Inisitituti
Lesona 10: Mataupu Faavae ma Feagaiga 23–25


Lesona 10

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23–25

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua mavae ni aso talu ona faatulaga le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830, ae o ane ni tagata se toalima i le Perofeta o Iosefa Samita e fia iloa o latou tiute e tusa ai ma le Ekalesia toefuataiina. Sa tuuina atu se tali patino ia i latou taitoatasi i se soloa’iga o faaaliga e lima sa tuufaatasia mulimuli ane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23.

Ia Iuni ma Iulai 1830, sa tulai mai sauaga i le eria o Kolesavile, Niu Ioka, e faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia. I lea taimi faigata, sa faamalosia le Perofeta e le Alii i le tuuina atu ia i latou o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24, lea na faatonuina ai ina ia onosai i puapuaga ma faaauau pea e aoao atu le talalelei.

Sa papatisoina Ema Samita, le faletua o le Perofeta, i le aso 28 Iuni, 1830. O sauaga na faamalosia ai lona faamauga ina ia tolopoina seia toeitiiti atoa le lua masina mulimuli ane, ia Aokuso. Ia Iulai 1830, na aumaia ai e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 ia Ema. I le faaaliga lea, sa ta’u atu ai e le Alii ia Ema o ia o se tamaitai filifilia ma sa tuuina atu ai ia te ia faatonuga e tusa ai ma ona tiutetauave i lona aiga ma le Ekalesia.

6 Aperila, 1830Ua faatulagaina le Ekalesia toefuataiina.

Amataga o Aperila 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 23 .

9 Iuni, 1830O le uluai konafesi a le Ekalesia na faia i le fale o Pita Uitimera le Matua.

28 Iuni, 1830Sa papatisoina ai Ema Samita.

28 Iuni–2 Iulai, 1830Sa pu’e faapagotaina ai Iosefa Samita ma sa ta’umamaina o ia e le o se tagata faatupu vevesi i South Bainbridge, Niu Ioka, ma faapea foi i Kolesavile, Niu Ioka.

Iulai 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 24 .

Iulai 1830Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 25 .

Aokuso 1830Sa faamauina ai Ema Samita o se tagata o le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23

I le tali atu i o latou manaoga e galulue, na faaali atu ai e le Alii Lona finagalo i tagata eseese e toalima.

Fai i tagata e mafaufau i se taimi na latou maua ai ni upu faamalosiau sa matua-moomia po o le taitaiga i o latou olaga. Atonu e te manao e fai i nai tagata e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga.

Faamalamalama o Aperila 1830, ina ua faatoa maea ona faatulaga le Ekalesia, sa o ane ni tagata se toalima ia Iosefa Samita e saili se taitaiga mai le Alii. I le tali atu i la latou talosaga, na tuu atu ai e le Alii ia i latou taitoatasi ni faatonuga patino.

Valaaulia tagata aooga e vaai faatopetope i le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 ma sue ia igoa o tagata ia e toalima.

Tusi mau nei i luga o le laupapa: MF&F 23:1–2; MF&F 23:3; MF&F 23:4; MF&F 23:5; MF&F 23:6–7. Tofi tagata aoga taitasi i se mau se tasi pe sili atu o mau nei, ma valaaulia e faitau leleoa a latou fuaiupu ua tofia i ai, ma vaavaai mo fautuaga na tuu atu e le Alii i tagata taitoatasi. A maea ua lava se taimi, fai i tagata aooga e lipoti mai mea sa latou maua.

  • O faapefea ona foliga tutusa fautuaga a le Alii i nei tagata taitoatasi? E faapefea ona eseese?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei tala e uiga i mea o le a tutupu pe a tatou naunau faamaoni e auauna atu i le Alii? (Atonu e mafai ona faailoa mai e tagata aooga se mataupu faavae e pei o lea: A tatou mananao e auauna atu i le Alii, e mafai ona tatou maua taitaiga patino mai ia te Ia.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24

Ua maua e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui taitaiga mo o laua valaauga

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24 ma fai i le vasega e vaavaai po o le a le mea na tupu i masina ina ua mavae le faatulagaina o le Ekalesia.

E fai ma faataitaiga o sauaga na oo i ai le Au Paia, faaali atu le faamatalaga faasolopito lea, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele.

I le faaiuga o Iuni 1830, sa malaga ai Iosefa Samita ma isi i Kolesavile, Niu Ioka, e papatiso ia Ema Samita ma le tele o isi tagata na talitonu. Sa fuafua ia papatisoga mo le Aso Sa, 27 Iuni, ae i se taumafaiga e taofia ia papatisoga, sa faatamaia ai e nisi o tagata Kolesavile le faatanoa na faia e le Au Paia. I le taeao o le Aso Gafua, sa potopoto le Au Paia ma vave ona toe fau le faatanoa, ma sa papatisoina ai Ema Samita ma le isi toa 12. A o lei maea le sauniga, sa faapotopoto ane ni tagata toeitiiti atoa le 50 ma faamata’u e faatama’ia le Au Paia. I se taimi mulimuli ane i le po, sa potopoto ai le Au Paia e faamau ia tagata fou faatoa papatiso, ae a o lei mafai ona faia faamauga, sa pue faapagotaina Iosefa ona o ni tuua’iga sese faapea o se tagata faatupu vevesi. Ina ua ta’umamaina Iosefa mai nei moliaga, sa vave ona pue faapagotaina o ia i lea lava moliaga e se leoleo mai se itumalo tuaoi. Ina ua uma ona toe ta’umamaina i le taimi lona lua, sa malaga loa Iosefa ma Ema i lo la aiga i Haramoni, Penisilevania, mo le saogalemu. E lei leva i se taimi mulimuli ane, sa toe foi Iosefa ma Oliva Kaotui i Kolesavile e faamau tagata liliu mai na papatiso talu ai. Ao lei mafai ona latou faia, sa faapotopoto ni tagata faatupu faalavelave ma sa toe faamalosia foi Iosefa ma Oliva e sailia se saogalemu i Haramoni. E lei leva talu ona latou toe foi i le fale ia Iulai 1830, ae maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–2 ma fai i le vasega e vaavaai po o le a le fetalaiga a le Alii i le Perofeta a o ia sailia le saogalemu mai sauaga.

  • O a upu po o fasifuaitau atonu na faamafanafanaina ai le Perofeta?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:3–6 ma fai i le vasega e vaavaai po o le a le mea na ta’u atu e le Alii ia Iosefa Samita e fai i lea taimi faigata.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “faalautele lou tofi” (fuaiupu 3)

  • Aisea atonu na faigata ai ia Iosefa le faatonuga a le Alii e alu vave i le Au Paia i Niu Ioka

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii o le a tupu pe a alu Iosefa i le Au Paia i Niu Ioka, ma latou taliaina ana upu?

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Valaaulia se vaega e tasi e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:7–9 ma vaavaai mo mea na fetalai le Alii o le a tupu pe afai e faatinoina ma le faamaoni e Iosefa Samita lona valaauga. Valaaulia le isi vaega e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:10–12 ma vaavaai mo mea na fetalai le Alii o le a tutupu pe afai e faatinoina ma le faamaoni e Oliva Kaotui lona valaauga. A maea ua lava se taimi, fai atu i ai fesili nei:

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii ia Iosefa Samita pe afai na te auai atu ma le faamaoni i lona valaauga?

  • O le a le mea na folafola atu e le Alii ia Oliva Kaotui pe afai na te auai atu ma le faamaoni i lona valaauga?

  • E faavae i le mea na folafola atu e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, o le a le mea o le a faia e le Alii mo i tatou pe afai tatou te faia ma le faamaoni mea e poloai mai ai o Ia ia i tatou? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faia ma le faamaoni mea ua poloai mai ai le Alii ia i tatou, ona faatasi lea o ia ma i tatou ma faamalolosia i tatou.)

  • Na faapefea ona fesoasoani lenei mataupu faavae ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i lenei taimi faigata?

Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia lagona le upumoni ma le taua o lenei mataupu faavae, valaaulia i latou e mafaufau i se taimi na faamalolosia ai i latou ona sa latou faia ma le faamaoni mea sa Ia poloai mai ai. Valaaulia ni nai tagata aooga e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13–19 i le faamalamalama atu e faapea sa faatonuina Iosefa ma Oliva e le Alii e tusa ai ma vavega e mafai ona la faatinoina i le taimi o la laua auaunaga ma mea e ao ona la faia pe a tetee tagata ia i laua. Sa faatonuina foi e le Alii e ao i le Ekalesia ona tuuina atu le lagolago faaletino i le perofeta ina ia mafai ai ona tuuto atu lona taimi atoa ma le malosi i le galuega a le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25

Ua tuuina atu e le Alii ia Ema se fautuaga ma faatonuga patino

Faamalamalama atu faapea ia Iulai 1830, a o sailia le saogalemu i Haramoni, Penisilevania, sa maua ai e le Perofeta lenei faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. O le faaaliga lenei na faasinotonu i le faletua o Iosefa, o Ema Samita. Atonu e te manao e faamanatu i tagata aooga sa papatisoina Ema ia Iuni 1830, ae talu ai le taufaamata’u a tagata leaga ma le pu’e faapagotaina o lona toalua o lea na lei faamauina ai o ia i lea taimi.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:1–4 . Fai i le vasega e vaavaai mo upu ma fasifuaitau sa ono mafai ona faamafanafanaina ai Ema i lea taimi faigata.

  • O a upu na faaaoga e le Alii e faamatala ai Ema?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ua filifilia? (”O i latou ua filifilia o i latou ia e alolofa i le Atua ma o latou loto atoa ma ua ola i ni olaga e fiafia i ai o Ia” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Filifilia,” scriptures.lds.org].)

  • E faapefea i le iloa ai o ia o se tamaitai filifilia ona fesoasoani ia Ema Samita i nei faigata?

  • O le a le fautuaga na tuu atu e le Alii ia Ema?

Valaaulia ni nai tagata aooga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:5–10, ma fai i le vasega e vaavaai mo mea na valaauina Ema e le Alii e fai.

  • O le a le mea na valaau ai Ema e le Alii e fai?

Faamalamalama atu o le upu faauu (tagai fuaiupu 7) sa tele ina faaaoga i popofou o le Ekalesia e faasino i le faauuga ma le vaetofiaina. O lea o alii ma tamaitai sa faaaoga tele ai le “faauuina” i valaauga, ae o aso nei ua tatou faaaoga le faaupuga o le “vaetofia” (tagai Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation [1947], 1:126). Ta’u i tagata aooga ina ua faatulagaina le Aualofa i le 1842, sa valaauina Ema Samita e avea ma uluai peresitene o le faalapotopotoga. I lena taimi, sa faitau ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 ma sa fai mai e faapea ua uma ona “faataunuu [le faaaliga] e ala i le Filifiliga o le Tuafafine o Ema i le Au Peresitene o le Sosaiete, ina ua faauuina talu ai nei o ia ia manino lelei Tusitusiga Paia” ma ia tomatau i le Ekalesia (“Journal, December 1841–December 1842,” 91, josephsmithpapers.org).

  • E faavae i mea na ta’u atu e le Alii ia Ema e fai i le fuaiupu 10, o le a le mea ua faamoemoe mai le Alii tatou te fai? (Ua faamoemoe le Alii tatou te tuu ese mea o le lalolagi ae saili mo mea e faavavau.)

  • O a mea faalelalolagi e te manatu atonu na popole i ai Ema i lenei taimi o lona soifua?

Ina ia fesoasoani ia malamalama i lenei upumoni, tusi ulutala nei i luga o le laupapa: O Mea o le Lalolagi e Tuu Ese ma le O Mea o le Faavavau e Saili. Fai i tagata aooga e fautua mai ni mea e mafai ona lisi i lalo o ulutala taitasi. Tusi tali a tagata aooga i le laupapa i lalo o le ulutala talafeagai.

  • Aisea e te manatu ai o le tuu ese o mea o lenei lalolagi e mafai ona fesoasoani ia i tatou e saili mea e faavavau?

Valaaulia tagata aooga e mafaufau i se taimi na latou tuu ese ai mea o le lalolagi ae saili mo mea e faavavau? Valaaulia ni nai tagata aooga e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga. (Faamanatu i tagata aooga e aua nei faasoa maia se mea e patino naua.)

Valaaulia tagata aooga e mafaufau loloto i ni auala e mafai ona latou tuu ese ai mea o le lalolagi ma saili i mea e taua e faavavau. Valaaulia i latou e faatu se sini e faatino soo se uunaiga latou te maua.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:11–12 ma fai i le vasega e vaavaai po o a isi mea na poloaiina Ema e le Alii e fai.

  • O le a le mea na poloaiina Ema e le Alii e fai?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao e uiga i le tapuai i le Alii e ala i musika mai nei fuaiupu? (Atonu e faaaoga e tagata aooga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia se mataupu faavae e pei o lea: A o tatou tapuai atu i le Alii e ala i musika amiotonu, o le a Ia faamanuiaina i tatou.)

  • O a ni auala e mafai ai e se “pese a le loto” (fuaiupu 12) ona faatusa i le tatalo?

  • E mafai faapefea e se pese a le loto ona ese mai le na o le usuina o se viiga?

  • O a faamanuiaga ua oo i lou olaga mai le tapuai i le Alii e ala i musika amiotonu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O musika paia e i ai lona mana tulagaese e fesootai atu ai o tatou lagona o le alofa mo le Alii. O lea ituaiga o fesootaiga o se fesoasoani matagofie lea mo a tatou tapuaiga. E toatele e faigata ona faaali atu i upu o latou lagona tapuai, ae e mafai e tagata uma ona aufaatasi i le fesootaiina atu o na lagona e ala i upu musuia o a tatou viiga” (Dallin H. Oaks, “Tapuai e ala i Musika,” Liahona, Ian. 1995, 10).

Valaaulia tagata aooga e filifili se viiga se tasi pe lua mai le tusipese lea latou te lagona e fesoasoani e fesootai atu ai o latou lagona o le alofa ma le tapuai i le Alii. Afai e lava le taimi, atonu e te manao e usu se viiga se tasi pe lua foi e le vasega. Fautuaina tagata aooga ia pepese i viiga i le Lotu ma isi nofoaga o se auala e tapuai atu ai i le Alii.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:13–16 e ala i le faamalamalama atu i ai na ta’u atu e le Alii ia Ema Samita e pipii i feagaiga na ia faia ma ia tumau i le agamalu. Sa Ia folafola atu foi afai na te tausia ia poloaiga o le a ia maua se pale o le amiotonu.

Faaiu le vasega i le faasoa atu o lau molimau i le ala e mafai ai ona tatou maua le taitaiga ma le faamalosiauga mai upumoni sa faailoa mai i lenei lesona.