Inisitituti
Lesona 16: Mataupu Faavae ma Feagaiga 42


Lesona 16

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Na poloai e le Aliii le Au Paia sa nonofo i Niu Ioka e sii atu i Ohaio ma sa folafola atu o le a latou maua Lana tulafono iina (tagai MF&F 37:3; 38:32). I le aso 9 Fepuari, 1831 ina ua faatoa taunuu Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, e 12 toeaiina o le Ekalesia sa potopoto ma tatalo faatasi, e pei ona sa poloaiina ai i latou e le Alii e fai (tagai MF&F 41:2–3). A o sailia e nei taitai o le Ekalesia le taitaiga a le Alii e faatatau i le tuputupu ae o le Ekalesia, sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–72. (O faamatalaga faaopoopo o loo tusia i le fuaiupu 73 na faaopoopo mulimuli ane e le Perofeta i le taimi na lolomi ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga.) E lua vaiaso mulimuli ane, i le aso 23 Fepuari, 1831, sa sailia ai e le Perofeta se isi faatonuga mai le Alii; o le taitaiga faaopoopo na ia mauaina o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:74–93. O nei faaaliga ua tuufaatasi, ua ta’ua “o le tulafono a le Ekalesia” (tagai i le MF&F 42, faaulutala o le vaega). I nei faaaliga, na folasia mai ai e le Alii ia tulafono faaletino ma faaleagaga, e taitaia ai tagata o le Ekalesia, e fesoasoani ai i e matitiva, faatupeina ai taumafaiga eseese o le Ekalesia, ma fesoasoani ai i isi Au Paia o le a o mai i Ohaio. O nei tulafono na tuuina mai ai foi le taitaiga i le Ekalesia talavou ma sa fesoasoani ai ia te i latou e faatuina Siona.

2 Ianuari, 1831Sa folafola atu i le Au Paia i Niu Ioka o le a latou maua le tulafono a le Atua pe a latou faapotopoto i Ohaio (tagai MF&F 38).

Amataga o Fepuari 1831Sa taunuu ai Iosefa ma Ema Samita i Katelani, Ohaio.

4 Fepuari, 1831Na avea ai Eteuati Paterika ma uluai epikopo o le Ekalesia toefuataiina (tagai MF&F 41).

9 ma le 23 Fepuari, 1831Na maua ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 42 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–29

Ua valaauina e le Alii ia toeaina e folafola le talalelei, faatonuina i latou i le aoaoina atu o le talalelei, ma faaalia tulafono ma poloaiga mo le Au Paia

Tusi upu o le Tulafonoma le Poloaiga i luga o le laupapa.

Talanoaina puupuu e le vasega pe o vaai atu ia talavou matutua i aso nei i nei upu i se itu lelei pe le lelei foi, ma pe aisea.

  • Pe faapefea ona tali atu le tele o tagata i le avanoa e maua ai tulafono ma poloaiga faaopoopo?

Faamanatu i tagata aooga o Tesema 1830, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio (tagai MF&F 37:3) ma o Ianuari 1831, na Ia folafola atu ai o le a latou maua Lana tulafono iina (tagai MF&F 38:32). Sa tali atu le Au Paia ma sa sagisagi atu e maua le tulafono ma poloaiga na folafola atu e le Alii. A o suesue e tagata aooga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42 i le aso, fautuaina i latou e mafaufau loloto pe faapefea e tulafono ma poloaiga o loo aumai i lenei vaega ona avea o se faamanuiaga ia i latou ae le o se faasa po o se avega.

Faamalamalama atu o le aso 4 o Fepuari, 1831, i ni nai aso talu ona taunuu Iosefa Samita i Katelani, sa faaali atu ai e le Alii ua tatau ona potopoto toeaina o le Ekalesia i Katelani ma tatalo atu i le faatuatua ia maua Lana tulafono (tagai MF&F 41:2–3). Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, ma valaaulia se isi tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–3. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o anafea ma pe aisea foi na maua mai ai lenei faaaliga.

  • O anafea na maua ai lenei faaaliga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 3, aisea na maua mai ai lenei faaaliga?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:4–10 i le faamalamalama atu e faapea, na poloaiina e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e aoao atu le talalelei ma ia fausia Lana Ekalesia. I le fuaiupu 11, sa faamalamalama mai ai e le Alii o i latou o e faiaoga ma taitai i le Ekalesia e tatau ona valaauina e le Atua ma faauuina ma vaetofia e taitai ua faatagaina o le Ekalesia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12–14 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tiutetauave ua tuuina atu e le Alii ia i latou o e taitai ma faiaoga i le Ekalesia, e aofia ai ma faifeautalai faamisiona.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a tiutetauave na tuuina mai e le Alii ia i latou e valaauina e taitai ma faiaoga i le Ekalesia?

Faamanatu i tagata aooga ina ua taunuu ia Iosefa Samita i Katelani ia Fepuari 1831, na ia maua atu le Au Paia “sa taumafai e fai le finagalo o le Atua, i le mea sili sa latou iloa, e ui e i ai ni nai manatu uiga ese ma ni agaga sese sa fetolofi atu ia i latou” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org).

  • Aisea e te manatu ai sa moomia e le Au Paia i Katelani ona malamalama o faiaoga ma taitai e tatau ona aoao atu ia mataupu faavae o le talalelei e pei ona i ai i tusitusiga paia ma taitaia ai e le Agaga? Aisea e taua ai i o tatou aso?

  • O le a le mataupu faavae o loo aoao mai i le fuaiupu 14 e uiga i mea e tatau ona tatou fai ina ia aoao lelei atu ai isi i le talalelei? (Fesoasoani i tagata aooga e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te tatalo ma le faatuatua, e mafai ona tatou maua le Agaga e fesoasoani ia i tatou e aoao atu isi.)

  • Aisea e te manatu ai e taua le i ai o le tosinaga a le Agaga a o tatou aoao atu?

Faamalamalama ina ua uma ona otooto mai e le Alii ia mataupu faavae o le aoaoina atu o le talalelei, sa Ia faaalia mai tulafono ma poloaiga mo tagata uma o le Ekalesia. Valaaulia tagata aooga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:18–27, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii le Au Paia e fai. Mafaufau e fai i tagata aooga e sue ma maka le fasifuaitau “aua e te” i taimi taitasi e faaali mai ai i nei fuaiupu.

  • O le a le fetalaiga a le Alii i taunuuga o le solia o nei poloaiga?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:28–29 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na tuu mai e le Alii i le Au Paia mo le tausiga o nei poloaiga.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu pe afai e soli e le Au Paia Ana poloaiga ma mumusu e salamo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 29, o le a le mea na fetalai le Alii e tatau ona avea ma faaosofia mo le tausiga o poloaiga? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le aoaoga faavae lea i le laupapa: Tatou te faaalia lo tatou alofa i le Alii i le auauna atu ia te Ia ma tausia Ana poloaiga.)

  • E faapefea ona faaalia i le tausiga o tulafono ma poloaiga a le Atua, lo tatou alolofa ia te Ia?

  • O faapefea ona e latalata atili atu i le Alii ona o le tausiga o poloaiga ?

Valaaulia tagata aooga e mafaufau pe o le a le lelei o loo latou tausia ai poloaiga i le taimi nei. Fautuaina i latou e filifili se poloaiga se tasi ma tautino atu e faaalia lo latou alolofa mo le Alii i le taumafai e tausi atili lena poloaiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–55

Ua faaali mai e le Alii ia mataupu faavae o le tulafono o le faapaiaga ma fautuaga i le Au Paia e faatatau i le oti ma le faamalologa

Faamalamalama atu ina ua taunuu le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani i ni nai aso a o lei aumaia le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–72 sa ia maua le toatele o le Au Paia sa taumafai e mulimuli i faiga a uluai Kerisiano o le faia ia “tuu le tele a latou mea uma” (Galuega 4:32) ina ia “leai se mativa i totonu o i latou” (Mose 7:18). O nei Au Paia, o e sa nonofo i le faatoaga a Isaako Morley, sa fauina se vaega faapitonuu ma sa latou faaigoaina “o le Aiga.” Sa latou aoao atu, faatasi ai ma isi mea, o meatotino patino uma o mea lava ia a tagata uma i le vaega. E ui ina i ai faamoemoega lelei o nei tagata o le ekalesia, ae i ai foi nisi faiga sa le ogatusa ma mataupu faavae o le faitalia a le tagata lava ia, tali atu, ma le pulea patino o meatotino lea e faavae ai le tulafono a le Alii o le faapaiaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga a le Alii e faatatau i e matitiva.

  • E faavae i mea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia, o le a le mea na poloai mai le Alii ia i tatou taitoatasi e fai? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le upumoni lea i le laupapa: Ua poloaiina i tatou e le Alii e vaavaai ma tausi e matitiva ma e le tagolima.)

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, na faapefea ona faatonuina le Au Paia e vaai ma tausi e matitiva ma e le tagolima?

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42 o loo i ai mataupu faavae o se tulafono ua ta‘ua o le tulafono o le faapaiaga. Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aooga i le uiga o le faapaiaga faaali atu le faamalamalamaga lenei mai le Taiala i Tusitusiga Paia ma le saunoaga lea a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“[Faapaiaga o lona uiga] ia tuuto atu, ia faapaiaina, pe ia amiotonu. O lenei tulafono o le faapaiaga, o se mataupu faavae faalelagi lea e tuuto saoloto ai e alii ma tamaitai o latou taimi, taleni, ma oa faalelalolagi i le faatuina ma le atiina ae o le malo o le Atua” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faapaia, Tulafono o le Faapaiaga,” scriptures.lds.org).

“Ina ia faapaiaina o lona uiga o le vaetofia lea po o le tuuina atu o se mea e paia, ma tuuto atu i faamoemoega paia” (D. Todd Christofferson, “Toe Manatuaga o se Olaga Faapaiaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 16).

  • I le faaaoga ai o nei faamalamalamaga e lua, e faapefea ona e faamatalaina le uiga o le faapaiaga i au lava upu?

Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama i le ala sa finagalo le Alii i le Au Paia e amata ona ola ai i le tulafono o le faapaiaga, tusi upu nei i le laupapa: tausimea, meatotino, faapaiaina, epikopo, ma le faleteuoloa. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–34 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo nei upu ma pe o le a le faia ma le ola ai i le tulafono o le faapaiaga. A uma ua lava se taimi, fai i ni nai tagata aooga e faamalamalama pe na faapefea ona poloai e le Alii uluai Au Paia e amata ola i le tulafono o le faapaiaga i popofou o le Ekalesia.

Afai e tatau ai, faamalamalama ina ua faatoa amata faataitai le tulafono o le faapaiaga, sa faapaiaina e le Au Paia o latou fanua ma oloa i le Alii e ala i le tuuina atu i le epikopo. Ona avatu lea e le epikopo nei fanua ma oloa i tagata o le Ekalesia, e tusa ai ma o latou tulaga, manaoga, ma mea sa manaomia. Sa fai tagata o le Ekalesia ma tausimea mo le Alii i le vaaia ma le tausiga o meatotino ma saunia mea mo i latou lava ma o latou aiga. Sa poloaiina e le Alii soo se toega sa maua mai se tausigamea a se tagata o le ekalesia e tuuina atu i le epikopo ma tuu ai i le faleteuoloa e “avatu ai i e matitiva ma e ua le tagolima” (MF&F 42:34).

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:35–36 ma vaavaai mo mea o le a faaaoga i ai toega e faaopoopo i mea e avatu i e matitiva ma e ua le tagolima. Valaaulia tagata aooga e lipoti mai mea latou te maua.

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:37–42, ua aoao mai ai e le Alii le Au Paia e le tatau ona latou faamaualuluga, ia faafaigofie ofu uma ma “ia tuu mea uma [e tatau] ona faia mea uma i le mama” (fuaiupu 41), ma “e le tatau ona latou paie” (fuaiupu 42).

Ta’u i tagata aooga o le mataupu faavae o le faapaiaga e tutusa lava mo fanau uma a le Atua o le feagaiga i tisipenisione uma, e ui atonu e eseese i taimi ia ala patino e faatonu ai e le Atua Lona nuu e ola i le tulafono o le faapaiaga. E ui e le moomia e le Alii i tatou e faapaiaina a tatou oa uma faalelalolagi i aso nei, ae Na te moomia i tatou ia ola i le mataupu faavae o le faapaiaga.

  • O a ni nai auala tatou te ola ai i le mataupu faavae o le faapaiaga i aso nei?

Ina ia fesoasoani i tagata aooga e tali lenei fesili, faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), ma valaaulia se tagata e faitau leotele:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O le faapaiaga o le tuuina atu o le taimi, taleni, ma mea e maua e se tagata e tausi ai i latou e manaomia le fesoasoani—pe faaleagaga pe faaletino—ma i le fausia o le malo o le Alii” (Spencer W. Kimball, “Galuega Fesoasoani a le Uelefea,” Liahona, Apr. 1978, 78).

  • O faapefea ona e vaai atu i isi o ola i le mataupu faavae o le faapaiaga i o tatou aso?

  • Na faapefea i a latou faapaiaga ona faamanuiaina ai i latou na i ai manaoga faaleagaga ma faaletino?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:43–52 i le faamalamalama atu o nei fuaiupu o loo i ai fautuaga a le Alii e faatatau i le oti ma le faamalologa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:56–93

Ua tuu mai e le Alii i le Au Paia ia tulafono faaopoopo ma aoao i latou i le ala e faatino ai Lana tulafono

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:56–69 na folafola mai ai e le Alii e faaalia mai isi tusitusiga paia ma le malamalama ia i latou o e ole atu.

Valaaulia ni tagata aooga se toalua e auauai e faitau leotele mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:59–61, 66–68. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i faaaliga ma tusitusiga paia.

  • E tusa ai ma fuaiupu 59–60, 66, o le a le mea na poloaiina e le Alii le Au Paia e fai i tusitusiga paia ua uma ona latou maua?

  • O a mataupu faavae e faatatau i faaaliga na aoao mai e le Alii i fuaiupu e 61 ma le 68? (Atonu e faaaoga e tagata aooga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia mataupu faavae nei: Afai tatou te ole atu, o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou faaaliga faaopoopo ma le malamalama o le a tatou maua ai le filemu, olioli, ma le ola e faavavau. Afai tatou te ole atu mo le poto, o le a foai mai e le Alii ia i tatou. Tusi mataupu faavae nei i le laupapa.)

  • Aisea e te manatu ai ua faatonuina i tatou e le Alii e ole atu mo Lana taitaiga?

  • O a ni aafiaga na tata’i ai oe ia iloa e moni nei mataupu faavae? (Fai i ni nai tagata aooga naunau e faasoa mai i le vasega o latou aafiaga).

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:70–93 i le faamalamalama atu na tuu mai e le Alii le faatonuga e faatatau i le lagolagoina faaletino o taitai o le Ekalesia ma sa aoao mai ai foi ia taitai o le Ekalesia i le ala e taulima ai tagata o e faia agasala matuia ma sa aoao mai ai foi le Au Paia i le ala e foia ai faatausuai patino.

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoao i lenei lesona.