Inisitituti
Lesona 36: Mataupu Faavae ma Feagaiga 93


“Lesona 36: Mataupu Faavae ma Feagaiga 93,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)

“Lesona 36,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 36

Mataupu Faavae ma Feagaiga  93

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 6 o Me, 1833, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga  93. I lenei faaaliga, sa aoao mai ai e le Faaola le Au Paia i le ala e tapuai atu ai ma “o mai i le Tamā i loʼu igoa, … ma maua lona atoatoaga” (MFF 93:19). Sa Ia aoao mai foi le ala e mafai ai ona tatou maua le upumoni ma le malamalama, sa faaalia mai le natura e faavavau o alii ma tamaitai uma, ma sa faatonuina le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia “e faatulaga tatau” o latou fale (MFF 93:43–50).

2 Fepuari, 1833Na faamaea ai e Iosefa Samita lana faaliliuga o le Feagaiga Fou.

8 Mati, 1833Sa faaauau pea e Iosefa Samita lana faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai

Aperila 1833Na tolopo ai le Aoga a Perofeta i Katelani mo le taumafanafana.

4 Me,1833Sa filifilia se komiti e faia suegatupe e fau ai se fale mo le Aoga a Perofeta i Katelani, Ohaio.

6 Me, 1833Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 93 .

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–20

Ua aoao mai e le Alii le ala e mafai ai ona tatou iloa o Ia ma maua se atoaga o le mamalu

Faaali atu se ata o Iesu Keriso.

  • O le a le eseesega o le iloa e uiga ia Iesu Keriso ma le iloaina o Iesu Keriso? (O le iloa e uiga ia Iesu Keriso e aofia ai le aoaoina o mea moni e uiga ia te Ia. O le iloaina o Iesu Keriso e aofia ai le atinaeina o se sootaga patino ma Ia e ala i le mauaina o se molimau e uiga ia te Ia e ala i le Agaga Paia ma le taumafai e tausi Ana poloaiga.)

  • Aisea e taua ai le iloa e uiga ia Iesu Keriso ma le iloa o Ia? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu e le mafai ona tatou ausiaina lo tatou gafatia atoatoa o ni fanau a le Atua sei vagana ai ua tatou iloa Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi [tagai Ioane 17:3].)

Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93 o le a fesoasoani latou te iloa atili ai e uiga i le Faaola ma latou iloa ai foi o Ia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le mauaina o le malamalama e uiga ia Iesu Keriso.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu 1 e uiga i le mauaina o le malamalama ia Iesu Keriso? (O tali a tagata aooga e tatau ona faailoa mai ai se mataupu faavae e pei o lenei: Afai tatou te lafoaia a tatou agasala, o mai ia Keriso, valaau atu i Lona suafa, usitai i Lona siufofoga, ma tausi Ana poloaiga, ona tatou vaai lea i Ona fofoga ma iloa o Ia lea. Valaaulia tagata aooga e mafaufau e maka le mataupu faavae lea ia latou tusitusiga paia.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili tagata aooga i lenei mataupu faavae, valaaulia i latou e fefaasinoa’i le fuaiupu 1 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:68. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:68 . Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni faamatalaga faaopoopo e faatatau i le folafolaga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1. (E tatau i tagata aooga ona iloa o le folafolaga o le vaai i fofofoga o le Alii o le a faataunuuina i “[le taimi [a le Alii] lava ia, ma i lana lava ala” [MFF 88:68].)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:2–5 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea e mafai ona tatou iloa e uiga i le Faaola pe afai tatou te faaaogaina le mataupu faavae o i le fuaiupu 1.

  • Aisea e taua ai mo i tatou le iloa o Iesu Keriso o “le malamalama moni ma e faamalamalamaina [tagata] uma” (fuaiupu 2)?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le fetalaiga a le Faaola faapea o le Tama Faalelagi “ua tuuina mai e ia ia te [Ia] sona atoatoaga” (fuaiupu 4)? (Fesoasoani i tagata aooga ia malamalama na maua e Iesu Keriso mea uma ua i ai i le Tama, e aofia ai ma Lona mamalu, mana, poto, ma le olioli. O se tasi lea o auala ua tasi ai Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi.)

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6–18, sa faaalia mai ai e le Alii ia Iosefa Samita se vaega o le molimau a Ioane le Papatiso i le Faaola lea sa tusia e le Aposetolo o Ioane.

Valaaulia se tagata aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6–11 , ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Faaola mai faamaumauga a Ioane. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93: 12--17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea e Iesu Keriso ona maua se atoatoaga o le mamalu o le Tama.

  • Na faapefea ona maua e Iesu Keriso se atoatoaga o le mamalu o le Tama? (A uma ona tali mai tamaiti, tusi le aoaoga faavae lea i le laupapa: Sa faaauau pea e Iesu Keriso mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa seia iu ina Ia mauaina se atoatoaga o le mamalu o le Tama.

  • I le fuaiupu 13, o le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau “sa lei maua e ia le atoatoaga i le amataga, ae sa alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa”?

Pe a manaomia ai, faamalamalama atu “Sa [Ia] faaauau mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa” e ta’u mai ai sa tatau e le Faaola ona aoao ma tuputupu ae i “lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu” (2 Nifae 28:30). O le upu lea o le alofa tunoa e faasino i le “fesoasoani faalelagi po o le malosi … e tuuina mai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa o le Atua” (Taiala i Tusitusiga Paia, Alofa tunoa,” scriptures.lds.org Sa sailia e Iesu Keriso i aso taitasi le alofa tunoa o le Tama Faalelagi, po o le fesoasoani faalelagi ma le malosi, ma sa maua ai se malamalama sili atu ma le mana seia oo lava ina Ia mauaina se atoatoaga o le mamalu.

Faaali atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972), ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O lo tatou Faaola o se Atua a o lei fanau mai o ia i lenei lalolagi, ma sa ia aumaia faatasi ma ia lena lava tulaga ina ua sau o ia iinei. Sa o se Atua lava o ia ina ua fanau mai i le lalolagi e pei ona sa ia i ai muamua. Ae e tusa ai ma le olaga ua foliga mai ai sa tatau ona ia amata e faapei o isi fanau uma ma ia maua auauai le malamalama i lea laina ma lea laina. …

“… E aunoa ma se masalosalo, na afio mai Iesu i le lalolagi ua tatau ona oo i tulaga uma e pei ona manaomia ai i tatou taitoatasi—na galo ia te ia o mea uma, ma sa tatau ona tuputupu ae mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Filitia Samita [2013], 314–15).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:19-20 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea na faaali mai ai e le Alii se vaega o faamaumauga a Ioane le Papatiso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 19, aisea na faailoa mai ai e le Alii le faamaumauga a Ioane le Papatiso?

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:

“O le tapuai i le atoatoa o le faataitaiga lea. Tatou te faamamaluina i latou tatou te faataitai i ai” (Bruce R. McConkie, The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 568).

  • O le a se mea o fautuaina mai e lenei saunoaga a Elder McConkie ma aoaoga ua tatou suesueina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93 e uiga i le auala tatou te tapuai atu ai i le Tama Faalelagi? (Fesoasoani ia malamalama tagata aooga e tatau ona tatou tapuai i le Tama Faalelagi e ala i le mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso.)

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:20, o le a se mea ua folafola mai e le Alii ia i latou o e mulimuli i Ana faataitaiga e ala i le tausia o Ana poloaiga? (A uma ona tali mai tamaiti, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: Afai tatou te tausia poloaiga, o le a tatou maua le alofa tunoa mo le alofa tunoa seia iu ina tatou maua se atoatoaga o le mamalu o le Tama e faapei ona maua e Iesu Keriso.)

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le iloa o i tatou, e faapei o le Faaola, e mafai ona maua se atoatoaga o le mamalu o le Tama ma avea e faapei o Ia pe afai tatou te tausia poloaiga ma maua le alofa tunoa mo le alofa tunoa?

Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama atili i le ala e mafai ai ona latou faaaogaina le mataupu faavae o i le laupapa, faaali le saunoaga lea a Peresitene Lorenzo Snow (1814–1901), ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele.

Ata
Peresitene Lorenzo Snow

“Aua ne’i faamoemoe e avea ma tagata atoatoa i le taimi e tasi. Afai e faapena, o le a e faanoanoa. Ia avea oe ma tagata sili atu i le asō, nai lo ananafi, ma ia sili atu lou lelei taeao, nai lo le tulaga ua e i ai i le aso. O faaosoosoga nā, atonu e tau faavaivaia tatou i le asō, aua ne’i faatagaina e faavaivaia tatou i le o’o atu ai taeao. O le mea lena, ia faaauau le taumafai ia sili atu mai lea aso i lea aso; ma aua le faatagaina o outou olaga e mavae atu, e aunoa ma le ausiaina o le faia o le lelei i isi, faapea ia i tatou lava“ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2012], 111).

Valaaulia tagata aooga e mafaufau e uiga i le alualu i luma faaleagaga ua latou i ai i nai tausaga ua mavae atu.

  • O le a se faataitaiga o le pe sa faapefea ona e aoaoina ma alualu i luma i nai tausaga ua mavae a o e tausia poloaiga? (Atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga.)

Molimau atu a o avea Iesu Keriso e faapei o le Tama Faalelagi e ala i le tausia o poloaiga ma faaauau mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, e mafai foi ona tatou faia lena lava mea e tasi.

Fautuaina tagata aooga e faatu se sini po o le a le mea o le a latou faia ina ia sili atu ai taeao nai lo le mea o i ai nei, ina ia mafai ona latou faataitai i le Faaola ma iu ai ina avea atili e faapei o Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:21–39

Ua aoao mai e le Alii le ala e maua ai le upumoni ma le malamalama.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:21–23 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na faaalia mai e le Faaola e uiga ia te Ia lava ma i tatou i le muai olaga.

  • O le a se mea na faaalia mai e le Faaola e uiga ia te Ia lava i le fuaiupu 21?

Faamalamalama atu ona o Iesu Keriso o le ulumatua na fanaua o fanau agaga uma a le Tama Faalelagi ma sa usitai i le finagalo o le Tama i mea uma, o Ia o le “suli filifilia” o mea uma ua i le Tama (Eperu 1:2).

Faamalamalama atu ua fanaua i tatou e ala ia Iesu Keriso ma tatou te maua le mamalu o le Tama ao tatou toe fanauina faaleagaga ma faamamaina mai agasala e ala i le Togiola a le Faaola. Ona avea lea o i tatou o se vaega o le Ekalesia a le Ulumatua. I le ala lea, e avea ai i tatou ma “suli-faatasi ma Keriso” (Roma 8:17) ma mafai ai ona maua mea uma ua i le Tama (tagai MFF 76:55).

  • Aisea e taua ai mo i tatou le iloa o “i tatou foi sa i ai foi i le amataga faatasi ma le Tamā” (MFF 93:23)?

Faamalamalama a o tatou nonofo ai ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le muai olaga, sa Laua aoaoina i tatou ma maua le avanoa e talia ai pe teena ai le upumoni. Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:24–28, , ma vaavaai po o a mea na aoao mai e le Alii e uiga i le upumoni.

  • O le a le mea ua e aoaoina mai le faauigaga a le Alii o le upumoni i le fuaiupu 24?

Faasino i ai o le fasifuaitau “o lē o se pepelo mai le amataga” i le fuaiupu 25, ma faamalamalama atu o lenei fasifuaitau e faasino ia Satani. E pei lava ona sa ia faia i le muai olaga, o loo faaauau lava foi e Satani ona taumafai e taofi i tatou mai le mauaina o le upumoni.

  • O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le fuaiupu 26?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 28, o le a le mea o le a tupu pe afai e faifai pea lo tatou mauaina o le upumoni ma le malamalama e ala i le tausia o poloaiga a le Alii? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: O le mauaina o le upumoni ma le malamalama, e mafai ai ona tatou avea e faapei o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi.)

  • E faapefea ona fesootai lenei aoaoga faavae i isi mataupu faavae ua tusia i luga o le laupapa?

Faamalamalama atu faapea, a o tatou mau faatasi ma le Atua ae tatou te le‘i fananau mai, sa i ai lo tatou faitalia—o le gafatia e filifili ai ma faatino mo i tatou lava. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:29–32 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona aafia lo tatou gafatia ona maua le malamalama ma le upumoni i le ala tatou te faaaogaina o le faitalia.

  • O le a le taunuuga pe afai tatou te filifili e talia le malamalama?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:33–35 e ala i le faamalamalama atu sa aoao mai e le Alii e faapea na pau le ala tatou te maua ai se atoatoaga o le olioli pe a toetuufaatasia o tatou ma le agaga i le Toetutu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:36--39 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upumoni faaopoopo na aoao mai e le Alii e uiga i le malamalama ma le upumoni.

  • O le a se mea tatou te aoao e uiga i le malamalama ma le upumoni i le fuaiupu 36–37?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le fuaiupu 39 e uiga i mea e mafai ona mafua ai ona tatou le maua le malamalama ma le upumoni. (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le upumoni lea i le laupapa: O le le usitai ma tu masani sese e afua ai ona tatou le maua le malamalama ma le upumoni.)

  • O a ni nai faataitaiga o gaoioiga po o tu masani i aso nei e mafai ona afua ai ona tatou le maua le malamalama ma le upumoni?

Molimau atu a o tatou faaaogaina lo tatou faitalia e talia ai le malamalama ma le upumoni, o le a tatou avea atili e faapei o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi ma oo ai lava ina tatou maua se atoatoaga o le mamalu o le Atua ma le faaeaga i le malo selesitila. Valaaulia tagata aooga e mafaufau loloto po o le a le mea e ono faalavelavea ai a latou taumafaiga e talia le malamalama ma le upumoni. Fautuaina i latou e faatu se sini e le toe faia nei faiga ina ia mafai ai ona faaauau pea ona latou maua le malamalama ma le upumoni ma avea atili ai e faapei o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40-53

Ua poloai mai le Alii i Ana auauna ia tausi a’e a latou fanau i le malamalama ma le upumoni.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40–53 e ala i le faamalamalama atu sa poloaiina e le Alii le Au Paia ia “tausi a’e a [latou fanau] i le malamalama ma le upumoni” [fuaiupu 40]. Sa a’oa’ia foi e le Alii ni taitai o le Ekalesia ona o le le faia o lena mea.