Seminare
Iunite 16: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 72–74


Iunite 16: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72–74

Faatomuaga

I le aso 4 o Tesema, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72, lea na valaauina ai e le Alii se epikopo fou i Ohaio ma faaali mai nisi o ona tiute. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73, lea na tuuina mai ia Ianuari 1832, na faatonuina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e toe amata le la galuega o le faaliliuga o le Tusi Paia. O se taunuuga o le la galuega i le faaliliuga, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74, o se faamalamalamaga lea o le 1 Korinito 7:14.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:1–8

Ua valaauina e le Alii ia Newel K. Whitney e avea ma epikopo i Ohaio

E i ai se taimi na e mauaina ai se valaauga pe na talosagaina ai oe e fai se mea faigata i le Ekalesia, ma lagonaina ai le lofituina po o le le mafai ona faia? Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:1–2, ma vaavaai mo le valaauga na manaomia ona faia i Ohaio (“i lenei vaega o le tovine o le Alii”).

I le taumafanafana o le 1831, na siitia atu ai Epikopo Eteuati Paterika, o le epikopo muamua na valaauina i le Ekalesia, i le toeitiiti 900 maila i sisifo mai Katelani, Ohaio, i Initipene, Misuri, e avea ma se epikopo i Siona. O se taunuuga la, na fofoga mai ai le Alii e faapea, e manaomia se epikopo fou i Ohaio. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:3–6, ma faailoa mai fasifuaitau o loo faamatala mai ai pe aisea na manaomia ai e le Au Paia i Ohaio, o e sa avea ma tausimea na ola i le tulafono o le faapaiaga, se epikopo. (Sa faailoa atu ia te oe le tulafono o le faapaiaga i le “Iunite 10: Aso 3” anomea o le lesona mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–42 i le taiala suesue lenei.)

Mafaufau loloto i auala e fesoasoani ai lou epikopo po o le peresitene o le paranesi ia te oe, ia e tali atu mo ou tiute o se tasi o le Ekalesia i aso nei.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:7–8, ma matau po o ai na valaauina e le Alii e avea ma epikopo fou i Ohaio.

Ata
Iosefa Samita ma Newel K. Whitney

Ina ua valaauina Newel K. Whitney e avea ma epikopo i Ohaio, sa ia lagonaina lona le agavaa e auauna atu i se tofiga faapena. O le faamatalaga lenei mai le atalii o lona atalii o Elder Orson F. Whitney, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e fesoasoani ina ia tatou malamalama i lagona o Newel K. Whitney ma le mea na ia aoaoina e uiga i le mea na sau mai ai lona valaauga:

Ata
Orson F. Whitney

“Sa toetoe lava a sili atu le mamafa o le mafaufau atu i le tauaveina o lenei tiutetauave taua (o le tofi o le epikopo), nai lo o le mea na mafai ona ia tauaveina. E ui lava, o meaalofa o le natura e toaitiiti ni tamalii o e sa sili atu ona agavaa mo se tofiga faapena, ae ui i lea, na te le’i masalosalo i ona tomai, pe [lagonaina] le le mafai ona faataunuu le faatuatuaga maualuga ma paia. I lona fememeai sa ia talosaga atu ai i le Perofeta:

“’E le mafai ona ou vaaia se epikopo ia te a’u lava, uso Iosefa; ae afai e te saunoa mai o le finagalo lea o le Alii, o le a ou taumafai.’

“’E le tatau ona e talitonu i na’o lava upu;’ na tali mai ai le Perofeta ma le agalelei, ‘Alu oe e fesili i le Tama mo oe lava.’

“Sa naunau Newel … e faia e pei ona sa fautuaina ai e [le Perofeta]. Sa tali mai lana tatalo faamaualalo, ma mai le loto. I le taaligoligoa o le po ma le tuua ai na o ia i lona potu, sa ia faalogoina ai se leo mai le lagi: ‘O lou malosi ua ia te au lea.’ O nei upu sa itiiti ma faatauvaa, ae na tele sona taua. Sa aveesea ona masalosaloga e pei o le sau a o lei oo i le tafaoata. O le taimi lava lea na ia saili atu ai i le Perofeta, ta‘u atu ia te ia ua faamalieina o ia, ma sa naunau e talia le tofi lea na valaauina i ai o ia” (i le B. H. Roberts, Comprehensive History of the Church, 1:271).

  1. Tali atu i le tulaga lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Mafaufau e faapea ua maua e se uo po o se tagata o le aiga se valaauga, e auauna atu i le Ekalesia, ae ua ia lagonaina le lofituina ma le le agavaa e faataunuu le valaauga. E faavae i mea ua e aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72 ma le aafiaga na maua e Newel K. Whitney e uiga i lona valaauga, tusi ni nai fuaiupu o fautuaga po o se molimau o le a e tuuina atu e fesoasoani ai i lenei tagata e lagonaina le mautinoa i le taliaina ma le faataunuuina o le valaauga.

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, e uiga i le punavai o valaauga e auauna atu i le Ekalesia:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“I tagata uma lava, alii po o le tamaitai, teine po o le tama, o e ua valaauina pe o le a valaauina foi, ou te tuuina atu la’u fautuaga ia te outou. E i ai ni nai mea e tatau ona e iloa e moni. …

“Muamua, ua valaauina oe e le Atua. E silafia oe e le Alii. Na te silafia po o ai e finagalo o Ia e auauna atu i tofiga uma i totonu o Lana Ekalesia. Na Ia filifilia oe. … O le tagata na musuia e fautuaina oe mo lenei valaauga na te lei faia ona e fiafia ia te oe pe o latou manaomia se tasi e faia se galuega patino. Sa latou tatalo ma lagonaina se tali e faapea o oe le tagata e ao ona valaauina.

“O le tagata na valaauina oe na te le’i tuuina atu le valaauga ona e faapea ua latou iloa o oe e te agavaa ma naunautai. Sa tatalo o ia ina ia iloa le finagalo o le Alii mo oe. O le tatalo ma faaaliga na oo atu ia i latou na faatagaina e le Alii na mafua ai ona e oo mai iinei” (“Tulai i Lou Valaauga,” Ensign, Nov. 2002, 75–76).

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le malamalama o valaauga e auauna atu i le Ekalesia a le Alii e sau mai le Atua, ona fesoasoani e te talia ma taumafai ai ma le filiga e faataunuu ou valaauga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9-26

Ua faamalamalama mai e le Alii ia tiute o se epikopo

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai tiute ma matafaioi uma o epikopo ma peresitene o paranesi, e mafai ona e mafaufau i ai.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9–26, na faaalia mai ai e le Alii nisi o tiute a Epikopo Newel K. Whitney. O tiute na tuuina mai e le Alii na faatatau tonu lea i le tiute o Epikopo Whitney i lalo o le tulafono o le faapaiaga. Ae peitai, o nisi o tiutetauave o epikopo ma peresitene o paranesi i le Ekalesia i aso nei, ua faatatau i nei tiute o epikopo muamua i le Ekalesia.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:10–12, ma vaavaai mo tiute na tuuina mai e le Alii ia Epikopo Whitney. Lio soo se tasi o tiute na e lisiina i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e talitutusa ma na [tiute] o loo faamatalaina i nei fuaiupu.

O nisi o tiute na poloaiina e le Alii ia Epikopo Whitney e faataunuu, e tutusa lava ma tiutetauave o loo manaomia mai epikopo i aso nei. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:16–18, ma vaavaai mo le mea na tatau ia Epikopo Whitney ona tuuina atu i tagata o le Ekalesia o e na siitia atu i Misuri.

Na tatau i le Au Paia na siitia atu i Misuri ona ave atu se tusi faamaonia ia Epikopo Paterika, o le epikopo i Siona, e faamaonia ai na latou agavaa mo se tofi i Siona. I o tatou aso, o pepa faataga o le malumalu e avea o se faatusa o le “tusi faamaonia” e tuuina atu e epikopo ma peresitene o paranesi i tagata o le Ekalesia, e faamaonia ai lo latou agavaa ma faataga ai i latou e ulufale atu i malumalu paia.

Mai lenei faaaliga e faatatau i tiute o Epikopo Whitney, e mafai ona tatou aoao ai o epikopo ma peresitene o paranesi e puleaina mataupu faaletino ma faaleagaga o le Ekalesia i o latou uarota ma paranesi. (O le upu faaletino e faatatau i mea e faatatau i le olaga faaletino, e pei o lavalava, meaai, fanua, ma tupe.)

Mafaufau i auala ua faamanuiaina ai lou olaga ona ua valaauina e le Alii lou epikopo po o le peresitene o le paranesi e auauna atu ia te oe ma lou aiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73

Ua faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faaauau le faaliliuga o le Tusi Paia

Ata
O Iosefa Samita o faaliliuina le Tusi Paia

Faitau le folasaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73, ma vaavaai mo le mea na faia e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone talu mai le amataga o Tesema 1831.

Sa talai atu Iosefa Samita ma Sini Rikitone e fesoasoani ai e faatoilalo faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia, lea na tulai mai mai ni tusi na lomia e Ezra Booth. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:1–2, na faaali mai ai e le Alii e faapea, o toeaina o e sa talai atu foi, na tatau ona faaauau pea ona latou faia o lea mea seia oo i le konafesi na sosoo ai. O lenei konafesi o le a faia i le lua vaiaso mulimuli anei.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:3–4, ma vaavaai mo le mea na poloaiina e le Alii ia Iosefa ma Sini e taulai atu i ai i lena taimi. O lenei “galuega o le faaliliuga” na tatau ona toe taulai atu i ai Iosefa ma Sini, o le faafouga musuia lea o le Tusi Paia. O le tele o faafouga musuia a le Perofeta o Iosefa Samita, o loo maua i le taimi nei i vaefaamatalaga (FIS) i le Tusi Paia atoa ma i se vaega i le faaopoopoga o le Tusi Paia (Faaliliuga a Iosefa Samita). O le tusi a Mose ma le Iosefa Samita—Mataio i le Penina Tau Tele, e mai foi i le faaliliuga musuia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74

Ua faamalamalama mai e le Alii le uiga o le 1 Korinito 7:14

Vaai faalemafaufau e faapea, o loo e auauna atu o se faifeautalai faamisiona a le Ekalesia. A o tou talanoa ai ma se ulugalii ua faaipoipoina o e o loo sailiili i le Ekalesia, ua e iloa ai, sa i ai se la atalii o le na maliu ae sa na o ni nai masina le matua. Sa ta’u atu i le ulugalii e lo laua taitai faalelotu e faapea, sa le mafai e le la tama ona alu i le lagi ona sa le’i papatisoina o ia a’o lei maliu. Sa lagona e matua le faanoanoa tele ona o le maliu o le la tama, ma lo laua talitonuga ua leai se faaolataga mo le la pepe.

O le a sau tala e fai atu i nei matua? (O le a e maua le avanoa e tusi ai lau tali i se taimi mulimuli mai o le lesona lenei.)

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 74 o loo i ai le faamalamalamaga a le Alii o le 1 Korinito 7:14. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:1, o upu ia a le Aposetolo o Paulo mai le 1 Korinito 7:14. O le upu le talitonu i le fuaiupu 1 e faatatau i tagata Iutaia o e sa lei taliaina le talalelei a Iesu Keriso. Sa le’i faapea mai Paulo, e mafai ona faaolaina se tagata e ala i le amiotonu o lona toalua, ae o le liua o se tasi o toalua e mafai ona aumaia ai faatosinaga faapaiaina i totonu o le aiga. O le fuaitau “ana le o lea po ua leaga a outou fanau” i le 1 Korinito 7:14 ua faaaogaina e ta’uamiotonu ai le faiga masani o le papatiso o tamaiti.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:2–6, ma vaavaai mo faafitauli na tulai mai i aso o le Aposetolo o Paulo, pe a liliu mai se tasi o le ulugalii faaipoipo i le talalelei a Iesu Keriso, ae na ola pea le isi tagata o le ulugalii i le tulafono a Mose.

Na faataunuuina e le Togiola a Iesu Keriso le tulafono a Mose, ma sa le toe manaomia le peritomeina. Ae ui i lea, o tagata Iutaia o e na mulimuli i le tulafono a Mose sa talitonu, o se tamaitiiti tama sa le mama sei vagana ua peritomeina o ia, lea sa masani ona fai pe a valu aso le matua o le tamaitiiti. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:2–6, na faamalamalama mai ai e le Alii le mafuaaga na tulai mai ai ni faafitauli i aiga, ona o lenei talitonuga sese e uiga i le tulaga faaleagaga o tamaiti ma le faiga masani o le peritomeina, lea e talitonu ai se tasi o matua i le talalelei a Iesu Keriso, ae o le isi matua na talitonu i le tulafono a Mose. E mafai foi ona tulai mai ni feteenaiga faapena i talitonuga ma faiga masani faalelotu, lea e avea ai se tasi o le ulugalii ma se tagata o le Ekalesia ae o le isi e leai.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7, ma mafaufau e faailoga le aoaoga faavae na aoao mai e le Alii e uiga i fanau laiti. Ona faitau lea o le Moronae 8:8-12. Mafaufau loloto pe faapefea ona faatatau nei fuaiupu i le tulaga faafaifeautalai na tuuina atu muamua. Atonu e te manao e tusi le Moronae 8:8-12 o se mau faasino i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai le mea o le a e aoaoina atu i le ulugalii faaipoipo o e ua talitonu e le mafai ona i ai i le lagi le la pepe na maliu. O le a faapefea ona e fesoasoani ia la malamalama i le aoaoga faavae o loo aoaoina i nei fuaiupu e faapea, o fanau laiti e paia, ua faapaiaina i le Togiola a Iesu Keriso?

Sa faasoa mai e Elder Shayne M. Bowen o le Korama a Fitugafulu, se aafiaga sa ia mauaina a’o avea ma se faifeautalai faamisiona talavou i Chile. Ia matau le aafiaga na oo i se tamaitai sa aoaoina e Elder Bowen ma lana soa, e uiga i le aoaoina o le aoaoga faavae moni e faapea, o tamaiti laiti ua faapaiaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Ata
Elder Shayne M. Bowen

Na televave le aoaoina o lesona a Tuafafine Ramirez. Sa ia naunau lava e aoao uma ia aoaoga faavae lea sa ma aoaoina atu. I se tasi po a o matou talanoa i le papatisoina o pepe, sa ma aoao atu o tamaiti laiti e le agasala ma e le manaomia ona papatisoina. Sa ma valaauliaina o ia e faitau i le tusi a Moronae [Moronae 8:10–12]. …

Ina ua uma ona faitauina lenei mau, sa amata ona masusu ia Tuafafine Ramirez. Sa ma lē mautonu ma la’u soa. Sa ou fesili atu, ‘Tuafafine Ramirez, na i ai se mea na ma fai atu ai pe na ma faia ua faatiga ai ia te oe?’

Na ia fai mai, ‘Oi, leai, Elder, e leai se mea ua lua sese ai. I le ono tausaga ua mavae sa i ai sa’u pepe tama. Sa oti o ia ae lei papatisoina. Sa ta’u mai e le matou faifeau talu ai e lei papatisoina o ia o lea o le a alu ai o ia i le nofoaga mo tagata e lei papatisoina mo le faavavau atoa. Mo le ono tausaga o loo ou tauaveina pea lena tiga ma le tausalaina. Ina ua uma ona faitauina lenei mau, ua ou iloa ai e ala mai i le mana o le Agaga Paia e moni lenei mea. Ua lagona le aveesea o se avega mamafa mai ia te au, ma o loimata ia o le olioli.’ …

“Ina ua mavae le ono tausaga o mafatia ai i le faanoanoa ma le tiga ua tau le gafatiaina, ua toe faaalia mai le aoaoga faavae moni, e ala mai i se Tama o i le Lagi alofa e ala mai i se perofeta soifua, ma ua aumai ai se filemu matagofie i lenei fafine mafatia. E le tau ta’u atua, ae o Tuafafine Ramirez ma lana fanau e valu tausaga ma matutua atu na papatisoina” (“Ou Te Ola A’u, O Le Mea Lea E Ola Ai Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 15-16).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72–74 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: