Inisitituti
Lesona 15: Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–38; 41


Lesona 15

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–38; 41

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le faaiuga o Tesema 1830, sa faaauau ona galue le Perofeta o Iosefa Samita i lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia. I lea taimi, sa maua ai e Iosefa le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37. I lea faaaliga, sa poloaiina ai e le Alii le Perofeta e faataatia ese mo se taimi le tumau le faaliliuga o le Tusi Paia ma folafola atu le talalelei ma faamalosi i le Ekalesia. Sa Ia poloaiina foi le Au Paia e faapotopoto i Ohaio.

I se konafesi a le Ekalesia na faia i le aso 2 Ianuari, 1831, sa fofoga mai ai e Iosefa Samita le poloaiga a le Alii mo le Au Paia e faapotopoto i Ohaio. O le toatele o le Au Paia ua mananao e iloa atili e uiga i le poloaiga o lea na fesili atu ai le Perofeta i le Alii i le taimi o le konafesi. Sa mauaina e Iosefa le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38 a o i ai le aofia. I lenei faaaliga, sa faaalia ai e le Alii Ana mafuaaga mo le poloaiina o le Au Paia e faapotopoto i Ohaio ma sa faamalamalama mai ai faamanuiaga folafolaina mo le faia o lea mea.

O le toatele lava o le Au Paia sa taliaina le poloaiga ma sa amata ai tapenapenaga e masii atu i Ohaio. Ina ua lata i le faaiuga o Ianuari 1831, sa malaga le Perofeta o Iosefa, o lona faletua o Ema, ma isi i taavale toso mai Niu Ioka i Ohaio ma sa taunuu i Katelani i le amataga o Fepuari. I le aso 4 o Fepuari, sa maua ai e Iosefa se faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41, lea na faatonuina ai e le Alii le Perofeta ma isi taitai o le Ekalesa e tatalo ia maua Lana tulafono. E le gata i lea, sa valaauina e le Alii ia Eteuati Paterika e fai ma uluai epikopo o le Ekalesia.

Tesema 1830Sa amata ona avea Sini Rikitone ma tusiupu mo Iosefa Samita i le taimi o le toe iloiloga musuia o le Tusi Paia.

Tesema 1830A o faaliliuina le Tusi Paia, sa maua e Iosefa Samita se vaega o le talafaamaumau anamua a Enoka (Mose 7).

Tesema 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 37 .

2 Ianuari, 1831I le taimi o le konafesi lona tolu a le Ekalesia, sa fofogaina mai ai e Iosefa Samita o le a faapotopoto le Au Paia i Ohaio.

2 Ianuari, 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 38 .

Ianuari–Fepuari 1831Sa siitia Iosefa ma Ema Samita i Katelani, Ohaio ma sa taunuu i le amataga o Fepuari.

4 Fepuari, 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 41 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37

Ua poloaiina e le Alii Lana Ekalesia e faapotopoto i Ohaio

Valaaulia tagata aooga e mafaufau i ni nai poloaiga latou te lagona e faigofie ona usitaia. Ona fai lea i ai e mafaufau i poloaiga latou te lagona e faigata ona usitaia.

Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–38 ia o le a fesoasoani ia i latou e maua ai le malosi e usitaia ai poloaiga a le Atua tusa lava pe faigata ona fai.

Faamalamalama ina ua mavae le feiloaiga ma le Perofeta i le amataga o Tesema 1830, sa nofo ai pea Sini Rikitone i Faiete, i lalo o le taitaiga a le Alii, na avea ai ma uo ma tusiupu a Iosefa Samita a o galue ai Iosefa i le faaliliuga o le Tusi Paia. Mulimuli ane i lena masina, sa tuu atu ai e le Alii ia Iosefa Samita le faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiag 37.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1–4 ma fai i le vasega e vaavaai mo mea na faatonu e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e fai.

  • O le a le mea na faatonu Iosefa e fai?

  • Aisea e te manatu ai na ta’u atu e le Alii ia Iosefa ia faapitoa ona faamalolosia le Au Paia i Kolesavile? (Afai e tatau ai, faamanatu i tagata aooga o le Au Paia i Kolesavile sa lamatia i sauaga ua faateteleina.

  • O le a le lapataiga na tuu atui e le Alii i le Au Paia i le fuaiupu e 3?

  • Mata na faapefea ona tali atu le Au Paia i le poloaiga a le Alii e sii atu pe tusa ma le 300 maila e aunoa tonu pe aisea?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:1–22

Ua tautino atu e le Alii Lona silafia o mea uma ma faamautinoa atu i le Au Paia o loo i ai o Ia faatasi ma i latou

Faamalamalama atu o le aso 2 Ianuari, 1831, e lei leva ona maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37, sa potopoto faatasi le Au Paia i Faiete, Niu Ioka, mo le konafesi lona tolu a le Ekalesia. I lea konafesi, sa talanoaina ai e tagata o le Ekalesia ma taitai le poloaiga a le Alii e faapotopoto i Ohaio. Sa faaalia e le toatele o tagata o le Ekalesia lo latou popolega e uiga i le poloaiga i le taimi o le konafesi.

  • O le a le popolega e te manatu sa i ai i nisi o nei Au Paia?

Faamalamalama atu ona o i latou sa i ai i le konafesi sa popole ma mananao e fia iloa atili e uiga i le poloaiga e faapotopoto i Ohaio, o lea sa fesili ai Iosefa Samita i le Alii. A o i ai le Au Paia, sa maua e Iosefa le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38.

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:1–7. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo mea sa ta’u atu e le Alii i le Au Paia atonu sa faamalolosia ai lo latou faatuatua ma faalagolago ia te Ia ma i Lana poloaiga e faapotopoto i Ohaio. Valaaulia tagata aooga e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O le a le mea na faaali atu e le Alii e uiga ia te Ia lava i le fuaiupu 2 ma le 7 lea e mafai ona fesoasoani i lo tatou faalagolago ma le faatuatua ia te Ia? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le aoaoga faavae lea i le laupapa: Talu ai e silafia e Iesu Keriso mea uma ma e silasila i mea uma, e mafai ona tatou faatuatua ma faalagolago ia te Ia.)

  • Mata na faapefea ona fesoasoani lea aoaoga faavae i le Au Paia e tali atu ai i le poloaiga faigata e o?

  • Mata e fesoasoani faapefea lea aoaoga faavae ia i tatou pe a moomia e le Alii se mea faigata mai ia i tatou?

Ta’u i ai le fasifuaitau “O A’u lava lea e tasi o le na avea le Siona a Enoka i lo’u lava loto” i le fuaiupu 4, ma faamalamalama i ai a o lei mauaina lenei faaaliga, sa galue Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia ma sa tusia ai mea ua avea nei ma Mose 6–7 i le Penina Tau Tele. O nei mataupu o loo ta’u mai ai se tala e uiga i le perofeta o Enoka ma lona nuu. Ona o lo latou amiotonu ma le lotogatasi, na ta’ua ai e le Alii nei tagata o Siona. A o sauniuni e le Alii le Au Paia i ona po o Iosefa Samita e faatuina Siona, sa Ia aoaoina i latou e faatatau ia Enoka ma le nuu o Siona anamua. O mataupu faavae o le lotogatasi, amiotonu, ma le tausia o e matitiva, lea sa aoaoina e le au paia mai le tala i le nuu o Enoka i le Mose 7, na toe faamamafa mai e le Alii i le vaega 38 o mataupu faavae ia o le a fausia ai le Siona o aso e gata ai.

  • Aisea e te manatu ai atonu na faaaoga e le Alii le faataitaiga a Enoka ma lona nuu e fesoasoani ai i le Au Paia i Niu Ioka ia faatuatua ma faalagolago ia te Ia?

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:8–12 na lapataia ai e le Alii le Au Paia e uiga i mana o le pouliuli i le lalolagi. Ona ia tuuina mai lea o se lapataiga patino e faatatau i le matautia sa feagai ma le Au Paia i Niu Ioka. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:13–16 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga i tulaga matautia sa i ai le Au Paia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o le a le mea na ta’u atu e le Alii i le Au Paia e uiga i le faamoemoega o o latou fili?

  • O faapefea i le lapataiga a le Alii i le fuaiupu 13 ona faapupula mai ai le mafuaaga e mafai ai ona tatou faatuatua ma faalagolago ia te Ia?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 16, aisea na tuu atu ai e le Alii i le Au Paia le poloaiga e o i Ohaio?

Molimau atu ona sa Ia silafia mea uma, e mafai e le Alii ona lapataia i tatou mai mea matautia ma tuuina mai poloaiga mo lo tatou faaolataga.

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:17–22, na ta’u atu ai e le Faaola i le Au Paia sa Ia foafoaina le lalolagi ma e naunau o Ia e faamanuia ma faatamaoaigaina Lona nuu.

  • Mata na fesoasoani faapefea nei folafolaga mai le Alii e faafaigofie ai popolega o le Au Paia e uiga i le tuua o o latou fale ma faatoaga ae o i Ohaio?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:23–42

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia ina ia lotogatasi ma faamalamalama mai le pogai na Ia poloaiina ai i latou e faapotopoto i Ohaio.

Faamalamalama atu e le gata ina ta’u atu i le Au Paia e uiga i faamoemoega o o latou fili, ae sa aoaoina foi i latou e le Alii i mea Na te moomia mai ia i latou o Lona nuu. Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24–27 ma vaavaai po o le a le mea na moomia e le Alii mai le Au Paia.

  • Aisea e te manatu ai ua poloaiina e le Alii i tatou e manatu maualuga, pe faataua, isi tagata e pei ona tatou manatu maualuga ia i tatou lava?

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le faataoto a le Alii ma le faamalamalamaga i fuaiupu 26–27? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: Afai e le tasi i tatou, e le mafai ona avea i tatou ma nuu o le Alii.)

Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama i le uiga “o le tasi,” fai i ai e faitau leleoa le faamatalaga a le Alii o le nuu o Siona o i le Mose 7:18.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le uiga o le ia tasi?

  • Mata na fesoasoani faapefea lenei mataupu faavae i le Au Paia a o masii atu i Ohaio?

  • O a faamanuiaga ua e vaaia i lou aiga pe i le Ekalesia ona o le ola ai i lenei mataupu faavae?

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:28–33 ma vaavaai mo mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a ni nai mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio?

  • O a upumoni ua mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le mafuaaga ua faapotopoto ai e le Alii Lona nuu? (Ia mautinoa ua faailoa mai e tagata aooga se upumoni e pei o lea: Ua faapotopoto e le Alii Lona nuu ia puipuia ai i latou ma ia faamalolosia ai i latou faaleagaga.)

Faamalamalama atu e i ai taimi patino, sa poloai mai ai le Alii i Lona nuu ina ia faapotopoto faaletino i se nofoaga e tasi. I o tatou taimi, ua poloaiina ai i tatou e le Alii e faapotopoto faaleagaga i uarota, siteki, ma malumalu pe o fea lava o tatou nonofo ai.

  • E faapefea i le faapotopoto faatasi i uarota, siteki, ma malumalu ona fesoasoani e puipuia ma faamalolosia ai i tatou?

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:34–42 sa tuu mai ai e le Alii poloaiga ma fautuaga i le Au Paia o le a fesoasoani ia i latou i a latou taumafaiga e toe masii atu i Ohaio. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:37, 39 ma fai i le vasega e vaavaai mo le fautuaga ma le folafolaga a le Alii.

  • O le a le mea na fautuaina e le Alii le Au Paia e fai, ma o le a foi le mea sa ia folafola atu ia i latou?

  • O le a le eseesega e te manatu na faia e nei folafolaga i le Au Paia o e na poloaiina e o?

  • Ua faateleina faapefea e nei folafolaga lou naunauga e usitai i poloaiga a le Alii?

Molimau atu i faamanuiaga tatou te maua a o tatou faia mea e poloai mai ai le Alii e faapei ona sa folafola atu i le Au Paia ia faamanuiaga mo le faapotopotoina i Ohaio.

Valaaulia tagata aooga e toe mafaufau e uiga i se poloaiga atonu e faigata ona latou tausia.

Valaaulia tagata aooga e faia se tautinoga e tausi ia poloaiga tusa lava pe foliga mai e faigata ona faia.

Ta’u i tagata aooga ina ua mavae le konafesi a le Ekalesia, sa anapopogi ma tatalo le Au Paia ia iloa le finagalo o le Alii. Ina ua maua se faamautinoaga faaleagaga o le poloaiga, e toatele sa faia ni osigataulaga tele e faapotopoto faatasi ai ma le Au Paia i Ohaio.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41

Ua aoao mai le Alii o soo moni o le a tausia Lana tulafono

Faamalamalama atu ia Ianuari 1831, sa sii atu ai Iosefa Samita ma lona faletua o Ema, o le ua ono masina o lona maitaga, i Niu Ioka i Ohaio ma sa taunuu i Katelani i le amataga o Fepuari. Ina ua taunuu le Perofeta, o tagata o le Ekalesia “sa taumafai e fai le finagalo o le Atua, i le mea sili sa latou iloa, e ui sa i ai ni manatu uiga ese ma agaga pepelo sa fetolofi atu ia i latou” (Joseph Smith, Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org). Ina ua taunuu o ia, sa maua e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:1–6 ma fai i le vasega e vaavaai mo mea na ta’u atu e le Alii i le Perofeta ina ua taunuu o ia i Katelani.

  • O le a le mea na poloai le Alii i toeaina o le Ekalesia e fai?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, o ai ua ta’ua e le Alii o Ona soo? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: O i latou o e maua ma usitai i le tulafono a le Alii o soo moni na o Iesu Keriso.)

  • Mata na fesoasoani faapefea lea upumoni i na Au Paia i Katelani o e na uai atu i agaga pepelo ma manatu uiga ese faalelotu? Mata e fesoasoani faapefea ia i tatou?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:7–12 i le faamalamalama atu o le vaega o totoe o lenei faaaliga na ta’u atu ai e le Alii i le Au Paia e fausia se fale mo Iosefa e nofo ai ma faaliliu ai ma sa ia valaauina Eteuati Paterika e avea ma uluai epikopo o le Ekalesia.

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni na aoao atu i lenei lesona.