Inisitituti
Lesona 9: Mataupu Faavae ma Feagaiga 20–22


Lesona 9

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20–22

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, na poloai mai ai le Alii ia faatulagaina Lana Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830. E ui o lea faaaliga, lea ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20, sa tusia i nai aso ina ua mavae le faatulagaina o le Ekalesia, atonu na faaalia mai ni vaega ia Iuni 1829. O lea faaaliga o loo faamamafa mai ai le taua o le Tusi a Mamona, otooto mai ai tiutetauave o tofi o le perisitua, ma aumaia ai faatonuga mo sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga.

I le aso na faatulaga ai le Ekalesia, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21. I lea faaaliga, sa atofa ai e le Alii ia Iosefa o se perofeta, tagatavaai, ma le taitai o le Ekalesia toefuataiina ma sa fautuaina ai le Ekalesia ina ia gauai atu i upu a le Perofeta. E lei leva ona faatuina le Ekalesia, ae fesiligia e nisi tagata pe toe manaomia ona papatiso i latou o e sa papatiso muamua i se isi lotu ina ia avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina. Sa fesili Iosefa ma maua ai le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22, lea na aoao mai ai le Alii e faapea o le papatisoga e tatau lava ona faatinoina e i latou ua i ai le pule tatau.

Faaiuga o Mati, 1830Sa faamaeaina ai le lolomiina o le Tusi a Mamona.

6 Aperila, 1830Sa faatulagaina le Ekalesia e Iosefa Samita i Faiete, Niu Ioka.

6 Aperila, 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 21 .

Ina ua mavae le aso 6 Aperila, 1830Sa faamautu ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 20 ma tusifaamaumauina (e ui ina foliga mai sa mauaina ni vaega i masina na muamua).

16 Aperila, 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 22 .

9 Iuni, 1830O le uluai konafesi a le Ekalesia sa faia i Faiete, Niu Ioka.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–36

Ua faamatalaina mea na tutupu i le Toefuataiga ma ua aoteleina upumoni o loo aoao mai i le Tusi a Mamona.

Valaaulia tagata aooga e mafaufau faapea ua fai mai se uo ua le toaga mai i le Lotu, “E te le tau manaomia le toaga i le Lotu ina ia avea ai o se tagata lelei e latalata atu ai i le Atua.”

  • Aisea e ono faapea ai lagona o nisi tagata?

  • E faapefea ona e tali atu i lau uo?

A o suesue e tagata aooga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 i le aso, valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni o le a fesoasoani latou te malamalama ai i le manaomia ma faamanuiaga o le toaga i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Faamalamalama atu i le popofou o le 1828, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga ia na talanoaina ai le faatuina o se ekalesia (tagai MF&F 10:53). Na amata tapenapenaga mo lenei mea ia Iuni 1829, ina ua faatonuina e le Alii ia Oliva Kaotui e fesoasoani i le fausiaina o Lana ekalesia e faavae i aoaoga o le Tusi a Mamona (tagai MF&F 18:3–4).

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 ma fuaiupu 1–2, ma vaavaai mo mea na faaali mai e le Alii e uiga i le faatulagaina o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso e gata ai.

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai le faaulutala o le vaega ma nei fuaiupu e uiga i le faatulagaina o le Ekalesia a Iesu Keriso? (E ui atonu e faailoa mai e le vasega ni upumoni se tele, ae ia mautinoa latou te faailoa mai faapea sa faatulagaina e Iosefa Samita le Ekalesia a Iesu Keriso e tusa ai ma le finagalo o le Atua.)

  • Aisea e taua ai lou iloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faatulagaina i lalo o le taitaiga a le Alii?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei i le mea na tupu:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“I le aso 6 Aperila, 1830, i le na o le sefulutasi aso talu ona faasalalauina le Tusi a Mamona mo le faatauina atu, na i ai se faapotopotoga o tagata e tusa o le 60, na faapotopoto i le fale ogalaau o Pita Uitimera i Faiete, Niu Ioka. O iina na faatulagaina aloaia ai e Iosefa Samita le Ekalesia, lea na mulimuli ane tuuina mai i se faaaliga o se, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai MF&F 115:4). O se aso na matua olioli ai, faatasi ai ma le maoae o le sasaa mai o le Agaga. Sa faatautaia le faamanatuga, sa papatisoina e na talitonu, sa faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia, ma sa faauuina alii i le perisitua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 8).

Ta’u i le vasega o le aso 26 o Mati, 1830, ua na o ni nai aso a o loma le faatulagaga o le Ekalesia, sa maua ai uluai kopi o le Tusi a Mamona. Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–36 o loo faamatala mai ai le oo mai o le Tusi a Mamona ma faamamafa mai ai ni nai uluai aoaoga faavae o loo aoao mai i ona itulau. Tofi le afa o le vasega e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–16 ma vaavaai mo upumoni faavae e uiga i le Tusi a Mamona. Valaaulia le isi afa o le vasega e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–25 ma vaavaai mo ni nai uluai aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo aoao mai i totonu o le Tusi a Mamona. Ina ia fesoasoani i tagata aooga e malamalama i le fuaiupu 17, atonu e moomia lou ta’u i ai o le fasifuaitau “nei mea” e faasino i aoaoga faavae ma mataupu faavae ua tatou iloa ona o le Tusi a Mamona.

Valaaulia tagata aooga e faasoa mai aoaoga faavae ma mataupu faavae sa latou faailoa mai i a latou fuaiupu na atofa atu i ai. Atonu e faailoa mai e le vasega ia upumoni e pei o nei: o le Tusi a Mamona o le faamaoniga lea ua toefuatai mai e le Atua le talalelei i o tatou taimi (fuaiupu 11–15). Afai tatou te maua le Tusi a Mamona i le faatuatua ma ua amiotonu, o le a tatou maua le ola e faavavau (fuaiupu 14). Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, papatiso i Lona suafa, ma tumau e oo i le iuga, o le a faasaoina i tatou (fuaiupu 25).

  • E faavae i upumoni ua tatou faailoaina mai, aisea na faatalitali ai le Alii seia maea le faaliliuga ma le lolomiga o le Tusi a Mamona?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37–84

Ua faatonuina e le Alii le Ekalesia e tusa ai ma tofi o le perisitua, papatisoga, ma le faamanatuga.

Faamalamalama atu o se vaega o faatonuga e uiga i le faatulagaga o le Ekalesia, sa otooto mai ai e le Alii ia tulaga manaomia e agavaa ai mo le papatisoga i le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37 . Fai i le vasega e mulimuli ai ma matau ia fasifuaitau o loo faamatala mai ai tulaga manaomia mo le papatisoga. (Atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa ia fasifuaitau na maua e tagata aooga.)

  • O fea o nei fasifuaitau e matuai anoa lava ia te oe?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:38–67 i le faamalamalama atu o nei fuaiupu ua otooto mai ai tiute o toeaina, ositaulaga, aoao, ma tiakono. I le fuaiupu 65, ua tatou aoao ai e leai se tasi e tatau ona faauuina i soo se tofi o le perisitua e aunoa ma le palota lagolago a tagata o le Ekalesia (tagai foi MF&F 26:2).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:68–70 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo tiute o tagata o le Ekalesia. Ina ia fesoasoani i tagata aooga i nei fuaiupu, atonu e moomia lou ta’u atu i ai o le talanoaga i le fuaiupu 69 e faasino i le amio po o aga.

  • E mafai faapefea e se tagata ona “faaali … i se savali ma le tautala amio-atua” (MF&F20:69) ua agavaa o ia mo le mauaina o le Agaga Paia ma ‘ai ma inu i le faamanatuga?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:71–74 e ala i le ta’u atu i tagata aooga o nei fuaiupu ua faamalamalama mai ai e le tatau ona papatisoina tagata a o lei aulia le tausaga e tali atu ai ma ua mafai ona salamo. E le gata i lea, o le papatisoga e tatau ona faia e ala i le faatofuina ma faatinoina e se tasi e umia le perisitua.

Ta’u atu i tagata aooga ina ua maea ona faatonuina tagata o le Ekalesia e tusa ai ma le papatisoga, sa poloai mai le Ekalesia e tatau ona potopoto faatasi le Au Paia e le aunoa. Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75 ma vaavaai mo mafuaaga e tatau ai i tagata o le Ekalesia ona potopoto soo faatasi. Valaaulia tagata aooga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Tusi lenei faamatalaga e le’i uma i luga o le laupapa

Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu …

A o tatou tausia ma le faamaoni ia folafolaga sa faia i le taimi o le faamanatuga, ua folafola mai le Alii …

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:76–79 ma vaavaai mo auala latou te ono faaumaina ai nei faaupuga o mataupu faavae. A maea le lava o le taimi, valaaulia tagata aooga e faasoa atu mataupu faavae na latou faailoa mai. E ui atonu latou te faaaogaina nisi upu, ae tatau i tagata aooga ona faailoa mai mataupu faavae nei: Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu ua tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, e manatua pea o Ia, ma tausi i Ana poloaiga. A o tatou tausia ma le faamaoni ia folafolaga e faia i le taimi o le faamanatuga, e folafola mai le Alii o le a Ia aumaia e le aunoa Lona Agaga e faatasi ma i tatou.

  • O a mea e tutusa ai o e vaai i ai i folafolaga e faia i le taimi o le faamanatuga ma le feagaiga o le papatisoga (tagai i le fuaiupu 37)?

  • Aisea e taua ai le i ai pea o le Agaga e faatasi ma oe?

Valaaulia tagata aooga e mafaufau loloto pe o le a le lelei o loo latou tausia ai feagaiga latou te toefaafouina e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga. Fautuaina i latou e faia soo se suiga e tatau ai ina ia tausia atili faamaoni ai na feagaiga. Faamautinoa i ai a latou faia na suiga, o le a latou maua le Agaga e faatasi ma i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21

E tatau i tagata o le Ekalesia ona ua’i atu i upu a Iosefa Samita

Faaali atu ma valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“Alii ma tamaitai talavou pele o le Ekalesia, o loo tatou punouai i se taua i le va o ‘au o le malamalama ma le pouliuli. …

“Ma i lenei lalolagi, e le o mamao lava le pouliuli” (Robert D. Hales, “Nai le Pouliuli i lona lava malamalama e matua ofo Ai,” Liahona, Iulai 2002, 70, 71).

Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo se mataupu faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21 lea o le a fesoasoani latou te iloa ai le ala e manumalo ai i le taua faasaga i le pouliuli. Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama i le talaaga o le faaaliga lenei, fai i se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:1–3 i le faamalamalama atu sa poloai mai le Alii e ao ona tausia se talafaamaumau o le talafaasolopito o le Ekalesia. Sa Ia faailo atu foi le valaauga o Iosefa Samita o se tagatavaai, faaliliu, perofeta, aposetolo, ma le toeaina o le Ekalesia.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:4–6 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 5, o le a le finagalo o le Alii i le ala tatou te manatu ai i upu a le perofeta? (E ao i tagata aooga ona faailoa mai se upumoni e pei o lea: Ua poloaiina i tatou e le Alii ia talia upu a le perofeta e faapei na aumai i Lona lava fofoga.)

  • E faavae i nei fuaiupu, o le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia puipuia ai mai “mana o le pouliuli” (fuaiupu 6)? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: A tatou ua’i atu i upu a le perofeta i le onosai ma le faatuatua, o le a pupuia i tatou mai mana o le pouliuli.

  • E faapefea i le ua’i atu i upu a le perofeta ona “faamataa ese ai mana o le pouliuli” (MF&F 21:6)?

  • Aisea i nisi taimi e manaomia ai le onosai ma le faatuatua e talia ai ma ua’i atu i upu a perofeta?

Faaali atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele:

Ata
Peresitene Harold B. Lee

“E na o le pau le saogalemu i le avea ai ma tagata o lenei ekalesia o le … usitai lea i afioga ma poloaiga o le a tuu mai e le Alii e auala mai i Ana perofeta. … E i ai mea o le a manaomia ai le onosai ma le faatuatua. Atonu o le a e le fiafia i le mea e sau mai le pulega o le Ekalesia. E ono feteenai ma ou taofi faapolokiki. E ono feteenai ma ou taofi faaleagafesootai. E ono faalavelave i le ituaiga olaga o loo e ola ai. Ae afai e te faalogo i nei mea, e pei o loo tuuina mai i le fofoga o le Alii lava Ia, faatasi ai ma le onosai ma le faatuatua, o le folafolaga e faapea, ‘o le a lē manumalo faitotoa o seoli ia te outou; … ma o le a faamataa ese ai e le Alii le Atua mana o le pouliuli mai i o outou luma, ma faia ia luluina le lagi mo lo outou lelei, ma le mamalu o lona suafa’ (MF&F 21:6)” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee [2000], 84–85

  • Faapefea ona faamanuiaina oe ona o le ua’i atu i upu a perofeta? (Mafaufau e faasoa atu sou lava aafiaga.)

Valaaulia tagata aooga e toe tomanatu i aoaoga talu ai a perofeta a le Alii. Fautuaina i latou e faia se tautinoga e mulimuli i na aoaoga i le onosai uma ma le faatuatua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22

E tatau ona faia papatisoga e i latou o e ua i ai le pule tatau

Faamalamalama atu o le mulimuli i le faatulagaga o le Ekalesia ia Aperila 1830, e toatele na naunau e avea ma tagata o le Ekalesia toefuataiina a le Alii. Peitai, o nisi ua uma ona papatiso i isi lotu sa mananao e auai e aunoa ma le toe papatisoina. Ina ua uma ona fesili atu i le Alii, sa maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22, lea ua aoao mai ai e tatau ona faatinoina le papatisoga e i latou e i ai le pule tatau.

Faaiu atu e ala i le faasoa atu o lau molimau i le toefuataiga o le Ekalesia a le Alii i luga o le fogaeleele faapea foi perofeta soifua o e o loo taitaia Lana galuega.