peteru, Iakopo, ma Ioane na toefuatai maia le Perisitua Mekisateko.

Iuni 1829Na faaali atu ai papatusi auro i Molimau e Toatolu.

Iuni 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7

O Ioane le soo Pele, o se tagata na liua o loo galue e aumaia agaga ia Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua

Tuu i luga se ki, ma fesili i tagata aoao e faamatala mai po o le a le mea e faaaoga i ai.

  • O le a le mea e tupu pe afai e le o ia te oe le ki sa’o o se mea?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele mai le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

“O ki e taua ma aoga. O le toatele o i tatou tatou te feaveaia ia ki i taga po o tamai ato i soo se mea lava tatou te o i ai. O isi ki e le gata ina taua ma aoga; ae matuai pele, mamana, ma e le vaaia! E i ai lo latou taua e faavavau” (Russell M. Nelson, “Keys of the Priesthood,” Ensign, Oct. 2005, 40).

  • O a ituaiga ki e i ai le taua faavavau? (Ki o le Perisitua.)

Valaaulia tagata aoao a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7 ma le 13 e vaavaai mo upumoni o le a fesoasoani latou te malamalama ai pe o a faamanuiaga e talaia e ki o le perisitua mo i tatou.

Faamalamalama atu faapea ao galulue Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le faaliliuga o le Tusi a Mamona ia Aperila 1829, sa eseese o la manatu e uiga i le Aposetolo o Ioane. Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa le faaulutala mo le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7, ma vaavaai mo le fesili sa ia Iosefa ma Oliva e uiga ia Ioane.

Valaaulia ni nai tagata aoao e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1--8. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na iloaina e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e uiga i le Aposetolo o Ioane.

  • O le a le mea na faaalia mai i le fuaiupu e 3 e uiga ia Ioane? (O loo i ai pea Ioane i le lalolagi o se tagata liua, o loo galue e aumaia agaga ia Keriso, ma o le a tumau ai pea seia aulia le Afio Mai Faalua.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 7, o le a le fetalaiga a le Faaola i le mea o le a ia tuuina atu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane? (O le mana ma ki o le auaunaga.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama i le fasifuaitau o “ki o le auaunaga” (MF&F 7:7), faamalamalama atu na faamanino e Peresitene Iosefa Filitia Samita lea fasifuaitau “o le pule o [le] Au Peresitene o le Ekalesia i la latou tisipenisione” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:49).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Ua faaee mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

Faamanatu i tagata aoao e faapea “o le talalelei a Iesu Keriso sa leiloa mai le lalolagi ona o le liliuese lea na sosoo ma le galuega a Aposetolo a Keriso i le lalolagi. O lena liliuese na tatau ai le Toefuataiga mai o le talalelei” (Taiala i Tusitusiga Paia, ”Toefuataiga o le Talalelei,” scriptures.lds.org). Na leiloloa mai le lalolagi i le taimi o lea liliuese ia ki ma le pule e faatino ai sauniga o le perisitua ma taitai ai le Ekalesia.

Faamalamalama atu a o faaliliu e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le 3 Nifae i le Tusi a Mamona ia Me 1829, sa la aoaoina ai e uiga i le pule e papatiso ai. O le naunau ia iloa atili, sa la mapu atu ai i le vao i talaane o le faatoaga a Iosefa Samita i Haramoni, Penisilevania, e fesili atu ai i le Alii.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13, ma fai i le vasega e vaavaai po o ai na faaali atu ia Iosefa ma Oliva e tali atu ai i a la tatalo.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13, ma fai i le vasega e vaavaai po o le a le tala a Ioane le Papatiso e uiga i ki o le Perisitua Arona a o ia faaee atu lena perisitua i luga o Iosefa ma Oliva.

  • O le a le aoaoga faavae ua mafai ona tatou aoao mai i lenei vaega e uiga i le Perisitua Arona? (Fesoasoani i tagata aoao e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: o le Perisitua Arona ua umia ki o le auaunaga a agelu, o le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama lelei i le uiga o le ki o le auaunaga a agelu, valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le faamalamalamaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le avea ai ma se tagata talavou e umia le Perisitua Arona, ou te le‘i mafaufau o le a ou vaai i se agelu, ma sa ou mafaufau po o le a le fesootaiga o se faaaliga faapena i le Perisitua Arona.

“Ae o le auaunaga a agelu e mafai foi ona le vaaia. O savali a agelu e mafai ona momoliina mai e se leo pe na o manatu po o lagona e fesootai mai i le mafaufau” (Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 39).

Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia malamalama i le sootaga i le va o le auaunaga a agelu ma le Perisitua Arona, faaali le saunoaga lea a Elder Oaks, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I se tulaga lautele, o faamanuiaga o le mafutaga faaleagaga ma le fesootaiga e avanoa mo na o i latou lava e mama. … E ala i le sauniga o le Perisitua Arona o le papatisoga ma le faamanatuga, e faamamaina ai i tatou i a tatou agasala, ma ua folafola mai afai tatou te tausia a tatou feagaiga o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. Ou te talitonu o lena folafolaga e le gata ina faatatau i le Agaga Paia, ae e faapea foi i le auaunaga a agelu, aua ‘E tautatala agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea, latou te fetalai mai afioga a Keriso’ (2 Nifae 32:3). O lea la o i latou o e umia le Perisitua Arona e tatalaina le faitotoa mo tagata uma o le Ekalesia o e aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga ina ia olioli i le mafutaga a le Agaga o le Alii ma le auaunaga a agelu” (Dallin H. Oaks, “O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” 39).

  • E tusa ai ma Elder Oaks, e mafai faapefea e sauniga o le Perisitua Arona ona fesoasoani ia i tatou ia maua le auaunaga a agelu?

Ta’u i ai ona o le Perisitua Arona e umia ki o le auaunaga a agelu, e mafai e tagata uma o le Ekalesia ona sapi i lenei faamanuiaga.

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aoao i le fesootaiga i le va “o le talalelei o le salamo” (MF&F 13:1) ma le Perisitua Arona, faaali atu le saunoaga lea a Elder Oaks, ma valaaulia se tagata aoao e faitauina leotele:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala ma ia o mai i le Alii ma se loto momomo ma se agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga e ogatasi ma ona feagaiga. A tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le auala lenei, e faafouina foi e le Alii ia aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoina. …

“E le mafai ona tatou soona faamamafa atu le taua o le Perisitua Arona i lenei mea. O nei laasaga taua uma e faatatau i le faamagaloina o agasala, o loo faatinoina e ala i le sauniga faaola o le papatisoga ma le sauniga faafouina o le faamanatuga. O nei sauniga uma e lua o loo faatinoina e i latou e umia le Perisitua Arona i lalo o le taitaiga a le au epikopo, o e faaaogaina ki o le talalelei o le salamo ma o le papatisoga ma le faamagaloina o agasala” (Dallin H. Oaks, “O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” 38).

  • E faapefea ona fesoasoani ki o le Perisitua Arona tatou te maua ai faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso?

Faamalamalama atu e lei tele ni aso talu ona mavae le faaali atu o Ioane le Papatiso, ae faaali atu foi Peteru, Iakopo, ma Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ma faaee atu i o laua luga le Perisitua Mekisateko ma ki o le malo o le Atua (tagai MF&F 27:12–13; tagai foi Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 33). O le Perisitua Mekisateko ma ki na faaee atu sa i ai le mana ma le pule e faatulaga ai ma taitai le Ekalesia a Iesu Keriso ma faatino ai sauniga faaola faaopoopo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:1–25

Ua tuuina atu e le Alii ia faatonuga e fausia Lana Ekalesia ma valaauina Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e talai atu le salamo

Faaali ni nai mea e manatu tagata aoao e taua.

  • O le a se mea e taua ai se mea?

  • E fia se tau o le a e totogia ai mea taitasi?

Faaali se ata o ni nai tagata aoao, ma fai i le vasega e faamatala mai le taua o se tagata. Valaulia i latou e vaavaai mo upumoni i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18 lea o loo faamatala mai ai lo latou taua patino i le Alii.

Faamalamalama atu ia Iuni 1829, ua tulata ina maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, ma sa mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18. I fuaiupu 1--5, na toefaamautinoa atu ai e le Alii ia Oliva Kaotui o upu na ia tusitusia i le taimi o le faaliliuga e moni. Sa valaauina foi e le Alii ia Oliva e atinae Lana Ekalesia i luga o le talalelei o loo maua i le Tusi a Mamona. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:9, na valaauina ai e le Alii ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e talai atu le salamo.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10 ma fai atu i le vasega e faailoa mai le aoaoga faavae na aoao atu e le Alii ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera. (Fautua atu i tagata aoao e maka le aoaoga faavae lea i a latou tusitusiga paia: Ua tele le taua o agaga i le silafaga a le Atua.)

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:11–12. Fai i le vasega e vaavaai mo le mea na faia e le Faaola ona o le taua o o tatou agaga taitoatasi.

  • O le a le mea na faia e le Faaola ona o le taua o o tatou agaga taitoatasi? (O le taua o o tatou agaga ua matuai tele naua ma o lea na puapuagatia ai Iesu Keriso i o tatou tiga, ina ia mafai ona tatou salamo ma o mai ia te Ia. Tusi le aoaoga faavae lea i le laupapa.)

  • E faapefea e le iloa o lou taua ua tuu e le Faaola i ou luga ona aafia ai lou naunautai e salamo ma sau ia te Ia?

Valaaulia tagata aoao e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:13--16, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le fesoasoani i isi e salamo ma o mai ia te Ia. Faamalamalama atu o le fasifuaitau “alaga atu le salamo” (MF&F 18:14) e mafai ona faauiga ia fesoasoani i tagata e foi mai i le Atua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o a lagona o le Faaola pe a tatou salamo i a tatou agasala?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le mea e tupu ia i tatou pe afai tatou te fesoasoani i isi ia salamo ma o mai ia Keriso? (Afai tatou te fesoasoani i isi ia salamo ma o mai ia Keriso, o le a tatou lagonaina le olioli faatasi ma i latou i le malo o le Tama Faalelagi.)

Valaaulia ni nai tagata aoao e faasoa mai o latou aafiaga na latou maua a o fesoasoani i isi e o mai ia Keriso ma le olioli sa latou maua mai le faia o lea mea.

Fautuaina tagata aoao e faia se fuafuaga e fesoasoani ai i se tasi ia agai i luma i a latou taumafaiga e salamo ma o mai ia Keriso.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:17--25 i le faamalamalama atu faapea sa fautuaina e le Alii ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e faatatau i le galuega faafaifeautalai ma faamatala atu o i latou o e salamo, e papatisoina, ma tumau e oo i le iuga o le a faaolaina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:26–47

Ua faaali mai e le Alii le valaauga ma le misiona a le au Aposetolo e Toasefululua

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:26--40 i le faamalamalama atu faapea na faailoa atu e le Alii ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera o le a valaauina Aposetolo e Toasefululua e folafola atu le talalelei i le lalolagi uma. Sa poloaiina foi e le Alii ia Aposetolo o le a i ai ina ia mama ma folafola atu le talalelei e tusa ai ma le mana o le Agaga Paia. Sa valaauina Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e sue ia alii na valaauina e le Atua e avea ma Aposetolo e Toasefululua. I se aso na mulimuli ane ai, na valaauina ai foi Matini Harisi e fesoasoani i le sailiga o le Toasefululua.

Faaiu i le fai atu i ni nai tagata aoao e faasoa mai a latou molimau i se tasi o upumoni na aoao atu i le lesona o le aso.