Inisitituti
Lesona 24: Mataupu Faavae ma Feagaiga 64--65


Lesona 24

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64--65

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 27 Aokuso, 1831, na toe taliu mai ai le Perofeta o Iosefa Samita ma se vaega o toeaina i Ohaio mai la latou malaga i Siona, po o Initipene, Misuri. I le taimi o la latou malaga i ma mai Misuri, sa i ai nisi o toeaina sa feeseesea’i le tasi ma le isi, ae o le toatele lava na toefaaleleia o latou lagona feteenai. I le aso 11 o Setema, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga --64. I lea faaaliga, sa poloaiina ai e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fefaamagaloai ma aoao atu i latou e uiga i osigataulaga ua Ia moomia mai le Au Paia i aso e gata ai.

Ia Setema, 1831, na siitia atu ai Iosefa Samita ma lona aiga mai Katelani, i Hairama, Ohaio, pe a ma le 30 maila i sautesasae o Katelani. I le aso 30 o Oketopa, 1831, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65. I le faaaliga lenei, na aoao mai ai le Alii e faapea, o le a alu atu le talalelei i atunuu uma i le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, ma e tatau i le Au Paia ona tatalo mo le tuputupu ae o le malo o le Atua.

1 Setema, 1831Na toe foi Ezra Booth ma Isaako Morley i Ohaio mai la la’ua misiona i Misuri.

Setema--Teema, 1831Na tusia e Ezra Booth ni tusi faasolosolo ia na faitioina ai Iosefa Samita ma le Ekalesia ma lolomi faasalalau i le nusipepa o le Ohio Star .

11 Setema, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 64 .

12 Setema, 1831Na sii atu ai Iosefa ma Ema Samita i Hairama, Ohaio.

30 Oketopa, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 65 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:1-19

Ua faamautinoa mai e le Alii ia i tatou Lona naunautaiga e faamagalo i tatou ma ua poloaiina i tatou ia fefaamagaloa’i.

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se taimi na latou i ai i se tulaga na popole tele ai pe faigata ma sa latou faia ai mea na latou toe salamo ai, e pei o le saili masei i isi pe finauvale.

  • O a ni ou mafaufauga ina ua uma ona e mafaufau i lau tala po o le mea sa e faia?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se taimi sa saili masei ai se tasi pe finauvale foi ma i latou.

  • Aisea e mafai ai ona faigata ona faamagalo se tasi e faapena ona faia oe?

Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga -64 e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai pe mafai faapefea ona faamagaloina ma pe aisea foi e taua ai ona faamagalo atu ia i latou e faatiga ia i latou.

Faamanatu i le vasega sa toe foi le Perofeta o Iosefa Samita ma se vaega o toeaina i Katelani, Ohaio i le aso 27 Aokuso, 1831, mai la latou misiona i Misuri. I le taimi o lea misiona, sa feeseesea’i ai nisi o toeaina o le tasi ma le isi ma sa i ai lagona finauvale. Mo se faataitiaga, sa le fiafia Ezra Booth ona sa tatau ona savavali o ia ma lana soa, o Isaako Morley i Misuri ae malaga isi i le taavale toso po o se vaa; sa finau Eteuati Paterika ma le Perofeta e uiga i le ituaiga fanua sa la fuafua e faatau i Misuri, a o nisi o toeaina sa tomumumu a o latou fetaiai ma le le lavava, vevela o le tau, ma tulaga matautia i le Vai o Misuri. Pe tusa ma le lua vaiaso ina ua toe foi i Ohaio, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:1–4 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na ta’u atu e le Alii i toeaina.

  • O le a se aoaoga faavae o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Alii? (O le Alii e agaalofa, loto faamagalo ma e alofa mutimutivale. Mafaufau e tusi le aoaoga faavae lenei i le laupapa.)

  • Pe ana faapea o oe o se tasi o toeaina sa faitio pe finauvale, mata o a ni ou lagona i lou iloa ai sa agaalofa le Alii ia te oe ma ua faamagaloina oe?

Ina ia maua e tagata o le vasega se avanoa e faamalamalama ai ma molimau e uiga i lenei aoaoga faavae, faaali atu ia fesili nei ma fai i le vasega e filifili se tasi ma faasoa a latou tali i se paga:

Mata e faapefea ona e aoao atu lenei aoaoga faavae i se tasi ua manao e salamo ae e fefe ne’i le faamagaloina o ia e le Alii?

E faapefea ona e iloa e moni lenei aoaoga faavae?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:5--7 ma vaavaai mo mea na fetalai mai ai le Alii e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita. A o lei faitau le vasega, faamalamalama atu o le fasifuaitau “saili mea e faasaga ia te ia e aunoa ma se pogai” i le fuaiupu 6 o lona uiga o nisi o toeaina na saili masei i le Perofeta e aunoa ma se mafuaaga lelei.

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga ia Iosefa Samita?

Faamalamalama atu e faapei o tagata uma, sa i ai foi vaivaiga o Iosefa Samita ia, ma sa manaomia ai ona saili atu mo le faamagaloga a le Alii mo ana agasala.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao ai mai le fuaiupu 7 faatatau i mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le faamagaloga?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:8--11 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e le Alii i toeaina e uiga i le faamagalo atu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le mea na faia e soo o le Faaola na faia foi e toeaina i le tasi ma le isi ma i le Perofeta i le taimi o a latou misiona?

  • O a ni mataupu faavae e uiga i le faamagaloga e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? (Atonu e faailoa mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae, e aofia ai ma lea: A tatou mumusu e faamagalo atu i isi, tatou te aumaia mafatiaga i o tatou lava luga. Afai tatou te le faamagalo atu i isi, e tausalaina i tatou i luma o le Alii. Ua poloaiina i tatou e le Alii e faamagalo atu i tagata uma. E mafai ona tatou faatuatuaina le Alii e faamasino i taga fai a isi ma tauia i latou ma le amiotonu.)

  • Pe na fesoasoani faapefea ia mataupu faavae o loo aoao mai e le Alii i fuaiupu 8--11 i toeaina o e sa tiga ona o mea na faia e isi po o a latou upu foi?

Ta’u atu atonu e faigata i nisi tagata---aemaise i latou na matuai faatiga e se tasi ma ono manaomia ai se taimi e faamagalo atu ai---ia malamalama i le mafuaaga e tausalaina ai i tatou i luma ole Alii pe afai tatou te le faamagaloina isi. Faamalamalama atu o le tu atu ma tausalaina i luma o le Alii o le “faamasinoina lea ma tausalaina e le Atua”---o lona uiga tatou te lei maua Lana faamagaloga (Taiala i Tusitusiga Paia, “Tausalaina, Tausalaga,” scriptures.lds.org).

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata o le vasega i le sootaga o le va o le faamagalo atu o isi ma le mauaina o le faamagaloga a le Alii, valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985). Ia fautuaina tagata o le vasega e faalogologo mo ni malamalamaaga pe aisea tatou te tutu atu ai ma tausalaina pe afai tatou te le faamagalo atu i isi.

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“Talu ai o le faamagaloga o se tulaga e matuai manaomia i le mauaina o le ola e faavavau, e mafaufau loloto lava le tagata ia: O le a se ala sili e mafai ai ona ou maua lena faamagaloga? O se tasi o le mau mea moni faavae e tulaga ese e matua tatau loa lava ona fai: E tatau i le tagata ona faamagalo atu ina ia faamagaloina. …

“O ia o le e le faamagalo atu i isi ua ia lepetiaina le alalaupapa lea e tatau ona malaga ai ia lava. O se upumoni lea na aoao mai ele Alii i le faataoto i le auauna le alofa o le sa naunau ina ia faamagaloina, ae sa lei alofa i le sa talosagaina lana faamagaloga mo ia. (Mata. 18:23–35.)” Spencer W. Kimball, O Le Vavega o le Faamagalo Atu [1969), 261–69).

  • O a ni malamalamaaga ua outou maua mai le saunoaga a Peresitene Kimball pe aisea e tatau ai ona tatou faamagalo atu i isi?

Faamalamalama atu o le faamagaloina o isi e le faapea tatou te faatagaina i latou e saga faatiga ia i tatou pe tatou te le tuu atu foi ia i latou e tali atu mo a latou lava mea sa fai. Ae, o le faamagalo atu o isi o lona uiga o le lafoai o le ita ma le inoino ae faalagolago i le faamasinoga tonu a le Alii, e mafai ai ona maua le mana faamalolo o le Alii i o tatou olaga.

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau pe o i ai se tasi e tatau ona latou faamagalo i ai. Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910--2008). Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea e mafai ona latou faia pe afai o latou tauivi e faamagalo atu i se tasi.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ou te aioi atu ia te outou ia ole atu i le Alii mo le malosi e faamagalo atu ai. … Atonu o le a le faigofie, ma atonu foi o le a le vave ona oo mai. Peitai afai tou te sailia ma le faamaoni ma atiina ae lena uiga, o le a e maua” (Gordon B.Hinckley, “A o Outou e Ao Ina Outou Faamagalo Atu,” Liahona, Iuni 1991, 5).

Molimau atu e ui ina mafai ona matua faigata ma e ono umi se taimi e faamagalo atu ai ia i latou o e sa faatiga pe sa sese mai ia i tatou, ae faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai ona tatou faia. Ia fautuaina tagata o le vasega e tatalo mo le malosi e faamagalo atu ai i latou o e na sese ia i latou.

Faamalamalama atu faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:12--14, na faaali mai ai e le Alii i latou e tatau ona maua le aoaiga faale-Ekalesia. Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea o le faatautaiga o le aoaiga faale-Ekalesia e le faapea o le a tatou le faamagalo atu ai isi e i tatou lava. O le faamoemoega o le aoaiga faale-Ekalesia o le fesoasoani lea ia i latou o e ua agasala ia salamo, ia mautinoa o tausisia tulafono a le Atua, ma puipuia foi le Ekalesia.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:15–17 Fai i le vasega e vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Alii e uiga i tagata e toatolu o e na saofaga i le fefinauaiga i le taimi o le misiona i Misuri ma le toe foi i Ohaio.

  • E faavae i fuaiupu 15--6, o le a sau faaiuga e mafai ona fai ia Ezra Booth ma Isaako Morley?

Faamalamalama atu o Ezra Booth ma Isaako Morley na eseese ala na tali atu ai i lea faasa’oga. E lei salamo ia Ezra ma sa faaauau pea lona ita i le Ekalesia ma le Perofeta seia iu lava ina ua ia liliuese. Sa salamo ia Isaako i ana mea sa fai ma sa faamagaloina o ia. Sa ia tumau faamaoni i aso na totoe o lona soifua ma sa mulimuli ane avea ma epikopo ma peteriaka.

  • O le a le folafolaga na tuu atu e leAlii ia Eteuati Paterika i le fuaiupu --17 lea foi e faatatau ia i tatou?

Faailoa atu i le vasega na filifili ia Eteuati Paterika e salamo ma auauna faamaoni atu o se epikopo seia oo ina maliu i le 1840.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20-43

Ua tuuina mai e le Alii faatonuga mo le faatuina o Siona.

Valaaulia le vasega e mafaufau e uiga i se taimi na latou ositaulaga ai e usitai i le Alii. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega.

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20--43, na faamatala mai ai e le Alii le taulaga Na te moomia mai ia i tatou taitoatasi. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–21 Fai i le vasega e vaavaai mo le taulaga na poloai atu ai le Alii ia Isaako Morley ma Feterika G. Williams e fai. Valaaulia se tagata o le vasega e lipoti mea sa ia mauaina.

Faamalamalama atu o Isaako Morley e tele lava lana faatoaga pe tusa ma le 80 eka i fafo atu o Katelani, Ohaio. Ina ua mavae lenei faaaliga, sa faatau ese atu male naunautai e Isaako lana faatoaga ae faamautu i Initipene, Misuri. E ui lava ina sa lei talosagaina Feterika G. Williams e faatau atu lana faatoaga, ae sa ia faaalia lava se naunautaiga e ositaulaga. Sa ia faaaogaina lana faatoaga e faanonofo ai ma fafaga le Au Paia ma mulimuli ane sa ia faapaiaina lana faatoaga atoa i le Ekalesia e aunoa ma le taliaina o se totogi.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:22 ma vaavaai po o a mea o manaomia e le Alii mai ia i tatou.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 22, o le a le mea o loo manaomia e le Alii mai ia i tatou? (Ua moomia e le Alii o tatou loto. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama atili i lenei upumoni, valaaulia i latou e faamalamalama mai o latou manatu ia latou lava upu po o le a le uiga.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:23--32 e ala i le faamalamalama atu na poloaiina e le Alii Lona nuu e ositaulaga e ala i le totogi o sefuluai. O le taimi lea, o le upu sefuluai sa faasino i saofaga uma a le Au Paia i le Ekalesia, ae le o se pasene o a latou mea e maua. Sa ta’u atu foi e le Alii ia Newel K. Whitney ma Sini Gilbert e aua nei faatau atua ae teu o la faleoloa i Ohaio ina ia mafai ona la fesoasoani e avatu mea mo le Au Paia “ina ia mafai ona latou maua se tofi i … Siona” (MF&F 64:30). Sa aoaoina foi e nei alii ina ua latou i ai i le feau a le Alii, sa latou faia le galuega a le Alii.

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:33-34 Fai i le vasega e vaavaai po o a isi mea na aoao atu e le Alii i toeaina.

  • O le a le uiga o le savali a le Alii o i le fuaiupu 33 mo oe?

  • E le gata i le moomia mai o o tatou loto, ae o le a le mea ua finagalo ai le Alii mai ia i tatou? (Faaopoopo ia upu nei ina ia faitauina faapea le upumoni o i le laupapa: E manaomia e le Alii o tatou loto ma o tatou mafaufau naunautai.)

  • O le a le uiga ia te oe o le manaomia le Alii o lou mafaufau naunautai?

Ta’u i ai o fuaiupu 34--36 o loo aoao mai ai e le Alii e faapea afai tatou te le usitai ia te Ia ma o tatou loto ma o tatou mafaufau, o le a tatou le olioli i faamanuiaga o Siona. Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:37--43 i le faamalamalama atu na molimau mai le Alii i le lumanai mamalu o Siona.

Valaaulia le vasega e mafaufau i le tulaga ua tuuto atu ai o latou lava loto i le Alii. Ia fautuaina i latou e mafaufau ma le agaga tatalo pe mafai faapefea ona latou avatu atoatoa o latou loto ma mafaufau i leAlii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65

Ua tautino mai e le Alii o le a faatumulia e le talalelei le lalolagi atoa

Tusi le faamatalaga lea e lei uma i luga o le laupapa, ma fai i le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou faamaeaina: O se tasi o o’u tiutetauave taua ile avea ai o se tagata o le Ekalesia o le …

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65 lea o le a fesoasoani ia i latou e faamaea ai le faamatalaga lea.

Valaaulia ni nai tagata e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:1-6. Fai i le vasega e vaavaai mo se upu po o se fasifuaitau o loo ta’u soo mai e fesoasoani tatou te malamalama ai po o le a lo tatou tiuteauave taua. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • O le a sou manatu i le uiga o fasifuaitau “ia outou teuteu le ala o le Alii” ma le “ia outou saunia le talisuaga ale Tamai Mamoe” i le fuaiupu 3 ? (O nei fasifuaitau e lua e faasino i le sauniaina mo le Afio Mai Faalua o le Alii.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu --5, o le a le mea na ta’u mai e le Alii ia i tatou e fai e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

  • E faavae i nei fuaiupu, o le a se ala e tasi e faamaea ai le faamatalaga o i le laupapa? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua ia i tatou le tiutetauave e saunia ai i tatou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • E mafai faapefea ona tatou fesoasoani e saunia i tatou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Ina ia faaiuina le lesona, molimau atu i le taua o le sauniaina o i tatou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o le Alii. Molimau atu o ki o le malo ua i ai i le lalolagi i perofeta soifua (tagai MF&F 65:2) ma o le a taavale atu i luma le talalelei toefuataiina i tuluiga o le lalolagi e saunia ai le lalolagi mo le Afio Mai Faalua. Valaaulia tagata o le vasega e saili ia saunia i latou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o le Alii.