Inisitituti
Lesona 51: Mataupu Faavae ma Feagaiga 131; 132:1–33


“Lesona 51: Mataupu Faavae ma Feagaiga 131; 132:1-33,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 51,” Tusi Lesona a le Faiaoga o Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 51

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131; 132:1–33

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 16--17 Me, 1843, na nofo a le Perofeta o Iosefa Samita ia Peniamina ma Melisa Johnson i Ramese, Ilinoi. A o i ai iina, sa aoao atu e le Perofeta i le aiga o Johnsons le tulafono a le Alii i le faaipoipoga ma sa faamauina ai i la’ua mo le faavavau. O le taeao na sosoo ai sa folafola atu ai e le Perofeta se lauga i le 2 Peteru 1 i Ramese ma sa faamalamalamaina ai le uiga o le fasifuaitau “le upu o le valoaga e sili lona mausali” (2 Peteru 1:19). I se taimi mulimuli ane i lena lava aso, ina ua uma ona lauga atu se faifeau Porotesano i le Au Paia i Ramese, sa aoao atu ai e le Perofeta e faapea “o le agaga atoa o se mea e tino” (MF&F 131:7). O ni vaega o aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita i nei taimi o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga  131.

I le aso 12 Iulai, 1843, na faalau mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea o loo aoao mai ai e le Alii e uiga i “fegaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (MF&F 131:2). Ua faailoa mai e faamaoniga faasolopito e faapea na maua e le Perofeta ni nai mataupu faavae o loo maua i lenei faaaliga i le 1831. O lenei lesona e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1-33, lea na aoao mai ai e le Alii ia mataupu faavae e faatatau i le faaipoipoga e faavavau ma le taua o le ola ai i Lana tulafono. O le lesona 52 e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–66, lea e aofia ai aoaoga a le Alii e uiga i autaunonofo.

Amataga o le 1840Na aoao atu e Iosefa Samita ia Pale P. Palate e uiga i le faaipoipoga e faavavau.

1840Sa amata ai ona aoao atu ma le le faalauaiteleina e Iosefa Samita le aoaoga faavae o autaunonofo i Navu, Ilinoi.

16-17 Me, 1843Na tuuina mai a i aoaoga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131 .

28 Me, 1843Na faamauina ai Iosefa ma Ema Samita mo le faavavau.

Me–Iulai, 1843Ua malie ai Ema Samita i ni faaipoipoga faaautaunonofo a Iosefa Samita ae sa faigata ia te ia ona taliaina lea faiga.

12 Iulai, 1843Na faalau mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131

Ua aoao mai Iosefa Samita e uiga i le faaipoipoga e faavavau ma faamanino isi upumoni

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata o le vasega e faitau leotele:

Ata
Elder Richard G. Scott

“Mafaufau i le vaaiga umi o le olaga, ae le na o mea o le a tutupu i le aso po o a taeao. Aua nei e lafoaiina se mea e sili ona e manao ai i le olaga mo se mea e te manatu e te fia manao i ai i le taimi nei” (Richard G. Scott, “Jesus Christ, Our Redeemer,” Ensign, Me 1997, 54).

  • O a nisi auala o loo fautua mai ai Elder Scott e mafai ona fesoasoani i se tagata e faia faaiuga taua?

  • Aisea e ono fesoasoani tele ai lenei fautuaga pe a faia faaiuga e uiga i evaga faamasani, fegalegaleaiga ua mafana, ma le faaipoipoga?

Valaaulia tagata aoao a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131; 132:1--33 e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i le taua o le faaipoipoga e faavavau.

Faamalamalama atu o le aso 16 Me, 1843, sa malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Viliamu Clayton i Ramese, Ilinoi, ma nonofo i le fale o Peniamina ma Melisa Johnson. A o i ai iina, sa aoao atu e le Perofeta i le au Johnsons le aoaoga faavae taua e uiga i le faaipoipoga ma sa faamauina ai i la’ua mo le faavavau. Sa tusia e Viliamu Clayton ia aoaoga a le Perofeta i lena taimi (tagai Matthew McBride, “Our Hearts Rejoiced to Hear Him Speak,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 279–80, po o le history.lds.org). O nisi o na aoaoga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Perofeta e uiga i le faaipoipoga e faavavau.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai fuaiupu 1-2 e uiga i mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ina ia mafai ona maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, e tatau ona tatou ulu atu i le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga.)

Faamalamalama atu o le matalalaga o lenei upu fou o lona uiga o le feagaiga sa faatoa toefuatai mai i lo tatou tisipenisione; faavavau o lona uiga o le feagaiga, e aofia ai faamanuiaga, sa i ai lava mai le amataga ma e tumau lava e faavavau.

  • E tusa ai ma fuaiupu 3–4, o le a le mea o le a tupu pe afai tatou te le ulu atu i le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fasifuaitau “e le mafai ona maua e ia se faatelega” o lona uiga o i latou o e le ulu atu ma tausia le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga o le a le mafai ona maua ni fanau pe a mavae le Toetutu.)

  • E faalagolago i upumoni na aoao mai i nei fuaiupu, e faapefea ona e faamalamalama atu le mafuaaga ua totonugalemu ai le faaipoipoga faaselesitila i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou faaolataga?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:5–8 e ala i le faamatala atu faapea i nei fuaiupu sa faamalamalama mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le uiga o le fasifuaitau “o le upu o le valoaga e sili lona mausali” o loo ta’ua i le 2 Peteru1:19, ma sa ia aoao mai e faapea “o le agaga atoa o se mea e tino” (fuaiupu 7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–20

Ua faamalamalama mai e le Alii ia tuutuuga ma faamanuiaga o le feagaiga fou ma faavavau

Faamalamalama atu o le aso 12 Iulai, 1843, sa talanoaina ai e Iosefa Samita ma lona uso o Ailama le aoaoga faavae o le faaipoipoga faaautaunonofo, lea sa tauivi ai le faletua o Iosefa o Ema mo se taimi umi nate taliaina ai. I le taimi o la la’ua talanoaga, sa fautuaina ai e Ailama ia Iosefa e tusia le faaaliga sa ia mauaina e uiga i le faaipoipoga faaselesitila, lea foi sa aofia ai faatonuga a le Alii e faatatau i le faaipoipoga faaautaunonofo. Ona faalauina mai ai lea e le Perofeta o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132. “E ui ina sa tusia le faaaliga i le 1843, ae e i ai faamaoniga o loo ta’u mai ai o nisi o mataupu faavae sa aofia ai i lenei faaaliga sa silafia e le Perofeta i le 1831” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, faaulutala o le vaega).

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fesili na fesili atu ai le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii. Fai atu i tagata aoao e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Ta’u atu i ai le fasifuaitau “O le a Ou … tali atu ia te oe e uiga i lenei mataupu” i le fuaiupu 2, ma ta’u atu i tagata o le vasega a o lei tali mai le Alii i le fesili a le Perofeta e uiga i autaunonofo, sa Ia aoao mai ni mataupu faavae taua e uiga i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau ma le usiusitai i Lana tulafono. O le tali a le Alii i le fesili a le Perofeta e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34--65, lea o le a talanoaina i le lesona e sosoo ai.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:4–6 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faaalia e le Alii i le Perofeta e uiga i le faaipoipoga e faavavau ma le usiusitai i Lana tulafono. A o lei faitauina e tagata aoao, faamanatu i tamaiti o le fasifuaitau “o se feagaiga fou ma tumau e faavavau” i le fuaiupu 4 e faasino i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau (tagai MF&F 131:2).

  • E tusa ai ma fuaiupu 4-5, o le a le mea o le a tupu pe afai e le “tumau,” pe usitai, se tasi i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau?

  • O le a le mea o le a tupu ia i latou o e tumau pe usita’ia lenei tulafono?

Faamalamalama atu o le fasifuaitau “o le feagaiga fou ma le faavavau” i le fuaiupu 6 e faasino i le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso, lea e aofia ai sauniga uma ma feagaiga e tatau ai mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai MF&F 66:2). O le faaipoipoga e faavavau o se vaega e tatau ai o le feagaiga fou ma le faavavau.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:6, aisea na faatuina ai e le Alii le feagaiga fou ma faavavau? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fuaitau “o le atoaga o la’u talalelei” e faasino i le faaeaga o fanau a le Atua [tagai Mose 1:39].)

Faamanatu i tagata aoao e faapea o se feagaiga o “se maliega i le va o le Atua ma le tagata, ae e le tutusa a laua [matafaioi] e faatino i le maliega. O le Atua e tuu maia tuutuuga mo le feagaiga, ae o tagata e malilie ia fai mea ua na Ia poloaiina ai i latou e fai. Ona folafola lea e le Atua i tagata ni faamanuiaga patino mo lo latou usiusitai” (Guide to the Scriptures, Covenant,” scriptures.lds.org).

Valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tuutuuga na tuu mai e le Alii e faatatau i le feagaiga fou ma faavavau.

  • O a taunuuga na tuu mai e le Alii e faatatau i le feagaiga fou ma faavavau? (E tatau ona “faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga” ma ulu atu i ai e ala i le pule tatau o le perisitua.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le uiga o le “faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga” (fuaiupu 7), valaaulia se tagata aoao e faitau leotele le palakalafa lenei:

“O le Agaga Paia o le Agaga Paia o le Folafolaga (Galuega 2:33). Na te faamaonia le talia e le Atua o galuega, sauniga, ma feagaiga amiotonu e faia e tagata. O le Agaga Paia o le Folafolaga e molimau atu i le Tamā e faapea o sauniga faaola ua sa’o ona faia ma o feagaiga e o faatasi ma ia sauniga ua tausia” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga,” scriptures.lds.org).

  • O le a le uiga o le “faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga” (MF&F 132:7)?

  • O le a le aoaoga faavae e mafai ona tatou faailoa mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7 e faatatau i le mea o loo manaomia mo se feagaiga ina ia faavavau? (Feasoasoani i le vasega e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: Pe a osia se feagaiga e ala i le pule tatau o le perisitua ma ua faamauina e le Agaga Paia o Folafolaga, o le a tumau e faavavau.).

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:8–14 i le faamatala atu e faapea, o loo faaauau pea ona faamalamalama mai e le Alii ia tuutuuga o Ana tulafono ma sauniga. Sa Ia tautino mai e faapea o mea uma e faia “e [Ia] pe ala i [Lana] afioga” (fuaiupu 13) o le a tumau e faavavau ae o isi mea uma o le a iu ina faaumatia lava.

Faamalamalama atu ina ua uma ona aoao mai e le Alii ia tuutuuga o le feagaiga fou ma faavavau, sa Ia faaaogaina le feagaiga o le faaipoipoga e faapupula mai ai le taua o le ausia o nei tuutuuga.

Valaaulia ni tagata aoga se toatolu e auaua’i e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ituaiga eseese o faaipoipoga o loo faamatala mai i nei fuaiupu.

  • O le a le ituaiga o faaipoipoga o loo tusia i le fuaiupu 15? I le fuaiupu 18?

  • E tusa ai ma fuaiupu 16-18, o le a le mea o le a tupu ia i latou o e le tumau ai i le tulafono a le Atua e faatatau i le faaipoipoga e faavavau?

Tusi le faamatalaga lenei o se mataupu faavae e lei maea i luga o le laupapa:

Afai e tumau se tane ma se ava i le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga, ona …

Vaevae le vasega i paga. Valaaulia tagata aoao e faitau ia latou paga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19--20 ma vaavaai mo faamanuiaga o le faamalieina o tuutuuga a le Alii mo le faaipoipoga e faavavau. Valaaulia tagata aoao e mafaufau e maka mea latou te maua. Fai atu paga taitasi e tusi i lalo se fuaiupu e faamaea ai le faamatalaga o le mataupu faavae o i le laupapa. A uma ua lava se taimi, valaaulia tagata aoao e lipoti mai mea na latou tusia. O tali e mafai ona aofia ai mea nei:

… o le a la’ua mautofi i nofoalii, malo, itumalo, mana, ma puleaga.

… o la la’ua faaipoipoga o le a malosi atoatoa pe a o ese i laua mai le lalolagi.

… o le a maua e i laua le faaeaga ma le mamalu i mea uma.

… o le a avea i la’ua ma atua.

… o le a mafai e o laua aiga ma a latou fanau ona faaauau pea i le faavavau atoa.

  • O le a sou manatu o le a le mea e tatau ona faia e se tane ma se ava ina ia tumau ai i le feagaiga o le faaipoipoga?

  • E faapefea e le malamalama i faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau ona aafia le ala e mafaufau ai se tagata e uiga ma saunia ai mo le faaipoipoga?

Faasoa atu lau molimau i le tulafono a le Alii i le faaipoipoga e faavavau ma faamanuiaga e mafai ona tatou mauaina e ala i le usiusitai i lena tulafono. Faamautinoa atu i tagata o le vasega tusa lava pe le maua e tagata uma le avanoa mo se faaipoipoga i lenei olaga, ua uma ona folafola mai e le Alii faapea o le a Ia le taofia lava soo se faamanuiaga mai e faamaoni.

Fai i tagata aoao e mafaufau loloto po o le a le mea o le a latou faia e saunia ai, ma pe afai foi ua uma ona latou osia lenei feagaiga, ia tausia ma le faamaoni, le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau. Uunaia i latou e mulimuli i soo se musumusuga latou te maua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21–33

Ua faamalamalama mai e le Alii le ala e iloa ai le Tama ma le Alo.

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21–25. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faatusa na faaaoga e le Alii e faapupula ai le taua o le mulimuli i Lana tulafono e faatatau i le faaipoipoga e faavavau.

  • O a ni auala e mafai ai e le faatusa o se “faitotoa vaapiapi … ma se ala lauitiiti” (fuaiupu 22) ona faamatala ai le tulafono a le Alii e faatatau i le faaipoipoga e faavavau?

  • O a ni auala e faaalia ai e le faatusa o se “faitotoa vatele” ma se “auala lautele” (fuaiupu 25) ona faamatala ai manatu o tagata i ona po nei e uiga i le faaipoipoga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 22 ma le 25, aisea e toatele ai e lē ulu atu i le auala vaapiapi e tau atu i le faaeaga?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao ai mai fuaiupu 23--25 e faatatau i mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le ola e faavavau? (Fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai le mataupu faavae lea: Afai tatou te talia le Alii ma Lana tulafono, ona tatou iloa ai lea o le Tama ma le Alo ma o le a iu ina tatou maua le faaeaga ma le ola e faavavau.)

Faamalamalama atu o le fasifuaitau “ola e faavavau”i (fuaiupu 22, 24) e faasino i le gafatia e i latou o e maua le faaeaga ona fatuina o latou lava aiga e faavavau e ala i le fanauina ma tausia o fanau agaga (tagai MF&F 131:4; 132:19, 22, 24, 30).

Aotele le MF&F 132:26–33 e ala i le faamalamalama atu sa lapataia e le Alii mea o le a tutupu ia i latou o e agasala pe a uma ona maua le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga (tagai fuaiupu 26–27). Sa Ia aoao mai foi faapea talu ai na talia ma le loto e Aperaamo ma usiusitai i tulafono uma a le Atua, e aofia ai ma le tulafono o le faaipoipoga e faavavau, o lea sa ia maua ai le faaeaga—e aofia ai ma le folafolaga o le a faauauau pea lava pea lona aiga ma fanau e faavavau (tagai fuaiupu 29--30).

Molimau atu a tatou “faia galuega a Aperaamo” (MF&F 132:32) e ala i le ulu atu ma tumau ai i le feagaiga fou ma faavavau, o le a tatou maua foi ia faamanuiaga o le faaeaga ma aiga e faavavau. Valaaulia le vasega e saili ma le lototatalo e galulue i upumoni na faailoa mai i le lesona o le aso.