Inisitituti
Lesona 33: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–69


“Lesona 33: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–69,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 33” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 33

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–69

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 27 o Tesema, 1832, i le taimi o se konafesi o taitai perisitua i le potu pito i luga o le faleoloa a Newel K Whitney, o i latou na auai sa tatalo ina ia iloa le finagalo o le Alii e faatatau i le atinaega o Siona. Sa maua mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–126 i le aso 27 ma le 28 Tesema,1832. ( O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:127–37 sa maua mulimuli ane i le aso 3 Ianuari, 1833.) Sa faasino e le Perofeta le faaaliga o se “lau olive … na tau mai le Laau o le Parataiso” (MFF 88, faaulutala o le vaega), atonu ona o se savali o le filemu ma le faamoemoe e faaleleia ai lagona le lelei o nisi o le Au Paia i Misuri i taitai o le Ekalesia i Katelani, Ohaio (tagai MFF 84:76). E fa fuaiupu faaopoopo o le (MFF 88:138–41) na faaopoopo i le taimi o le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 88 o le a aoaoina i ni lesona se lua. O lenei lesona o loo talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–69, lea na tautino mai ai e Iesu Keriso o Ia “o le malamalama … lea ua tuuina le ola i mea uma” (MFF 88:13) ona valaaulia lea o i tatou “e faalatalata atu ia te [Ia]” (MFF 88:63).

Iuni ia Tesema 1832Sa tulai mai feeseeseaiga i le va o taitai o le Ekalesia i Misuri ma taitai o le Ekalesia i Ohaio.

27--28 Tesema, 1832 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–126.

3 Ianuari, 1833 Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 88-127-37 . (MFF 88:138–41 sa faaopoopo mulimuli ane i le 1835.)

5 Ianuari, 1833Na valaauina ia Frederick G. Viliamu e ala i faaaliga e sui ia Jesse Gause e fai ma fesoasoani i le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga.

11 Ianuari, 1833 Na auina atu e Iosefa Samita Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–126, ama atonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:127–37, ia William W. Phelps i Misuri, faamatalaina o se “lau olive” ama o se “savali o le filemu” (DC 88, ulutala o le vaega).

23 Ianuari, 1833 Na amata ai le Aoga a Perofeta i Katelani, Ohaio.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–13

Ua tautino mai e le Alii o Ia o le malamalama ma le ola o mea uma

Tusi le ata lenei o le fua ma faaigoa i luga o le laupapa:

Ata
va mai le fua a le Alii

Aluese mai le Alii

Faalatalata Atu i le Alii

Fai i tagata aooga e mafaufau lemu po o fea o latou i ai i luga o le fua. A o suesueina e tagata aooga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 i le aso, valaaulia i latou e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae e fesoasoani ia i latou e malamalama ai pe aisea e taua ai le faalatalata i le Atua ma pe faapefea ona latalata atili atu ia te Ia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga faasolopito lenei:

I le aso 27–28 Tesema, 1832, sa fono ai Iosefa Samita ma ni faitaulaga sili i se konafesi i le potu i luga o le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio. i Katelani, Ohaio. E tusa ai ma minute o le konafesi, i le aso muamua, sa ta’u atu ai e Iosefa Samita i le au faitaulaga sili sa potopoto ai e faapea “ina ia maua faaaliga ma faamanuiaga o le lagi, sa tatau ona tuu o tatou mafaufau i le Atua, ma faaaoga lo tatou faatuatua ma ia tasi o tatou loto ma tasi le mafaufau. O le mea lea, na fautuaina ai [e le Perofeta] e [faapea] o i latou uma sa i ai … ia tatalo taitoatasi ma tatalo ma le leo i le Alii ina ia … faaali mai Lona finagalo e faatatau i le faatuina i luga o Siona, ma mo le manuia o le Au Paia, ma mo tiute … o toeaina. Sa faapena ona matou punonou uma i luma o le Alii, ma ina ua maea sa matou tutulai ma feauauai e talanoa atu o matou lagona ma le naunautaiga e tausi ia poloaiga a le Atua” (in “Minute Book 1,” 3–4, josephsmithpapers.org; sipelaga, faailoga, ma faamataitusi tetele ua faalaugatasia) I le tali mai, na tuuina mai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga  88. Na ta’ua mulimuli ane e Iosefa Samita o lenei faaaliga o le “lau olive …na tau mai le Laau o Parataiso, o le savali a le Alii o le filemu ia i tatou” (MFF 88, faaulutala o le vaega).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–5 . Fai i le vasega e vaavaai po o le a le fetalaiga a le Alii i faitaulaga sili o e sa saili atu i Lona finagalo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, na faapefea ona tali atu le Alii i faitaulaga sili sa saili atu i Lona finagalo? (Faamalamalama atu o le upu taulaga e faasino i tapuaiga faalelotu amiotonu [tagai MFF 59:12, vaefaamatalaga e].)

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii i nei faitaulaga sili i fuaiupu 3–5?

Faamalamalama atu o le fasifuaitau “se isi Faamafanafana” ma le “Agaga Paia o folafolaga” i le fuaiupu 3 ma le fasifuaitau “o lenei Faamafanafana o le folafolaga lea o le ola e faavavau” i le fuaiupu 4 e faamatala ai nisi o matafaioi a le Agaga Paia.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nei fuaiupu, faaali ia saunoaga nei, ma valaaulia tagata aooga e faitau leotele:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O le Agaga Paia foi, i Lona tulaga o le Agaga Paia o Folafolaga, e faamautuina le aoga ma le taua o au feagaiga ma faamauina ai folafolaga a le Atua i ou luga” (D. Todd Christofferson, “O Le Mana o Feagaiga,”Ensign po o le Liahona, Me 2009, 22).

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O le ‘atoaga o le Agaga Paia’ (MF&F 109:14–15) e aofia ai mea sa faamatala mai e Iesu ‘o le folafolaga ou te avatu ia te outou o le ola e faavavau, o le mamalu lea o le malo selesitila’… (MF&F 88:4–5)” (D. Todd Christofferson, “O Le Mana o Feagaiga,” 23, note 5).

“O le olioli atoa i le meaalofa o le Agaga Paia e aofia ai le mauaina o faaaliga ma faamafanafanaga, auauna atu ma le faamanuiaina o isi e ala i meaalofa faaleagaga, ma le faapaiaina mai agasala ma le faia ia agavaa mo le faaeaga i le malo selesitila” (Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 83).

Famalamalama atu o le folafolaga o le talafeauga lelei mo le faaeaga ma le mauaina o le mamalu o le Tama e mafai e ala ia Iesu Keriso (tagai fuaiupu 5). Fuaiupu 6–13 o loo faaalia atili mai ai le mana ma le tosinaga o Iesu Keriso. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6–7 , ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo nisi o nei aoaoga faaopoopo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 6–7,o le a le “malamalama o Keriso”? (A o tali mai tagata aooga, e mafai ona fesoasoani le faamalamalama atu o le Malamalama o Keriso o le “malosiaga, mana, po o le tosinaga e maua mai le Atua e ala ia Keriso” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Light, Light of Christ,” scriptures.lds.org].)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 6, o le a le mea na faia e le Faaola ina ia mafai ai ona i ai o Ia i mea uma ma ala atu i mea uma?

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:7–13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upumoni faaopoopo e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso ma Lona Malamalama.

Valaaulia tagata aooga e tusi i se fasipepa se aoaoga faavae e uiga i le Malamalama o Keriso e faavae i mea sa latou aoaoina mai fuaiupu 7–13. A lava loa le taimi, valaaulia ni nai tagata aooga e faitau mai mea sa latou tusia. (Atonu e fautuaina mai e tagata aooga upumoni faaleaoaoga faavae, ae fesoasoani ia i latou e faailoa mai e ala mai i le Malamalama o Keriso, e tuuina mai e le Atua le malamalama, ola, ma le tulafono i Ana foafoaga uma. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e malamalama atili i lenei aoaoga faavae, faaali atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata o le vasega e faitau leotele:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O Le Malamalama o Keriso o le mana paia lena po o uunaiga e afua mai i le Atua e ala mai ia Iesu Keriso. E tuuina atu le malamalama ma le ola i mea uma. E uunaia ai tagata eseese uma i le lalolagi atoa ina ia iloaina le mea moni mai le mea pepelo, o le sa’o mai le sese. E faaosofia ai lou lotofuatiaifo [tagai Moronae 7:16]. O ona aafiaga e mafai ona faavaivaia e ala i le solia o tulafono ma le gauai i mea ua fai ma mausa ma e toefuataiina e ala i le salamo moni. O le Malamalama o Keriso e le o se tagata. O se mana ma le aafiaga lea e oo mai le Atua ma afai e mulimuli i ai e mafai ona taitaiina se tagata ina ia agavaa mo le taitaiga ma musumusuga a le Agaga Paia [tagai Ioane 1:9; MF&F 84:46–47]” (Richard G). Scott, “Filemu o le Lotofuatiaifo ma le Filemu o le Mafaufau,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 15).

  • O le a sou manatu o le a le mea e tupu pe ana faapea e le o ia i tatou le Malamalama o Keriso?

Faasoa atu lau molimau i le mana ma le tosinaga a Iesu Keriso ma le malamalama, ola ma le tulafono Na te aumaia i mea uma.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:14–41

Ua faamalamalama mai e le Alii o malo uma o le Atua e pulea i se tulafono.

Faamalamalama atu e le gata i le aumaia o le malamalama, ola, ma le tulafono i mea uma, ua faia foi e le Alii ia mafai ona maua le togiola. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:14–17 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le togiola.

  • E tusa ai ma le fuaiupu  16, o le a le togiolaina o le agaga?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:18–20 e ala i le faamalamalama atu o nei fuaiupu ua faaalia mai ai e le Alii e faapea o le lalolagi o le a avea ma malo selesitila ma o i latou o e toetutu mai ma tino selesitila o le a fai mo latou tofi e faavavau lava.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:21–24 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea e fuafua i ai le malo o le mamalu tatou te mauaina pe a mavae le Toetutu.

  • E faavae i nei fuaiupu, o le a le mea e fuafua i ai po o le fea mamalu tatou te maua pe a mavae le Toetutu? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: O le tulafono tatou te filifili e ola ai i lenei olaga e fuafua i ai le malo o le mamalu tatou te mauaina pe a mavae le Toetutu.

  • O le a sou manatu aisea e le mafai ai ona tatou ola i se mamalu selesitila pe afai tatou te le loto e ola i le tulafono selesitila a le Atua, lea e aofia ai sauniga, feagaiga, ma poloaiga o le talalelei a Iesu Keriso?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:25–31 e ala i le faamalamalama atu o nei fuaiupu o loo aoao mai ai a mavae lo tatou oti, o le a tatou toetutu ma tino lava e tasi sa i ai i le olaga faitino, vagana i se tulaga ua atoatoa, o le tino ola pea. Sa faaalia mai foi e le Alii o le mamalu o o tatou tino toetutu o le a fetaui lelei ma le ituaiga agaga ua avea ai i tatou e fua i le tulafono sa tatou filifili e usitaia—po o le selesitila, terasitila, po o le telesitila.

Faamanatu i tagata aooga o tagata uma e fananau mai i le lalolagi o le a toetutu, ae e le o tagata uma o le a maua le tikeri e tasi o le mamalu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:32–35 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fetalai ai le Alii e uiga ia i latou o e o le a toetutu ae e le mauaina le tikeri e tasi o le mamalu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 32 ma le 35, aisea o le a le maua ai e nei tagata se malo o le mamalu?

Faasino i ai le fasifuaitau “aua sa latou lē loto e olioli i mea semanū latou te maua” i le fuaiupu 32.

  • E ono faapefea ona fesootai lenei fasifuaitau i o tatou olaga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 34 e uiga i le mea o le a tupu ia i latou o e le loto ia pulea e le tulafono a le Atua? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu a o tatou filifili ia pulea e le tulafono a le Atua, o le a faasaoina e Iesu Keriso, faaatoatoa, ma faapaiaina i tatou.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:36–39 e ala i le faamalamalama atu o malo uma e i ai se tulafono ua tuuina i ai ma e tele foi malo. E na o tagata o e ola i le tulafono a le Atua e tauamiotonuina pe “faamagaloina mai le faasalaga” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Justification, Justify,” scriptures.lds.org).

Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga88:39–40 , ma vaavaai pe aisea e le tauamiotonuina ai i latou o e filifili e le ola i le tulafono a le Atua. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia tagata aooga e iloilo po o le a le lelei o loo latou ola ai le tulafono a le Atua. Fautuaina i latou e faaauau pea ona ola i le tulafono a le Atua ma faia soo se faasaoga e tatau ai ia mafai ai e i latou ona maua le malo selesitila.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:41–69

Ua faaali mai e le Alii Na te pulea ma e malamalama i mea uma, ma ua Ia valaaulia tagata taitoatasi e faalatalata atu ia te Ia.

Ata
O Le Alii Na Foafoaina Mea Uma

Faaali se ata o fetu, e pei o le The Lord Created All Things (Gospel Art Book [2009], no. 2; tagai foi lds.org/media-library), ma fesili i tagata aooga pe ua latou matamata i fetu ma mafaufau i foafoaga a le Atua.

  • O a ni fesili po o ni manatu na e mafaufau loloto i ai a’o e vaavaai atu i fetu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:41–47 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga ia te Ia lava ma Ana foafoaga.

  • E faapefea ona pulea e le Atua Ana foafoaga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 46–47, o le a le mea tatou te iloa atu pe a tatou vaai e oo lava i foafoaga aupito iti a le Atua?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:51–61 e ala i le faamalamalama atu na faamatala e le Faaola se faataoto i tagata na galulue i le fanua, sa tofu asiasia i latou e lo latou matai. Mai lenei faataoto, ua tatou aoao ai o le a asiasi mai le Alii i Ana lalolagi taitasi ma i latou e nonofo ai. Faailoa atu ua afio mai le Alii i Lona malo i lenei lalolagi, ma o le a toe afio mai o Ia ma nofotupu iinei i le taimi o le Meleniuma.

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:62–69, sa aoao mai ai e le Alii mea e mafai ona tatou faia i le taimi nei e faalatalata atu ai ia te Ia.

Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:62–63, , ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le Alii ia faalatalata mai ia i tatou.

  • O a mataupu faavae o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le faalatalata atu i le Alii? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A’o tatou faalatalata atu i le Alii, o le a faalatalata mai o Ia ia i tatou. Valaaulia tagata aooga e mafaufau e maka ia le mataupu faavae lea i le fuaiupu  63

  • O a upu i le fuaiupu 63 ua aoao mai ai le auala e mafai ona tatou faalatalata atu ai i le Faaola?

  • O a nisi o faatinoga na fesoasoani ia te outou e saili, ole, ma tu‘itu’i ina ia mafai ona faalatalata atili atu i le Alii?

Fai i tagata aooga e mafaufau loloto i mea ua latou oo i ai i o latou olaga ua faamautu ai ia i latou e moni lenei mataupu faavae. Valaaulia se tasi pe toalua ni tagata aooga e faasoa mai o la aafiaga ma molimau e uiga i lenei mataupu faavae.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:66–69. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni auala faaopoopo e mafai ona tatou faalatalata atu ai i le Tama ma le Alo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 67, o a faamanuiaga e maua e i latou o e manatu tasi i le mamalu o le Atua? O le faamatalaga e mafai ona faitauina faapenei: Afai e tau-tasi la’u vaai i le mamalu o le Atua, o le a faapea ona faatumulia a’u i le malamalama.

  • O le a sou manatu i le uiga, mo lou mata “ia tau-tasi i le mamalu [o le Atua]”?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 68, o a ni mea e tatau ona tatou faia ina ia tau-tasi atu ai o tatou mafaufau i le Atua? (Faamalamalama atu o le fasifuaitau o le “faapaiaina i tatou lava” e faasino i le faamamaina ma ua mama mai agasala e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma le tosinaga a le Agaga Paia a o tatou salamo ma tausi a tatou feagaiga.)

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni na aoaoina i lenei lesona. Faasino i le fua o i le laupapa, ma valaaulia tagata aooga e mafaufau e uiga i mea e mafai ona latou fai pe latalata atili ai i le Alii ma pe aisea e tatau ai ona latou faia. Valaaulia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.