Inisitituti
Lesona 52: Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34-66; Folafolaga Aloaia 1


“Lesona 52: Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34-66; Folafolaga Aloaia 1,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 52,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 52

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–66; Tautinoga Aloaia 1

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

A o galue le Perofeta o Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia i le 1831, sa ia ole atu i le Alii pe aisea na sili atu ai i le toatasi ava a nisi o peteriaka anamua ma tupu o Isaraelu. O le taimi lena na amata ai ona maua e le Perofeta faaaliga e tusa ma le faaipoipo faaautaunonofo. I tausaga mulimuli ane, na poloaiina ai e le Alii le Perofeta ma nisi o tagata o le Ekalesia ia ola i le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo. I le aso 12 Iulai, 1843, i Navu, Ilinoi, na faalau mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea faaalia mai ai e le Alii upumoni e uiga i “fegaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (MF&F 131:2). O le lesona lenei o loo talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34--66, lea e aofia ai aoaoga a le Alii e uiga i faaipoipoga autaunonofo ma Lana fautuaga ia Iosefa ma Ema Samita.

Ina ua masii atu le Au Paia i le Vanu o Sate Leki i sisifo o le Iunaite Setete, sa amata ona latou faia e aunoa ma le faalilolilo ia autaunonofo. Mai le vaitaimi o le 1860 i le 1880, sa pasia ai e le malo o le Iunaite Setete ni tulafono e faasaina ai autaunonofo. Ina ua maea ona saili atu ma le agaga tatalo i se taitaiga mai le Alii ma maua mai ai le faaaliga, sa saunia e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso i le aso 23--24 Setema, 1890, lea na iu ai ina faamutaina le faiga o autaunonofo e tagata o le Ekalesia. O le Manifeso, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le Tautinoga Aloaia 1, sa faaaogaina faalauaitele i le aso 25 Setema, 1890.

Me--Iulai, 1843Ua malie atu Ema Samita i ni faaipoipoga faaautaunonofo a Iosefa Samita ae sa faigata ia te ia ona taliaina lea faiga.

12 Iulai, 1843Na faalau mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 .

27 Iuni, 1844.Sa faamaturoina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma lona uso o Ailama i le Falepuipui o Karefasi, Ilinoi.

24 Iulai, 1847Sa taunuu ai Peresitene Polika Iaga ma isi Au Paia i le Vanu o Sate Leki.

29 Aokuso, 1852I lalo o le taitaiga a Peresitene Polika Iaga, sa aoao faalauaitele atu ai e Elder Osona Palate le mataupu faavae o le faaipoipoga faaautaunonofo.

1860--1880Sa pasia ai e le malo o le Iunaite Setete ni tulafono e faasaina ai autaunonofo.

25 Setema, 1890Na tuuina atu ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, lea ua i ai nei i le Tautinoga Aloaia 1.

6 Oketopa, 1890I se konafesi aoao a le Ekalesia, sa taliaina ai le Manifeso e tagata o le Ekalesia e avea o se faatonuga ma ua faamauina.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34--50

Ua aoao mai e le Alii e uiga i le mana o faamauga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita

Valaaulia tagata aoao e lisi i luga o le laupapa ia tulafono ma fautuaga na tuuina mai e le Alii atonu o faigata i nisi o talavou matutua ona usita’ia. Fai i tagata aoao e filifili se faataitaiga se tasi pe lua ua lisiina ma faamalamalama faapuupuu mai pe faamata e aisea e faigata ai i talavou matutua ona usitaia lena tulafono.

Valaaulia tagata aoao e mafaufau e uiga i se poloaiga e faamata e faigata ia i latou ona mulimuli ai. Valaaulia i latou e vaavaai mo aoaoga ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132: 34-66 ia e mafai ona fesoasoani e faateleina ai lo latou faatuatua ma le tautinoga e usita’ia poloaiga a le Alii.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, fai i se tagata o le vasega e faitau leotele le palakalafa lea:

Sa lipotia mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “sa faatolu ona faaali atu se agelu ia te ia i le va o le 1834 ma le 1842 ma poloaiina o ia e amata ona faia faaipoipoga faaautaunonofo” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.lds.org). Sa faatuatuai le Perofeta ona usitai i le mataupu faavae. Sa ia faamatalaina i se uo “le faigata faalemafaufau na ia oo i ai i le faatoilaloina o ona lagona inoino” e uiga i lea faiga (Eliza R. Snow, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69). Ua ta’uina mai i faamaoniga faasolopito e faapea na ia faia se taumafaiga e usitai ai i le poloaiga i le ogatotonu o le 1830. Peitai, e lei faia lava seia oo i le amataga o le 1840 na amata ai ona usitai le Perofeta i le poloaiga i le faamaoni ma folasia atu ai le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo i isi. E ui ina sa faalau e Iosefa Samita le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 i le taumafanafana o le 1843, o nisi o mataupu faavae i le faaaliga na maua mai i le amataga o le 1831 e talafeuga ma le faaliliuga musuia a le Perofeta o le Feagaiga Tuai. (Tagai “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” lds.org/topics.)

Valaaulia tagata aoao e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, ma vaavaai mo le fesili sa fesili atu ai Iosefa Samita i le Alii. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu o le upu palake i le Feagaiga Tuai e faasino i se fafine o le sa faaipoipo faaletulafono i se tamaloa ae e maualalo ifo lona tulaga nai lo o se ava. O palake e le o se vaega o le faiga o faaipoipoga autaunonofo i lo tatou tisipenisione.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–36 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe aisea na faaipoipo ai Aperaamo ia Akara.

  • E tusa ai ma fuaiupu 34-35, aisea na faaipoipo ai Aperaamo ia Akara?

Ta’u atu e “tusa ai ma le tulafono le toatasi o le ava a se alii, sei vagana ua poloaiina ai e le Alii e ala i faaaliga (Iakopo 2:27–30)” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Marriage, Marry,” scriptures.lds.org).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 36, o le a le mea na aoao atu e le Allii ia Iosefa Samita e uiga i le usiusitai i Ana poloaiga? (Soo se mea e poloaiina ai e le Alii e tonu ia, ma a tatou usitai ia te Ia, o le a “faitaulia mo i [tatou] mo le amiotonu.”)

  • O le iloa ai o le mea ua tatou iloa e uiga ia Aperaamo, aisea na matuai faigata ai mo Aperaamo le poloaiga e osi atu le taulaga ia Isaako?

  • E mafai faapefea ona faatusatusa le poloaiga a le Alii ia Aperaamo e osi atu le taulaga ia Isaako i Lana poloaiga i le uluai Au Paia e faia ni autaunonofo?

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:37 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na maua e Aperaamo, Isaako, ma Iakopo ona o lo latou usiusitai i poloaiga a le Atua. Fai atu i tagata aoao e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai le loto o Aperaamo e usitai i poloaiga a le Atua, e ui lava ina sa faigata ona faia? (A uma ona tali mai tagata aoao, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai ua tatou loto e usiusitai i poloaiga a le Atua, tusa lava pe faigata ona fai, o le a tatou maua Ana faamanuiaga folafolaina.)

Faasino i le lisi o poloaiga na tusia e tagata aoao i le laupapa, ma tau atu i ai le faamanuiaga laualuga tatou te maua ona o le usiusitai i poloaiga a le Atua o le faaeaga. Valaaulia le vasega e filifili se tasi o poloaiga o i le laupapa, ma fai i ai e faamatala mai isi faamanuiaga e mafai ona tatou maua ona o le usiusitai i lena poloaiga.

  • E le gata i le iloaina o le a faamanuiaina i tatou pe a tatou usiusitai i poloaiga, o le a se isi mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e usitai ai i se poloaiga pe a faigata ona faia?

Faaali atu le tala lea na tusia e Lucy Walker. Faamalamalama atu o Lucy o se tasi o ava faaautaunonofo a Iosefa Samita. Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le tala. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona muai tali atu Lucy Walker i le mataupu faavae o autaunonofo ma pe o le a le mea sa ia faia ina ia maua ai se molimau i lena mataupu faavae.

“Ina ua faatoa ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita le mataupu faavae o autaunonofo ia te au, sa ou lagonaina lo’u ita ma sa ou faamatala atu a’u lava ia ia te ia, aua o o’u lagona ma le a’otauina sa inoino i soo lava se mea [faapena]. Peitai, sa ia faamautinoa mai ia te au o lenei aoaoga faavae sa faaali mai ia te ia e le Alii, ma sa ia te au le aia e maua ai se molimau i lona faapogai paia mo a’u lava ia. Sa ia fautuaina au e tatalo i le Alii” (Lucy Walker, affidavit, 17 Tesema, 1902, Church History Library, Salt Lake City).

“Oka, so’u pulunaunau atu i le tatalo. … Toeitiiti tafa ata o se isi po sa le ma moe ai. A o ou i ai i o’u tulivae i le aioiga naunautai, sa oo ina faatumulia lo’u potu i se tosinaga paia. Ia te au o se faatusatusaga e pei o le susulu malamalama mai o le la i se ao aupito pogisa.

“… Sa faatumulia lo’u agaga i se filemu toafimalie matagofie ou te lei iloaina muamua. Sa matua faatumulia lo’u tagata atoa i le fiafia maualuga ma sa ou mauaina se molimau mamana ma le lemateenaina o le moni o [faaipoipoga faaleautaunonofo]. Lea sa faapei o se taula i le agaga i tofotofoga uma ma faigata o le olaga” (Lucy Walker Kimball, “Brief Biographical Sketch,” Church History Library, Salt Lake City, 11).

  • O le a se mea sa faia e Lucy Walker ia maua ai se molimau o lenei poloaiga faigata?

  • O le a sou manatu e mafai faapefea ona fesoasoani le faataitaiga a Lucy Walker i se tasi o tauivi e talia pe usitai i se poloaiga mai le Atua?

Fai i tagata o le vasega e mafaufau i se tasi latou te iloa patino po o se tasi foi mai tusitusiga paia sa usita’ia se poloaiga faigata ma sa faamanuiaina ona o lona usiusitai. Fesili i ai e mafaufau foi po o le a le mea na faia e lena tagata sa fesoasoani ia te ia ia usiusitai ai. Valaaulia ni nai tagata aoao e faasoa mai a latou faataitaiga i le vasega. Mafaufau e faasoa atu sa oe lava faataitaiga.

Molimau atu o le a tatou maua faamanuiaga a le Atua pe a tatou usiusitai i Ana poloaiga, tusa lava pe faigata ona faia. Fautuaina tagata aoao e fuafua po o le a se mea o le a latou faia e fesoasoani ai ia te i latou ia usitai atili i poloaiga a le Atua.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:38--40 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo isi na ola i le mataupu faavae o le faaipoipoga faaautaunonofo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 39, aisea sa taua ai ona faia ia autaunonofo a i latou o e sa umia “ki o lenei mana”—o lona uiga o ki o faamauga o le perisitua? (E ta’u mai ai sa faamaonia e le Alii ia faaipoipoga.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 40, o le a le mea na fetalai le Alii o le a Ia faia e ala mai ia Iosefa Samita? (Tau i ai o le faatinoina o faaipoipoga faaautaunonofo o se vaega “o le toefuataiga o mea uma” [MF&F 27:6] mai tisipenisione na muamua.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:41--48 e ala i le faamalamalama atu na talanoaina e le Alii le mataupu o le mulilua e fesootai ma autaunonofo. Sa aoao mai e le Alii afai e faia e soo se tasi faaipoipoga autaunonofo i lalo o tulaga e le faamaonia e le Alii, o le a ta’usalaina o ia i le mulilua. Sa faamautinoa mai e le Alii i le Perofeta e faapea o faaipoipoga uma, e aofia ai ma faaipoipoga faaautaunonofo, e faia “i [Lana] upu ma tusa ai ma [Lana] tulafono” (fuaiupu 48) ma e ala i le mana faamau o le perisitua (fuaiupu 46) o le a “asia i faamanuiga … ma [o le a] aunoa ma le tausalaga i le lalolagi ma i le lagi” (fuaiupu 48).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49-50 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Iosefa Samita.

  • O a faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Iosefa Samita?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 50, aisea na folafola mai ai e le Alii ia Iosefa Samita faamanuiaga lava e tasi na Ia tuuina atu ia Aperaamo?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:51–66

Ua fautua mai le Alii ia Ema Samita ma tuuina mai faatonuga e faatatau i faaipoipoga faaautaunonofo.

Fesili i tamaiti e mafaufau pe aisea e ono faigata ai le poloaiga e faia ni autaunonofo e le gata mo le Perofeta o Iosefa Samita aemaise ai lana ava o Ema? Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:

O le usiusitai o le Perofeta o Iosefa Samita i le mataupu faavae o autaunonofo o se tofotofoga matuia mo ia ma si ona faletua pele o Ema. E ui i lona tuuina atu o lona maliega ia Me 1843 ia Iosefa e faaipoipo ai i nisi ava, sa faaauau pea e Ema ona tauivi e talia lea faiga o autaunonofo. “E tele taimi sa ia fesuia’ia ai ona manatu i le faia o autaunonofo, o nisi taimi sa ia lagolagoina ai a o isi foi taimi sa ia matua faitioina ai lava” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.lds.org). E pei ona faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:51-57, na talanoa patino atu le Alii i Lana “auauna tamaitai,” po o le auauna, o Ema, ma avatu ia te ia fautuaga ma faatonuga e faatatau i faaipoipoga faaautaunonofo.

Valaaulia ni nai tagata aoao e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:52–54 56. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo poloaiga a le Alii ma folafolaga ia Ema Samita.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia Ema e fai?

Ta’u i ai o le upu faaumatia e pei ona sa faaaoga ai i nei fuaiupu o lona uiga e tavavaeese pe tuueseesea mai le Atua (tagai Galuega 3:22–23; 1 Nifae 22:20; MF&F 25:15). Sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita le lapataiga matuia lava lea e tasi e faapea o le a faaumatia o ia, pe vavaeeseina, pe afai na te le faia autaunonofo ma folasia atu i isi (tagai Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii ia Ema Samita pe afai e usitai o ia i Ana poloaiga?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:57-62 e ala i le faamalamalama atu i ai na ta’u atu e le Alii ia Ema Samita o loo i ai o Ia “faatasi [ma lana tane, o Iosefa], e faapei sa i ai o [Ia] faatasi ma Aperaamo” (fuaiupu 57). Sa toe fetalai mai foi le Alii e faapea o i laotu o e ulu atu i faaipoipoga faaautaunonofo e tusa ai ma Lana tulafono ma le pule ua “tauamiotonuina,” pe ua taliaina e le Alii. (fuaiupu 61).

Faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63 amata atu i le fasifuaitau “ona ua tuu atu i latou ia te ia.” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mafuaaga na tuu atu e le Alii mo le faatuina o le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo.

  • O le a le uiga o le fasifuaitau “ia uluola ma faatumulia ai le lalolagi?”

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Iakopo 2:30 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona fesoasoani lenei fuaiupu ia i tatou ia malamalama atili i aoaoga a le Alii o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63.

  • O le a le uiga o le “faatutu mai ni fanau [le Alii]” (Iakopo 2:30)?

  • E faavae i le Iakopo 2:30 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63, o le a le mafuaaga na faatuina ai e le Alii i nisi taimi ia faaipoipoga faaautaunonofo? (A uma ona tali mai tagata aoao, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Na faatulagaina e le Alii i ni taimi le faaipoipoga faaautaunonofo ina ia tuuina mai ai nisi o avanoa mo Lona nuu ina ia tausia ni fanau amiotonu ia te Ia.)

Ta’u i ai o taumafaiga a uluai Au Paia e usiusitai i le mataupu faavae o le faaipoipoga faaaautaunonofo “na taunuu i le fananauina o se aofaiga tele o fanau i totonu o aiga faamaoni o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (“Plural Marriage and Families in Early Utah,” Gospel Topics, topics.lds.org; tagai foi i faamatalaga o le tusi lesona a le tagata aoao mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63).

Manatua: Afai e i ai ni fesili a tagata o le vasega e faatatau i le faia e Iosefa Samita o ni faaipoipoga faaautaunonofo, faasino i le tusiga o Autu Faaletalalelei, “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo” (topics.lds.org) e fesoasoani ai e tali a latou fesili.

Tautinoga Aloaia  1

Na tuuina atu e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, lea na taitai atu ai i le faamutaina o le faatinoga o autaunonofo i le Ekalesia.

Aotele le Tautinoga Aloaia 1 e ala i le faamalamalama atu ina ua mavae le autovaa atu o le Au Paia i le Vanu o Sate Leki, sa tatala ai loa le faatinoina ia faaipoipoga faaautaunonofo. A o salalau ia faaipoipoga faaautaunonofo i totonu o le Au Paia, sa foliga mai e lei faia e le toatele o tagata matutua o le Ekalesia. Mai le vaitaimi o le 1860 seia oo i le 1880, sa pasia ai e le malo o le Iunaite Setete ni tulafono e faasaina ai lenei faiga. I le aso 25 Setema, 1890, ina ua maea ona saili atu ma le agaga tatalo i se taitaiga mai le Alii ma maua mai ai le faaaliga, sa tuuina atu e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso lea na fautuaina ai tagata o le Ekalesia “ia ‘alo’alo ese mai le faia o se faaipoipoga ua faasaina e le tulafono o le laueleele” (Tautinoga Aloaia 1). E ui ina sa faia ni nai faaipoipoga faaautaunonofo laiti lava ina ua mavae ona tuuina atu le Manifeso, ae o le a iu lava ina avea le Manifeso ma mea e taitai atu ai i le faamutaina o le faia o faaipoipoga faaautaunonofo e tagata o le Ekalesia.

Faauma i le molimau atu o le Perofeta o Iosefa Samita ma perofeta na sosoo ai sa latou mauaina ma usiusitai ma le faamaoni i poloaiga a le Atua.