Inisitituti
Lesona 20: Mataupu Faavae ma 51–56


Lesona 20

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–56

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Na taunuu le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, i Ohaio ia Me 1831, ma o Epikopo Eteuati Paterika sa nafa ma le faatulagaina o mea latou te nonofo ai. Ina ia fesoasoani e taiala ia Epikopo Paterika, sa tuuina atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51. I lea faaaliga, sa faatonuina ai e le Alii ia Epikopo Paterika i le ala e faatulagaina ai le tausiga ma le vaaiga o meatotino ma tupe i totonu o le Au Paia.

I le aso 3–6 Iuni, 1831, na faapotopoto ai toeaina o le Ekalesia mo se konafesi. I le aso mulimuli o le konafesi, na tuu atu ai e le Alii ia Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52. I lea faaaliga, na ta’u atu ai e le Alii o le isi konafesi e tatau ona faia i Misuri ma sa Ia folafola atu o le a Ia faailoa atu ai le nofoaga o le laueleele o le Au Paia o lo latou tofi iina. Na tofia e le Alii ni toeaina patino e malaga taitoalua i Misuri ma sa faatonuina i latou i le ala e mafai ona latou malaga ai ma talai atu le talalelei. Sa Ia faaalia ai foi se mamanu mo le iloaina o e mulimuli moni ia Iesu Keriso.

I ni aso na sosoo ma le konafesi ia Iuni 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53–55. O nei faaaliga o loo i ai faatonuga a le Alii mo nisi o tagata o le Ekalesia o e sa nonofo i Ohaio, ae o le a le umi ae siitia atu i Misuri. I nei faaaliga, na fetalai mai ai le Alii ia Sini Gilbert, Newel Knight, ma Viliamu W. Phelps, ma tuuina atu ia i latou faatonuga sa patino i o latou tofiga Faale-ekalesia ma a latou taleni.

I le amataga o Iuni 1831, na valaauina ai Ezra Thayre ma Thomas B. Marsh i se misiona i Misuri (tagai i le MF&F 52:22). Peitai, ona o le faamaualuga ma le manatu faapito, sa lei saunia ai Ezra e o ma Thomas. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56, na faaleaogaina ai e le Alii le valaauga o le misiona a Ezra Thayre ae tofia Selah J. Griffin e malaga ma Uso Marsh.

14 Me, 1831Na taunuu ai le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, i Ohaio ma sa valaaulia e nonofo o se vaega i le faatoaga a Limani Copley i Thompson, Ohaio.

20 Me, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 51 .

Me--Iuni 1831Na amata ai ona tutuli ese e Limani Copley le Au Paia sa nonofo i lona fanua.

3–6 Iuni, 1831Na faia ai se konafesi a le Ekalesia i Katelani, Ohaio. I le taimi o le konafesi na vaai ai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Iesu Keriso, ma na faauuina ai uluai faitaulaga sili o lenei tisipenisione.

6–15 Iuni, 1831Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 52–56 .

19 Iuni, 1831Na tuua ai e Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma isi ia Ohaio mo la latou uluai malaga i Misuri.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51

Na tofia ai e le Alii ia Epikopo Eteuati Paterika e vaaia manaoga faaletino o le Au Paia

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O a tiutetauave paia ua tuuina mai e le Tama Faalelagi (pe o le a tuuina mai) ia te au i le olaga nei?

O a faamoemoega o le Alii mai ia te au e tusa ai ma nei tiutetauave?

O a faamanuiaga e mafai ona ou maua mai le faataunuuina o nei tiutetauave?

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i fesili nei. Fai i ni nai tamaiti o le vasega e faasoa mai i le vasega a latou tali.

Ia fautuaina tagata o le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga- 51 o le a fesoasoani ia i latou ia malamalama ai pe faapefea ona latou faataunuuina o latou tiutetauave mai le Alii ma pe o a faamanuiaga e mafai ona latou maua mai le faataunuuina o na tiutetauave.

Faamalamalama atu faapea, o le Au Paia na siitia mai Niu Ioka sa amata ona taunuu atu i Ohaio i le tautotogo o le 1831. Sa malaga mai se tasi vaega mai Kolesavile, Niu Ioka, i se osigataulaga tele. I lalo o le taitaiga a Newel Knight, sa latou tuua ai o latou fale ia Aperila ma, ina ua mavae se malaga umi e tasi le masina, sa latou taunuu i le eria o Katelani i le ogatotonu o Me. Sa fautuaina i latou e Iosefa Samita e nonofo i se nuu lata ane e igoa ia Thompson i le fanua o Limani Copley. I le avea ai ma epikopo, sa nafa ia Eteuati Paterika ma le faatuina o le tulafono o le faapaiaga i totonu o le Au Paia (tagai MF&F 42:30–33) ma sa sailia faatonuga pe faapefea ona ia faatinoina. Sa fesili le Perofeta i le Alii, ma i le tali mai sa ia maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga- 51.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:1–8 e ala i le faamalamalama atu e faapea na tuu atu e le Alii ia Epikopo Eteuati Paterika ni taitaiga patino i le ala e faatulaga ai le Au Paia e tusa ai ma le tulafono o le faapaiaga. Sa tatau ia Epikopo Paterika ona tuu atu i aiga taitasi o e sa faapaiaina a latou meatotino i le Ekalesia se vaega o punaoa sa tatau ona “tutusa” ae fetuunai e tusa ai ma “tulaga ma … manaoga ma mea e tatau ai” mo le aiga (fuaiupu 3).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:9 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga a le Alii i le Au Paia.

  • O le a sou manatu na mafai faapefea ona fesoasoani le fautuaga a le Alii o i le fuaiupu -9 i le Au Paia e ola ai i le tulafono o le faapaiaga? (Tagai foi Iakopo 2:17.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:10--18 e ala i le faamalamalama atu faapea na poloaiina e le Alii le epikopo e faatu se faleoloa e teu ai oloa faasili. Sa faamalamalama mai foi e le Alii e faapea o Ohaio o le a na o se nofoaga le tumau e faapotopoto ai le Au Paia.

Fai i le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:13 ma vaavaai mo le folafolaga a le Alii i le Au Paia o e sa ola faamaoni i le tulafono o le faapaiaga.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei fuaiupu e uiga i mea o le a tatou maua pe afai o i tatou o ni tausimea faamaoni, ma fai mea tonu? (E tatau i tagata o le vasega ona faaailoa mai faapea afai o i tatou o ni tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma popoto, ona mafai lea ona tatou ulu atu i le olioli o le Alii ma fai mo tatou tofi le ola e faavavau.)

  • Aisea e taua ai lenei mataupu faavae mo le Au Paia ia malamalama ai a o latou amata aoaoina le ala e ola ai i le tulafono o le faapaiaga?

  • O le a le uiga o le avea o se tausimea?

Afai e tatau ai, faamalamalama atu o se tausimea o “se tagata o loo tausia mataupu po o meatotino a se isi tagata. O mea e tausia e se tausimea e ta’ua o mea tausi. O mea uma o i ai i le lalolagi e o le Alii ia’ o i tatou o Ana tausimea” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Steward, Stewardship,” scriptures.lds.org).

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o faaupuga tausimea ma le mea tausi e ogatusa ma le tulafono o le faapaiaga. O le faaupuga tausimea e faasino ia i latou o e ua faapaiaina a latou oa faaletino i le Alii e ala i se feagaiga ma ua tuuina atu ia punaoa o laueleele mai le Alii e faaaoga e tusa ai ma mea latou te manaomia ma manaoga amiotonu. O le faaupuga mea tausi e faasino i punaoa po o laueleele e tuuina mai e le Alii. E ui o nei faaupuga e i ai ni faauigaga patino i le matalalaga o le tulafono o le faapaiaga, o mataupu faavae e taiala ai le Au Paia i le auala e faataunuu ai lo latou tausiga o mea e mafai foi ona taialaina ai i tatou i tiutetauave ma tiute tatou te maua mai le Alii.

Faaali le saunoaga lea mai ia Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, lea ua ia faamalamalama mai ai le auala e mafai ai ona faatatau nei mataupu faavae ia te i tatou i aso nei. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Quentin L. Cook

“Ua tatou ola i taimi faigata ua toatele ai ua talitonu tatou te le tali atu i le Atua ma e leai so tatou tiutetauave patino po o le tausiga o i tatou lava po o isi. …

“I le Ekalesia, o mea e tausi ua le faatuaoia i se faatuatuaga faaletino po se tiutetauave. Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball: ‘O i tatou o tausimea o o tatou tino, mafaufau, aiga, ma meatotino. … O se tausimea faamaoni o se tasi e faaaogaina le pulega amiotonu, e tausia ai mo ia lava, ma vaavaai atu i e matitiva ma e le tagolima’ [“Welfare Services: The Gospel in Action,” Ensign, Nov. 1977, 78]” (Quentin L. Cook, “Stewardship—a Sacred Trust,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 91).

  • O le a le uiga ia te oe o le avea o se tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma le poto?

  • O anafea na faamanuiaina ai oe e se tasi e faamaoni, fai mea tonu, ma poto i le faataunuuina o tiutetauave na tuuina atu e le Alii ia te ia?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i tiutetauave na tuu atu e le Alii ia te i latou. Fai atu ia te i latou e mafaufau loloto pe mafai faapefea ona latou faamaoni, fai mea tonu ma poto atili i le faatinoina o na tiutetauave. Uunaia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52

Ua poloaiina e le Alii ni taitai patino e malaga i Misuri ma avatu i ai se mamanu e aloese ai mai le faaseseina

Faamalamalama atu e faapea i le tali atu i le poloaiga a le Alii mo toeaina o le Ekalesia e potopoto faatasi (tagai MF&F 44:1--2), na faapotopoto ai toeaina i se konafesi na faia i Katelani, Ohaio, ia Iuni 1831. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52 ma vaavaai mo mea na tutupu i le konafesi. Fai atu i se tagata o le vasega e lipoti mai mea sa ia mauaina.

Faamalamalama atu o le aso mulimuli o le konafesi, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga- 52. Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1--13 i le faamalamalama atu e faapea na poloaiina e le Alii ia Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma isi toeaina e malaga i Misuri ma talai atu le talalelei a o latou faimalaga.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14 Fai i le vasega e vaavaai mo le lapataiga a le Alii i toeaina a o lei amataina la latou faigamalaga.

  • O le a le lapataiga na tuu atu e le Alii i toeaina, ma e faatatau faapefea lena lapataiga ia i tatou?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei fuaiupu e mafai ona fesoasoani tatou te aloese mai ai i le faaseseina? (E ao i tagata ole vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te mulimuli i le mamanu a le Atua i mea uma lava, e mafai ona tatou aloese mai le faaseseina e Satani.)

  • O le a le mea e ta’u o se mamanu? (O se ata faataitai e mafai ona tatou mulimuli ai.)

  • O a ni nai faataitaiga o mamanu ua saunia e le Atua e fesoasoani tatou te aloese ai mai le faaseseina?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52: 15--19 Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mamanu na tuu atu e le Alii i le Au Paia e fesoasoani ai ia te i latou e iloa ai tagata moni e mulimuli ia Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le mamanu a le Alii, e mafai faapefea ona tatou iloa i latou e mulimuli moni ia Iesu Keriso? (E mafai ona e faamalamalama atu o le upu sauniga e pei ona faaaogaina i lenei feagaiga e mafai ona faasino i sauniga o le perisitua pe i se tulaga lautele atu i poloaiga ma tulafono a le Alii.)

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mamanu tatou te aloese ai mai le faaseseina?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:20--44 e ala i le faamalamalama atu na tofia e le Alii ia isi faifeautalai ma valaaulia le Au Paia uma e tausia e matitiva, o e mama’i, ma e puapuagatia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53

Ua valaau e le Alii ia Sidney Gilbert e talai atu le talalelei ma ia malaga atu i Misuri.

Faamalamalama atu o Sidney Gilbert, le paaga faipisinisi a Newel K. Whitney, atonu sa i ai i le aso 6 Iuni ina ua maua e Iosefa Samita le faaaliga na poloaiina ai le toatele o toeaina e o i Misuri (tagai MF&F 52). Peitai, e le i ta’ua le igoa o Sidney i lena faaaliga. E lei leva ona uma le mauaina o lena faaaliga, ae alu atu Sidney e fesili ia Iosefa mo se taitaiga. I le tali mai, na tuuina mai e le Alii le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53. Na Ia poloaiina Sidney e lafoai le lalolagi, ia avea o se sui o se epikopo, ma malaga faatasi ma le Perofeta o Iosefa Samita i Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54

Ua faatonu e le Alii le Au Paia a Kolesavile e tuua Ohaio, ae agai atu i Misuri

Tusi ni koluma se lua i le laupapa, ma tusi ai le Tausia Feagaiga i luga ae o se tasi koluma ma le Solia Feagaiga i luga ae o le isi koluma.

  • O le a se mea ua faaosofia ai oe e tausi au feagaiga?

Fai i le vasega e mafaufau pe o a tosinaga i le lalolagi e ono taumafai e faatauanau i latou e soli a latou feagaiga.

Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 54 o le a fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai i le taua o le tausia o a latou feagaiga ma le Atua.

Faamanatu i tagata o le vasega o Limani Copley o se tasi sa i ai i le Sosaiete Tuufaatasi o e Talitonu i le Faaalia Faalua Mai o Keriso ( ua lauiloa foi o le Au Sieka). Ina ua liliu mai o ia i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, sa ia osifeagaiga i lalo o mataupu faavae o le faapaiaga e faataga le Au Paia Kolesavile e nonofo i lona fanua i Tomasone, Ohaio. Ina ua amata ona mautu le Au Paia i lona fanua, sa malaga ia Limani faatasi ma isi faifeautalai i le Iuni i Matu, Ohaio, e talai atu le talalelei i le Au Sieka (tagai MF&F 49). E lei manuia le misiona, ma sa maluelue le faatuatua o Limani i le talalelei toefuataiina. E lei leva ona taliu mai lana misiona i le Au Sieka, na solia e Limani lana feagaiga ma sa ia faatonuina le Au Paia e tuua lona fanua.

Fai i le vasega e faitau leleoa le vaega ua faaulutalaina mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 54 ma vaavaai mo mea na afua ai lenei faaaliga.

Valaaulia ni nai tagata aoao e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao atu e le Alii i le Au Paia e uiga i le mea e tupu pe a solia e se tasi a latou feagaiga.

  • O a ni mea o fautua mai e aoaoga a le Alii i fuaiupu 4--5 e uiga i le matuia o le solia o a tatou feagaiga ma le Atua? (Tusi tali a tagata o le vasega i le laupapa i lalo o le Solia Feagaiga.)

  • O le a sou manatu i le uiga o se feagaiga e “talafua ma ua lē aoga” (fuaiupu 4)? O a faamanuiaga o le a tatou le maua pe afai tatou te solia a tatou feagaiga?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le fuaiupu 6 e uiga i faamanuiaga tatou te maua pe afai tatou te tausia a tatou feagaiga ma poloaiga a le Atua? (Afai tatou te tausia ma le faamaoni a tatou feagaiga ma tausia poloaiga a le Atua, o le a tatou maua le alofa mutimutivale. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le Tausia Feagaiga.)

  • O a ni nai auala tatou te ono iloa ai le alofa mutimutivale o le Atua? (O tali e mafai ona aofia ai le faamagaloga, fesoasoani e faatoilalo le agasala, taitaiga mai le lagi, faamalologa faaletino ma le faaleagaga, tali i tatalo, ma faamanuiaga uma tatou te maua.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata o le vaega i lenei mataupu faavae, faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R.Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tasi o le vasega e faitauina leotele:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ua na o e osifeagaiga ma tausia feagaiga e mafai ona maua ia faamanuiaga taualuga o le malo selesitila. Ioe, a tatou talanoa e uiga i le tausia o feagaiga, ua tatou talanoa i le fatu ma le agaga o lo tatou faamoemoega i le olaga nei. …

“Afai tatou te mananao moni ia manuia… , afai tatou te mananao e maua fesoasoani uma ma avanoa uma ma faamanuiaga uma mai le Tama, afai tatou te mananao e tatala mai le faitotoa o le lagi ia i tatou ina ia tatou maua ai mana o le faaleatua, e tatau ona tatou tausia a tatou feagaiga!” Jeffrey R. Holland, “Tausia o Feagaiga: O Se Savali mo i Latou O Le a Auauna Atu i se Misiona,” New Era, Jan. 2012,2.-4).

  • UaFaapefea ona e iloa le alofa mutimutivale o le Atua a o e tausia ma le faamaoni au feagaiga ma Ia? (Fuafua e faasoa atu sou lava aafiaga, ma fautuaina tagata o le vasega e tausia ma le faamaoni a latou feagaiga ma le Atua.)

Aotele ia fuaiupu 7--10 e ala i le faamalamalama atu e faapea o fuaiupu nei, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia i Kolesavile, o e na tutuliese e Limani Copley mai lona fanua, malaga i Misiru, i le mea o le a saunia ai e le Alii se nofoaga mo i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 55

Ua faatonuina e le Alii ia William W. Phelps e tusa ai ma lona valaauga i le Ekalesia.

Faamalamalama atu o William W. Phelps, o se faatonu ma se lomitusi mai Niu Ioka, sa taunuu ane i Katelani, Ohaio ma lona aiga ia Iuni 1832. Sa faatalitonuina William i le moni o le talalelei toefuataiina ae sa lei papatisoina. Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 55 e ala i le faamalamalama atu faapea o le faaaliga lenei, na faatonuina ai e le Alii ia William ina ia papatisoina ma sa tofia o ia e faaaoga lona poto masani ma taleni e fesoasoani ai ile lolomiina ma le tusia o tusi mo le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56

Ua faaleaogaina e le Alii le valaauga i le misiona a Ezra Thayre ma ua lapataia le Au Paia e uiga i le faaloloto ma le faamaualuga

Faamalamalama atu na tofia e le Alii ia Thomas B. Marsh ma Ezra Thayre e malaga faatasi i Misuri ma talai atu le talalelei, ma sa Ia tofia foi Newel Knight ma Selah J. Griffin e faia lea lava mea e tasi (tagai MF&F 52:22, 32). Peitai, ina ua sauni ia Thomas e tuua, sa lei sauni ia Ezra.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:1--13 e ala i le faamalamalama atu na faaleaogaina e le Alii le valaauga o Ezra Thayre e galulue ma Thomas B. Marsh ma tofia ia Selah J. Griffin e suia o ia. Ona o le tulaga na i ai le Au Paia i Tomasone, Ohaio, sa faaleaogaina ai foi e le Alii le poloaiga ia o faatasi ia Selah J. Griffin ma Newel Knight i Misuri. Na ta’u atu e le Alii ia Newel ia nofo faatasi pea ma le Au Paia o e sa taumafai e nonofo i Tomasone ma taitai i latou i Misuri.

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14--20. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le faasa’oga e le Alii ma fautuaga i uluai Au Paia. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai nisi o upumoni na latou mauaina.

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau i upumoni sa aoao atu i lenei lesona.