Inisitituti
Lesona 53: Mataupu Faavae ma Feagaiga 133


“Lesona 53: Mataupu Faavae ma Feagaiga 133,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 53,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 53

Mataupu Faavae ma Feagaiga  133

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 3 o Novema, 1831, ina ua maea se konafesi e lua aso sa talanoaina ai le lolomiga o le Tusi o Poloaiga, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133. O le oo mai o lenei faaaliga o se tali i fesili na fesili ai nisi o toeaiina “e tusa ai ma le folafolaina atu o le Talalelei i e o nonofo ai i le lalolagi, ma faatatau i le faapotopotoina [o Isaraelu]” (MF&F 133, ulutala o le vaega). I le faaaliga, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e valaau atu i tagata o le lalolagi e faapotopoto i Siona ma sauniuni mo Lona Afio Mai Faalua. Sa Ia faaalia mai ai foi nisi o mea e tutupu e fesootai ma Lona Afio Mai Faalua ma le nofoaiga i le meleniuma.

1–2 Novema, 1831I se konafesi a le Ekalesia sa faia i Hiram, Ohaio, sa tonu ai ia Iosefa Samita ma se vaega o toeaiina e lolomi ia faaaliga sa maua e oo mai i lena taimi i se voluma e faaigoa o le Tusi o Poloaiga.

1 Novema, 1831Na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1, lea na faaalia mai ai e le Alii e fai ma “faatomuaga” i le Tusi o Poloaiga.

2 Novema, 1831Na maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67, lea na molimau mai ai le Alii i le moni o le Tusi o Poloaiga.

3 Novema, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 133 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1-16

Ua poloai le Alii i Lona nuu e saunia mo le Afio Mai Faalua

Valaaulia tagata aooga e mafaufau i se taimi sa latou matua saunia lelei ai mo se mea taua o le a tupu (e pei o se faatalanoaga o se galuega po o se suega i le aoga). Fai i le vasega e mafaufau i se taimi sa latou le’i lava sauni ai mo se mea taua na tupu.

  • O a lagona na e maua ina ua e saunia mo se mea taua na tupu?

  • O a lagona na e maua ina ua e le saunia?

  • O a ni mea o le a tutupu i le lumanai e manaomia ona tatou saunia i ai o ni tagata o le Ekalesia? (Tusi tali a tagata aooga i le laupapa. Afai latou te le ta’ua mai, tusi le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo se aoaoga faavae ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133 i le aso lea e mafai ona fesoasoani latou te iloa ai pe mafai faapefea ona latou saunia i latou lava mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma pe aisea foi e tatau ai ona latou saunia mo lea faamoemoe.

Faamalamalama atu i le konafesi e lua-aso sa faia i le aso 1–2 o Novema, 1831, i Hiram, Ohaio, sa talanoaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia le lolomiina o faaaliga sa maua mai e le Perofeta, i se tusi e faaigoa o le Tusi o Poloaiga. I le taimi o lenei konafesi, sa maua mai ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1. Sa faaigoa e le Alii lenei faaaliga o Lana “faatomuaga” i le Tusi o Poloaiga (tagai MF&F 1:6). O le aso 3 Novema, 1831, ina ua uma le konafesi a le Ekalesia, sa maua ai e le Perofeta le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133, lea na ta’ua mulimuli ane o le “faaopoopoga” i le Tusi o Poloaiga. O lenei faaaliga, lea o loo i ai aoaoga e uiga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, na oo mai o le tali i fesili sa fesili ai toeaiina e faatatau i le galuega faafaifeautalai ma le faapotopotoina o Isaraelu (tagai MF&F 133, ulutala o le vaega).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1–4 . Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faaali mai e le Faaola e uiga i Lona Afio Mai Faalua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le mea o le a tupu i le Afio Mai Faalua o Iesu Keiso i “atunuu uma ua faagalo le Atua” ma “tagata uma e le amioatua o loo i totonu [o le Au Paia]”?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, o le a le mea o le a fai e le Alii i le taimi o Lona Afio Mai Faalua?

  • O le a sou manatu o le a le uiga faapea “o le a faaali [e le Alii] lona aao paia i mata o atunuu uma”? (E mafai ona faasino lea mea i le mana ma le mamalu o le a faaalia i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. E mafai foi ona faasino i le galuega a le Alii i aso e gata ai o le faapotopotoina o Isaraelu e sauniuni ai mo Lona Afio Mai Faalua [tagai 1 Nifae 22:11–12].)

  • E faavae i aoaoga a le Alii i le fuaiupu 4, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa e uiga i le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le faapaiaina o i tatou lava ma le faapotopotoina faatasi ma le Au Paia o le a fesoasoani e saunia ai i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • O le a le uiga o le faapaiaina o i tatou lava? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu o le faapaiaina o lona uiga ia vaetofiaina mai le lalolagi, ia faia ia paia, pe tuuto atu.)

  • Vaevae le vasega i paga. Valaaulia tagata aoga e faitau i paga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:5–7, ma vaavaai mo mea na ta’u mai e le Alii i le Au Paia e fai ina ia mafai ai ona faapaiaina i latou. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tagata e lipoti mai mea sa latou mauaina.

  • O le a sou manatu i le uiga o le fasifuaitau “ia outou o ese ia i fafo mai Papelonia” (fuaiupu 5) ? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu o tusitusiga paia, e masani ona faatusa Pepelonia i le faalelalolagi ma le amioleaga.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:8–15 e ala i le faamalamalama atu sa poloaiina e le Alii ia taitai o le Ekalesia e auina atu toeaiina i atunuu uma, ma valaau atu i e o nonofo ai e faapotopoto i Siona, ia saunia i latou lava mo le Afio Mai Faalua o le Alii, ma tuua “Papelonia faaleagaga” ma “ia le toe tepa i tua” (fuaiupu 14–15).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:16 ma vaavaai mo le savali a le Alii i tagata uma. Valaaulia se tagata o le vasega e lipoti mai mea sa ia mauaina.

  • E faapefea ona fesootai le poloaiga a le Alii e salamo ma le sauniuni mo Lona Afio Mai Faalua?

Valaaulia tamaiti e mafaufau i mea e ono manaomia ona latou faia ia salamo ai ina ia mafai ai ona latou “o … i fafo mai Papelonia” (MF&F 133:7), faapaia i latou lava, ma saunia mo le Afiio Mai Faalua o Iesu Keriso. Uunaia i latou e mulimuli i soo se musumusuga latou te maua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:17-35

Ua fetalai mai le Faaola i nisi o mea e tutupu e fesootai ma Lona Afio Mai Faalua ma le nofoaiga i le meleniuma

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:17--35 e ala i le faamalamalama atu e faapea sa faamatala mai e le Alii nisi o mea e tutupu e fesootai ma Lona Afio Mai Faalua ma le nofoaiga i le meleniuma, e aofia ai Lona afio ifo i le Mauga o Olive i Ierusalema, suiga i le lalolagi, ma le faapotopotoina o ituaiga o Isaraelu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:36–56

Ua faaali mai e le Alii e faapea, o le a talaiina atu le talalelei i le lalolagi atoa ma ua faamatala mai ai foi Lona Afio Mai Faalua

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:36 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faia e le Alii ina ia “iloa” e “e o nonofo i le lalolagi” mea o le a tutupu i Lona Afio Mai Faalua.

  • O le a le mea ua faia e le Alii e faailoa atu ai i tagata o i le lalolagi e uiga i Lona Afio Mai Faalua? (A uma ona tali mai tamaiti, faamalamalama atu faapea o “la’u agelu” i le fuaiupu lea e mafai ona faasino i le agelu o Moronae faapea foi isi agelu o e sa fesoasoani e amatalia le Toefuataiga o le talalelei.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:37--43 e ala i le faamalamalama atu e faapea na fetalai le Alii o le a folafola atu le talalelei toefuataiina i atunuu uma ma o le a ta’u atu e Ana auauna i tagata o le lalolagi ia “matatau i le Atua … ma tapuai ia te ia” (fuaiupu 38--39). I le tali atu i tatalo a Ana auauna, o le a toe afio mai le Alii e faapei “o le afi faaliusuavai e mumu” (fuaiupu 41) e faamama ai le lalolagi mai le amioleaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:44-45 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a tupu i e amiotonu pe a afio mai le Alii.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 44, o ai o le a faafetaia’i e le Alii pe a Ia toe foi mai?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le folafolaga a le Alii i le fuaiupu 45? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: Ua saunia e le Alii ni faamanuiaga silisili mo i latou o e faatalitali mo Ia.)

  • O le a sou manatu, o le a le uiga o le faatalitali i le Alii? (Ina ia tumau i le faamaoni ma ia faamoemoe mo, naunau atu, ma faalagolago i Ana folafolaga.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fesili e lua o loo mulimuli mai ai. Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti taitoalua pe taitoatolu, ma valaaulia tagata e faitau le faamatalaga ia latou vaega ma ia talanoaina ia fesili o loo mulimuli mai i le faamatalaga. (Atonu e te manao e faasoa atu le faamatalaga ma fesili i se pepa e tufaina atu.)

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“E ao ina tatou mataituina faailoga [o le Afio Mai Faalua o le Alii] ma faitau le uiga o vaitau, e ao ina tatou ola faamaoni i le mea sili tatou te mafai, ma e ao ona tatou faasoa atu le talalelei i tagata uma ina ia maua faamanuiaga ma puipuiga e tagata uma. Ae e le mafai ona tatou ma e le tatau foi ona tatou soona fefefe ona o lena mea po o mea e tutupu o loo siomia ai, ua i ai iina ma ua muamua atu ia i tatou i se mea. E le mafai ona tatou taofia le ola ai i le olaga. Ioe, e ao ona tatou ola ia sili atu ona atoatoa nai lo le mea sa tatou ola ai muamua. O le mea moni, o le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi. …

“O loo faamoemoe mai Atua ia lava lou faatuatua ma le naunautai ma lava le talitonuina o Ia e faaauau ai pea ona e agai i luma, faaauau ai pea ona ola, ma faaauau ai pea ona olioli. O le mea moni, o loo faamoemoe mai o Ia ia le gata ina e faafetaiaia le lumanai (e fai si faalemanaia ma le faigata o lena mea); o loo faamoemoe mai o Ia e te talia ma mamanu le lumanai—ia alofa i ai ma fiafia i ai, ma olioli i ou avanoa.

“O loo faatalitali mai ma le naunautai le Atua mo le avanoa e tali ai i au tatalo ma faataunuu au miti, e pei lava ona Ia faia ai i taimi uma. Ae e le mafai ona Ia faia pe afai e te le tatalo, ma e le mafai pe afai e te le moemiti. I se faapuupuuga, e le mafai ona Ia faia pe afai e te le talitonu” (Jeffrey R. Holland, “Terror, Triumph, and a Wedding Feast” [Brigham Young University fireside, 12 Set. 2004], 2–3, speeches.byu.edu).

  • O le a se mea sa aoao mai e Elder Holland e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatalitali ai ma le faatuatua ma le faamoemoe mo le Alii?

  • E mafai faapefea ona tatou “talia ma mamanu le lumanai”?

Valaaulia ni nai tagata aoao e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46–51. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o a laei o le Faaola i Lona Afio Mai Faalua.

  • O le a se mea o le a tulaga ese i foliga vaaia o le Faaola i le taimi o Lona Afio Mai Faalua?

  • O le a le mea e faatusa i ai le lanu mumu o le “laei” o le Alii (fuaiupu 46, 48)? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu e faatusa i le toto o e amioleaga, o e o le a faaumatia i le Afio Mai Faalua o le Alii [tagai fuaiupu 50–51]. E mafai foi ona faatusa i “le mafatiaga o le Faaola i Ketesemane, ina ua afutoto mai i Lona toto togiola mai Lona tino e faapei ona tatauina mai se sua mai vine i se soligavine” [New Testament Student Manual (Church Educational System manual, 2014), 563].)

  • E faavae i nei fuaiupu, o le a le mea o le a oo i ai e amioleaga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:52-53 , ma vaavaai mo aafiaga o e amiotonu i le Afio Mai Faalua o le Alii.

  • E faapefea ona ese le aafiaga o e amiotonu mai le aafiaga o e amioleaga i le Afio Mai Faalua o le Alii?

  • O le a se mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le alofa mutimutivale o le Alii?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:54--56 e ala i le faamalamalama atu e faapea o e amiotonu na maliliu i luma atu o le toetu mai o le Faaola, o le a i ai i Ona luma pe a toe afio mai o Ia. E le gata i lea, o e amiotonu na maliliu i tua mai o le Toetu o le Faaola o le a toetutu mai i Lona Afio Mai Faalua ma o le a aumaia foi i Ona luma.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:57-74

Ua folafola atu le talalelei e saunia ai le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso

Valaaulia tagata aoga e faitau i paga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:57–62 . Fai atu i ai e vaavaai mo le mafuaaga “na auina mai ai e le Alii le atoaga o lana talelei” (fuaiupu 57). A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e lipoti mai mea sa latou mauaina.

Afai e tatau ai, faamalamalama atu o le fasifuaitau “vavaeesea ai atunuu” i le fuaiupu 59 e faasino i le tuueseeseina o e amiotonu mai e amioleaga. (Manatua: I le lomiga faaPeretania i le 2013 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le upu fasia i le fuaiupu lea, sa suia i le vavaeesea ia atagia ai le faaupuga o le uluai faaaliga.)

Faasino le vasega i le mataupu faavae lenei lea na faailoa mai i le amataga o le lesona: O le faapaiaina o i tatou lava ma le faapotopotoina faatasi ma le Au Paia o le a fesoasoani e saunia ai i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 62, o le a le mataupu faavae faaopoopo e mafai ona tatou faailoa atu e uiga i le mea o le a tupu pe afai tatou te faapaia i tatou lava? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O i latou o e salamo ma faapaiaina i latou lava o le a tuuina atu i ai le ola e faavavau.)

  • O le a le uiga o le maua “tuuina atu i ai le ola e faavavau”? (“Ina ia ola e faavavau o ni aiga i le afioaga o le Atua” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Ola e Faavavau,” scriptures.lds.org].)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:63–74 i le faamalamalama atu e faapea sa faamatala mai e le Alii le mea o le a tupu ia i latou o e teena o Ia ma Ana auauna ma i latou o e mumusu e salamo ma sauniuni mo Lona Afio Mai Faalua. O nisi o nei taunuuga e aofia ai le “vavae ese mai le nuu o le [Alii]” (fuaiupu 63) ma le “tuu atu i le pouliuli” (fuaiupu 72).

Molimau atu i aoaoga faavae ma mataupu faavae sa faailoa mai i le lesona o le aso. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau po o le a se mea o le a latou faia e saunia lelei atili ai i latou mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.