Inisitituti
Lesona 11: Mataupu Faavae ma Feagaiga 26–28


Lesona 11

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26–28

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua maea le faatulagaga o le Ekalesia, sa tele taimi na malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita i Haramoni, Penisilevania, ma paranesi o le ekalesia i Niu Ioka e faamalolosia tagata ma fausia le Ekalesia. Ia Iulai 1830, sa tuu atu ai e le Alii se faaaliga e faatonuina ai Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera i le ala e faaaoga ai o la’ua taimi a o sauniuni mo se konafesi a le Ekalesia i le tautoulu. O lenei faaaliga, ua tusia i le Mataupu Faavae 26, na avatu ai le taitaiga mo mataupu faaleagaga ma le faaletino ma isi faatonuga e faatatau i le mataupu faavae o le finagalo autasi i le Ekalesia.

A o i ai i Haramoni ia Aokuso 1830, sa malaga ia Iosefa Samita e aumai se uaina mo le faamanatuga ae sa faafeiloaia o ia e se avefeau mai le lagi. Sa faatonuina le Perofeta e tusa ai ma faatusa o le faamanatuga ma le taua o le ofuina o le ofutau atoatoa o le Atua. O faatonuga na ia maua o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27.

Ona o le faateleina o sauaga i Haramoni, Penisilevania, o lea na talia ai e Iosefa ma Ema Samita se valaaulia mai ia Pita Uitimera e toe nonofo faatasi ma lona aiga i Faiete, Niu Ioka. Ina ua la taunuu i le amataga o Setema 1830, sa aoaoina e le Perofeta e faapea ua fai mai Hiram Page ua ia maua faaaliga mo le Ekalesia e ala mai i se maa. Sa fesili Iosefa i le Alii ma sa maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, lea na faamanino mai ai e le Alii le faatulagaga o le mauaina o faaaliga mo le Ekalesia.

Iuni 1830O sauaga a tagata leaga i Kolesavile, Niu Ioka, na le mafai ai ona faamauina tagata liliu mai faatoa papatiso.

Iuni 1830Sa amata e Iosefa Samita le faaliliuga musuia o le Tusi Paia i le faalauina atu o “Faaaliga Vaaia a Mose” (Mose 1).

Iulai 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 26 .

Aokuso 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 27 .

Aokuso 1830Fai mai Hiram Page ua ia maua faaaliga mo le Ekalesia.

Amataga o Setema 1830Ua siitia atu Iosefa ma Ema Samita i Faiete, Niu Ioka.

Setema 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 28 .

26–28 Setema 1830Sa faia ai le konafesi lona lua a le Ekalesia i Faiete, Niu Ioka.

Oketopa 1830Sa tuua ai e Oliva Kaotui ma isi mo se misiona i le au Sa Lamana.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26

Ua faatonuina e le Alii Ana auauna e uiga i le mataupu faavae o le finagalo autasi

Valaaulia tagata aooga e mafaufau faapea ua i ai se uo e le auai i le Ekalesia ua sau ma latou auai faatasi i se sauniga na lagolago ai taitai o le Ekalesia.

  • O le a faapefea ona e faamalamalama atu i lau uo le faiga o le lagolagoina [o tofiga] i le Ekalesia?

Faamanatu i tagata aooga o le taumafanafana o le 1830, na feagai ai Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia ma le ogaoga o sauaga. I se tasi taimi, o taufaamata’u a tagata leaga na le mafai ai ona faamauina ni tagata fou liliu mai ina ua maea o latou papatisoga. E faalua ona pue faapagotaina Iosefa ma faamasinoina i ni moliaga pepelo. Ina ua mavae lona pue faapagotaina ma faamasinoga i Niu Ioka, sa toe foi Iosefa ma Ema i lo laua aiga i Haramoni, Penisilevania, lea na maua ai e Iosefa ni faaaliga se tolu mai le Alii ia Iulai 1830 (tagai MF&F 24–26). I le faaaliga lona tolu (MF&F 26), na fautuaina e le Alii ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera i le auala e tatau ona faaalu ai lo latou taimi ma tuuina atu le taitaiga mo le faiga o le finagalo autasi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1 ma fai i le vasega e vaavaai mo le fautuaga a le Alii i ana auauna i le ala e tuuto i ai o latou taimi.

  • O le a le mea na fautuaina ai Iosefa, Oliva, ma Ioane e le Alii e fai i o latou taimi?

  • O le a le folafolaga na tuuina atu e le Alii e tusa ai ma le konafesi a le Ekalesia o le a fai?

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2 ma vaavaai mo faatonuga na tuu atu e le Alii e uiga i le ala e faatautaia ai mataupu a le Ekalesia.

  • O le a le aoaoga faavae na faaali mai e le Alii i le fuaiupu 2 e uiga i le ala e tatau ona faia ai mea uma i le Ekalesia? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: O mea uma i le Ekalesia e tatau ona faia i le finagalo autasi ma le faatuatua.)

  • O le a le uiga o le “finagalo autasi”? (O le “finagalo autasi” e faasino i tagata o le Ekalesia o faaaogaina lo latou faitalia e faaali mai ai lo latou naunautaiga po o le le naunau foi e lagolago se tagata ua valaauina e le Alii e auauna atu i Lana Ekalesia pe faauuina foi i se tofi o le perisitua. O le finagalo autasi e faaalia e ala i le sii o le lima taumatau.)

  • O le a le eseesega o le finagalo autasi ma le filifilia po o faaiuga i se tele o palota?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene HenryB. Eyring o le Au Peresitene Sili. Fai i le vasega e faalogologo pe o le a le uiga pe a tatou faaalia lo tatou finagalo autasi:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“E ala i la tatou palota lagolago, tatou te faia ai ni folafolaga maua’i. Tatou te folafola atu e tatalo mo auauna a le Alii ma o le a Ia taitaia ma faamalolosia i latou (tagai MF&F 93:51). Tatou te tautino atu o le a tatou vaavaai mo ma faamoemoe e lagonaina musumusuga mai le Atua ia latou fautuaga ma soo se taimi latou te galulue ai i o latou valaauga (tagai MF&F 1:38). …

“A o tatou sii ae se lima e lagolagoina se tagata, ua tatou tautino atu e galulue mo soo se faamoemoega o le Alii ua valaauina ai lena tagata e faataunuu” (Henry B. Eyring, “Valaauina e le Atua ae Lagolagoina e Tagata,” Liahona, Iuni 2012, 4).

  • E mafai faapefea ona avea le faiga o le finagalo autasi o se faamanuiaga ma se puipuiga mo le Ekalesia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–4

Ua aoaoina Iosefa Samita i upumoni e faatatau i faatusa o le faamanatuga

Valaaulia tagata aooga e mafaufau i o latou aafiaga aupito lata mai ina ua aai ma feinu i le faamanatuga. Faatonu i latou e faavasega pe o le a le anoa o lo latou aafiaga i se fuafaatatau i le va o le 1 ma le 10, o le 1 o le matua le anoa lava ma le 10 o le sili ona anoa.

  • O le a se mea e mafai ona fai e se tagata e avea ai le ai ma le inu i le faamanatuga o se aafiaga e sili ona anoa? (Tusi tali a tagata i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27 ia e mafai ona fesoasoani ia i latou ia avea ai le ai ma inu i le faamanatuga o se aafiaga e sili ona anoa mo i latou.

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aooga i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27, faamalamalama atu ia Aokuso 1830, na asiasi atu ai Niueli ma Sally Knight ia Iosefa ma Ema i Haramoni, Penisilevania. Sa papatisoina Sally ma Ema i le aso 28 Iuni, 1830, ae e lei faamauina se tasi o i laua ona o sauaga a tagata leaga. I lena asiasiga a le au Knight, sa tuuina atu ai ina ia faamauina Sally ma Ema ma ia aai ma inu le vaega i le faamanatuga.

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27 ma vaavaai mo mea na tutupu ina ua alu le Perofeta e aumai se uaina mo le faamanatuga.

Valaaulia ni nai tagata aooga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–4, ma fai i le vasega e vaavaai mo mea na faaali atu e le avefeau mai le lagi ia Iosefa Samita e uiga i le faamanatuga.

  • O le a le mea na aoao mai e le avefeau ia Iosefa Samita e uiga i mea e tatau ona tatou aai pe feinu ai e fai ma faatusa o le faamanatuga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le mea e tatau ona tatou taulai atu i ai a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga? (A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, ua poloaiina i tatou ina ia manatu tasi i le mamalu o le Atua ma manatua le taulaga togiola a Iesu Keriso. Atonu e te manao e valaaulia tagata aooga e maka upu o loo aoao mai ai lenei aoaoga faavae i le fuaiupu e 2.)

  • O le a le uiga o le manatu tasi i le mamalu o le Atua? (Ia taulai atu ia te Ia ma faaogatasi o tatou loto ma Lona [finagalo].)

  • Na faapefea ona fesoasoani ia te oe le tomanatu i le taulaga togiola a le Faaola i le taimi o le faamanatuga ia maua ai se aafiaga e sili ona anoa?

Valaaulia tagata aooga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e manatua atili ai le taulaga a Iesu Keriso ma aai ma feinu i le faamanatuga “ma le manatu tasi i le mamalu o le [Atua]” (MF&F 27:2). Fautuaina i latou e faatino o latou manatu i le isi taimi latou te aai ai ma feinu i le faamanatuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–18

Ua faamatala mai e le Alii se faapotopotoga tele a Ana auauna mai tisipenisione uma e taumamafa i le faamanatuga a o lei oo i le Afio Mai Faalua

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5 ma fai i le vasega e faailoa mai po o le a le fetalaiga a le Faaola i le mea o le a Ia faia pe a toe foi mai o Ia.

Ta’u i tagata aooga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–14, na aoaoina ai e Iosefa Samita e faapea o le Au Paia faamaoni mai tisipenisione uma, o le a taumamafa i se faamanatuga faatasi ma le Faaola o se vaega o se faapotopotoga tele i Adam-ondi-Ahman ao loma le Afio mai o le Faaola i le mamalu. Valaaulia tagata aooga e faitau faatopetope i nei fuaiupu ma vaavaai mo nisi o i latou o le a iai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 14, o ai isi o le a i ai i le faamanatuga faatasi ma le Faaola?

A uma ona tali mai tagata aooga, ia faaali atu le saunoaga lea a Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O tagata faamaoni uma i le talafaasolopito atoa o le lalolagi, o tagata uma o e sa ola ina ia agavaa mo le ola e faavavau i le malo o le Tama, o le a faapea ona auai ma o le a aai ma feinu, faatasi ma le Alii, i le faamanatuga” (Bruce R. McConkie, The Promised Messiah [1978], 595).

  • O le a sou lagona pe a mafai ona e ai ma inu faatasi ma le Faaola i le faamanatuga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15–18 ma fai i le vasega e vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ia agavaa ai mo faamanuiaga a le Alii, e aofia ai le agavaa e auai faatasi ma le Alii i lenei sauniga paia. Fai i ni nai tagata aooga e lipoti atu mea sa latou maua.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona e faailoa mai i fuaiupu 15–18 e uiga i faamanuiaga o lea tatou maua pe afai tatou te aveina i o tatou luga le ofutau atoa o le Atua? (E ui atonu latou te faaaogaina ni isi upu, ae tatau i tagata aooga ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: afai tatou te aveina i o tatou luga le ofutau atoa o le Atua, o le a mafai ona tatou talitalia mea leaga ma tumau faamaoni seia afio mai le Alii.)

  • O le a se mea e mafai ona e faia i aso taitasi e ofu ai le ofutau atoa o le Atua? E fesoasoani faapefea nei mea e te talitalia ai mea leaga ma tumau faamaoni ai?

  • Aisea e te manatu ai e taua le ofuina o le ofutau atoa o le Atua ae le na o sona vaega?

Faasoa atu lau molimau pe na faapefea e au taumafaiga e ofu le ofutau o le Atua ona aafia ai lou faatuatua ma le tomai e talitalia mea leaga. Valaaulia tagata aooga e mafaufau pe o le a le mea e mafai ona latou fai ina ia lelei atili ai lo latou oofu i le ofutau atoa o le Atua. Uunaia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28

Ua aoaoina e Oliva Kaotui ua na o le perofeta e mafai ona mauaina faaaliga mo le Ekalesia.

Faamalamalama atu ona o le faateleina o sauaga i Haramoni, Penisilevania, o lea na talia ai e Iosefa ma Ema le valaaulia a Pita Uitimera e nonofo ma lona aiga i Faiete, Niu Ioka. E lei leva ona taunuu le au Samita i Faiete ia Setema 1830, ae feagai le Perofeta ma se tasi foi tulaga matautia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28. Fai i tagata aooga e mulimuli ai, ma vaavaai mo le tulaga matautia sa feagai ma le Perofeta i le taimi lea.

  • O a faafitauli e te manatu na afua i le fai mai o Hiram Page ua ia maua faaaliga mo le Ekalesia?

Ta’u i ai i le faaulutala o le vaega na oo lava ia “Oliva Kaotui sa tosina sese foi” i tala a Hiram Page e uiga i faaaliga. Faamalamalama e le gata i lena tulaga ia Hiram Page, ae o se mea na tupu i se taimi muamua na aofia ai Oliva Kaotui, na faamalosia ai le manaomia o le faatonuina e le Alii le Au Paia e faatatau i le faatulagaga tatau o faaaliga i Lana Ekalesia. I le faaiuga o le taumafanafana i le 1830 na tusi atu ai Oliva i le Perofeta o Iosefa Samita ma ta’u atu i ai ua ia lagona e sese se fuaitau i le faaaliga o loo ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 . Na tusi atu Oliva i le Perofeta, “Ua ou poloaiina oe i le suafa o le Atua ia tape ese na upu” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 51, josephsmithpapers.org). E ui ina sa iu ina faatalitonuina e Iosefa ia Oliva i ona sese i le saili atu e faasa’o se faaaliga mai le Alii i Lana Perofeta, o lea mea na faapupula mai ai le manaomia ia malamalama le Au Paia i le ala e faaali mai ai e le Alii Lona finagalo i Lana Ekalesia.

Vaevae le vasega ia tofu paga. Tofi le tasi o paga e suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–3 ma le isi paga e suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:4–8. Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa a latou fuaiupu, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e fesoasoani ai i le Au Paia ia malamalama i le auala e oo mai ai faaaliga i le Ekalesia. Fai i tagata aooga e talanoaina ma a latou paga mea latou te maua. A maea ae lava se taimi, fesili i le vasega:

  • O le a le aoaoga faavae taua e uiga i faaaliga e mafai ona tatou faailoa mai fuaiupu 1–3? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le aoaoga faavae lea i le laupapa: O le Peresitene o le Ekalesia ua na o le pau lea o le tagata ua faatagaina ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa.)

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai i fuaiupu 4–8? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le upumoni lea i le laupapa: E mafai ona tatou maua faaaliga patino mo lo tatou lava manuia ma fesoasoani ai i o tatou valaauga.)

  • Na mafai faapefea e nei upumoni ona fesoasoani ia Oliva Kaotui ma isi o e sa faaseseina i faaaliga le faavaea a Hiram Page?

  • E mafai faapefea e le malamalama i nei upumoni ona fesoasoani ia i tatou i o tatou taimi?

Valaaulia tagata aooga e mafaufau i se faataitaiga o se taimi na maua ai e le Peresitene o le Ekalesia se faaaliga mo le Ekalesia atoa. Ia fai atu foi i tagata aooga e mafaufau i se taimi ina ua latou maua se faaaliga mo lo latou lava manuia po o se fesoasoani i o latou valaauga. Valaaulia ni nai tagata aooga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:9–16 i le ta’u atu i le vasega e faapea, o fuaiupu nei sa poloaiina ai e le Alii ia Oliva Kaotui e ta’u atu ia Hiram Page o ana faaaliga, e le ni o le Atua ma ua faaseseina o ia e Satani. Sa toe faamamafa mai e le Alii le tatau ona faia o mea uma i le Ekalesia e ala i le finagalo autasi.

Faamalamalama atu ina ua uma ona maua e Iosefa Samita le faaaliga lenei, sa ia taloina se konafesi i le aso 26 Setema e faatulaga tatau ai le Ekalesia. I le konafesi, “sa lafoai ai e Uso Page, faapea foi ma le Ekalesia atoa o e sa i ai, le maa sa ta’ua, ma mea uma na faatatau i ai” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa [2007], 197).

Faaiu le lesona i le tuuina atu o lau molimau i upumoni sa outou faailoaina i lenei lesona.