Seminare
Iunite 7: Aso 3, Mataupu Faavae ma Feagaiga 28


Iunite 7: Aso 3

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28

Faatomuaga

I le va o Aperila ma Setema 1830, sa fenumia’i ai nisi o tagata o le Ekalesia i mataupu faavae e taitaiina ai faaaliga i le Ekalesia. O nei fenumiaiga na alia’e ai ni luitau mo le Perofeta o Iosefa Samita. I le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, na faaali mai ai e le Alii upumoni na faapea ona tuuina mai ai ni fofo i nei luitau.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–7

Ua faamalamalama mai e le Alii, o faaaliga e taitai ai Lana Ekalesia e tuuina mai e ala mai i Lana perofeta filifilia

E tele faataitaiga i le lalolagi o mea ua na o ni faafoliga o mea moni, mo’i, ma sili atu ona lelei. O le a se taimi e ono lamatia ai i le faaseseina i se mea faafoliga mo se mea e moni?

O mea faaleagaga faafoliga o se tulaga lamatia ogaoga. Sa lapatai mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tiapolo o le tamā o pepelo uma, ma o loo naunau lava o ia e taofia le galuega a le Atua e ala i ana faafoliga poto” (“Two Lines of Communication,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 84).

Faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28 i au tusitusiga paia. A o e faitauina, vaavaai mo se faafoliga na faaaoga e Satani e faasese ai nisi o uluai tagata o le Ekalesia. Atonu e te manao e faailoga mea e te maua.

Ona o le talitutusa o faamatalaga a Ailama Page e uiga i le mauaina o faaaliga e ala i se maa, ma le ala na latou manatu na faaali mai ai e le Atua upumoni i le Perofeta o Iosefa Samita, o le mea lea, atonu na tau talitonu ai tagata o le Ekalesia, e aofia ai ma Oliva Kaotui i faaaliga sese na ta’u mai e Satani ia Ailama Page. A o e suesue i afioga a le Alii ia Oliva i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, vaavaai mo upumoni taua e mafai ona fesoasoani e taofia ai oe mai le taitaiseseina e faafoliga po o taufaasese a Satani.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–5. O se tasi o upumoni taua ua tatou aoaoina o le Peresitene o le Ekalesia ua na o le pau lea o le tagata e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i le autafa o au tusitusiga paia i talane o nei fuaiupu.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tali ai fesili nei:

    1. E mafai faapefea e le iloaina o lenei mataupu faavae ona fesoasoani i tagata o le Ekalesia e aloese ai mai le faaseseina?

    2. O a ni eseesega i le va o tiutetauave a Oliva Kaotui o le toeaina lona lua i le Ekalesia ma tiutetauave o Iosefa Samita o le Peresitene o le Ekalesia?

E le’i leva ona tuuina mai e le Alii le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, ae tupu se mea na faaalia ai le auala sa le’i malamalama atoatoa ai i le taimi lea Oliva Kaotui i le eseesega o ona tiutetauave i le Ekalesia ma le matafaioi o Iosefa Samita o le perofeta ma le Peresitene o le Ekalesia.

A o nofo i Haramoni, Penisilevania, na maua e Iosefa Samita se tusi mai ia Oliva Kaotui, o le sa i Feiete, Niu Ioka. Sa faamaumauina e le Perofeta:

Ata
Uso Iosefa

“Na ia tusi mai e logo mai a’u e faapea, na ia mauaina se mea sese i se tasi o poloaiga [i le faaaliga ua maua nei i le vaega e 20 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga], ma faaopoopo mai: ‘Ou te poloaina oe i le suafa o le Atua e aveese na upu, ia leai ni faafaitaulaga pepelo i totonu o i tatou!’

“Sa vave lava ona ou tusi atu ia te ia e tali atu ai, o lea sa ou fesili atu ai ia te ia po o le a le pule sa ia te ia ua poloaiina ai a’u e sui pe aveese, ia faaopoopo pe tuuitiitia mai, se faaaliga po o se poloaiga mai le Atua Silisili Ese.

“O ni nai aso mulimuli ane, sa ou asiasi atu ai ia te ia ma le aiga o le Susuga a Uitimera, ae ou maua atu le aiga o loo faaali manatu e uiga i upu … , ma sa le faapea sa aunoa ma galuega ma le faapalepale ina ia mafai ona ou manumalo i soo se tasi o i latou e soalaupule ma le faato’ato’a le mataupu. Ae ui i lea,… mulimuli ane,… sa faamanuiaina a’u e le gata ina aumai ai le aiga o Uitimera, ae faapea foi Oliva Kaotui e faailoa mai na sese i latou” (i le History of the Church, 1:105).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:6–7, ma faailoa mai faatonuga a le Alii ia Oliva Kaotui. O lefuaiupu e 6 e fesoasoani tatou te malamalama ai, i le Ekalesia a Iesu Keriso, e le maua e tagata taitoatasi ni faaaliga e faatonu ai se tagata o loo pulefaamalumalu ia i latou.

Ata
Iosefa Samita

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “E feteenai ma le faatulagaga a le Atua mo soo se tagata o le Ekalesia, po o soo se isi lava, e mauaina ni faatonuga mo e o loo i ai le pule, e sili atu i lo latou; o le mea lea o le a e iloa ai le le talafeagai o le usitai atu ia i latou; ae afai o se tasi ua i ai se faaaliga vaaia po o se asiasiga mai se avefeau mai le lagi, e mo lona lava ia lelei ma ona faatonuga; aua o mataupu faavae, o malo, ma aoaoga faavae o le Ekalesia o loo i ai i ki o le malo” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 210).

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le malamalama ma le mulimuli i mataupu faavae e pulea ai le mauaina o faaaliga i le Ekalesia, ona fesoasoani ia i tatou e fesoasoani ma lagolago i o tatou taitai o le Ekalesia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8-10

Ua valaauina e le Alii ia Oliva Kaotui e talai atu le talalelei i sa Lamana

Tagai i matafaioi ma valaauga o loo lisiina i lalo, ma lio mea e te manatu ua i ai i tagata taitoatasi le aia tatau e maua ai faaaliga e fesoasoani ia i latou i o latou tiutetauave.

Matua

Pulega Aoao

Faiaoga o aiga po o faiaoga asiasi

Epikopo po o le peresitene o le paranesi

Faiaoga o le Aoga Sa

Faifeautalai

Peresitene o le Maea Maite po o le korama a le au aoao

Peresitene o le Aualofa

E mafai ona tatou iloa po o ai ua i ai le aia tatau e maua ai faaaliga e fesoasoani ia i latou i o latou tiutetauave mai le mea na tau mai e le Alii ia Oliva Kaotui i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8-10. Faitau fuaiupu nei, ma faailoa mai le mea na valaauina ai e le Alii ia Oliva e fai.

I le Tusi a Mamona, o le faaupuga sa Lamanā e faatatau i se vaega faapitoa o tagata, o nisi o i latou na tupuga mai ia Lamana, o le atalii ulumatua o Liae. O le faaupuga sa Lamanā i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8 e faatatau i Tagatanuu Moni o Amerika o loo nonofo i tuaoi i sisifo o le Iunaite Setete, o nisi o i latou atonu e tupuga mai i tagata o lena Tusi a Mamona.

Faailoga le folafolaga ma le fautuaga na tuuina mai e le Alii ia Oliva i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8 o le a faapea ona fesoasoani tatou te iloa ai po o ai ua i ai le aia tatau e maua ai faaaliga e fesoasoani ia i latou i o latou tiutetauave.

Sa ta‘u mai e le Alii ia Oliva Kaotui e mafai ona ia maua faaaliga e fesoasoani ai ia te ia i ana galuega faafaifeautalai. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 28:8 ua fesoasoani tatou te malamalama ai e mafai ona tatou maua faaaliga mo lo tatou lava manuia ma fesoasoani ia i tatou i valaauga ma tofiga ua tuuina mai ia i tatou.

E mafai ona e li’oina ia matafaioi ma valaauga taitasi ua lisiina i le amataga o le vaega lenei, aua ua i ai i na tagata taitoatasi le aia tatau e maua ai faaaliga mo o latou lava tiutetauave. E te manatu, o ai o le a aoga ai le mauaina e nei tagata taitoatasi o faaaliga? E mafai faapefea ona fesoasoani ia i latou le mauaina o faaaliga mo i latou o loo latou vaaia?

Mafaufau po o a ni auala e ono fesoasoani ai faaaliga ia te oe i lou olaga patino po o i se valaauga po o se tofiga o le Ekalesia o loo ia te oe.

Na lapatai mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o faaaliga faaletagata lava ia e le agavaa ai se tagata e maua ni faaaliga e taitai ai se tagata o loo pulefaamalumalu ia te ia, ma tuuina atu ai se fautuaga e uiga i faaaliga faaletagata lava ia:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O faaaliga e oo mai i se faiga faatulagaina lelei i le Ekalesia. Tatou te agavaa mo faaaliga faaletagata lava ia. Ae ui i lea, sei vagana ua vaetofia i tatou i se tofiga pulefaamalumalu, o le a tatou le maua ni faaaliga e faatatau i mea e tatau ona fai e isi tagata.

“E oo mai faaaliga i le Ekalesia ia i latou o e ua sa’o ona valaauina, lagolagoina, faauuina, pe vaetofia. …

“O se aafiaga faaleagaga e le masani ai, e le tatau ona manatulia o se valaauga patino e faatonu ai isi. O lo‘u talitonuga maumaututu o aafiaga o se natura faapitoa ma paia e patino, ma e tatau ona taofi e le tagata lava ia.

“E i ai ni nai mea e faalavelave i ala o faaaliga e fai si lelei tele, e pei o i latou o e ua taitaiseseina ma mafaufau ai ua filifilia i latou e faatonu atu i isi ae le’i filifilia i latou” (“Revelation in a Changing World,” Ensign, Nov. 1989, 14–15).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:11-16

Ua faatonuina e le Alii ia Oliva Kaotui e faasa‘o Ailama Page, ma fesoasoani e faamaopoopo le Ekalesia

Toe iloilo le ulutala o le vaega Mataupu Faavae ma Feagaiga 28. Ona faitau lea o faatonuga a le Alii ia Oliva Kaotui i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:11–14. O le a le mea na poloaiina Oliva e fai e fesoasoani ai e foia le faafitauli ia Ailama Page?

Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:11–14 ua tatou aoao ai, Ua i ai i taitai o le Ekalesia le tiutetauave e faasa‘o ai i latou o e o loo taitaieseina isi. Matau le fuaitau “ia e ave lou uso, o Ailama Page, i le va tau lava o ia ma oe” (MF&F 28:11). Ua aoao mai i lenei mea o le aoaiga e tatau ona faia faalilolilo ma le faaeteete.

Ua aoao mai foi leMataupu Faavae ma Feagaiga 28:13 e faapea, i le Ekalesia a Iesu Keriso, e tatau ona faia mea uma i le faatulagaga tatau.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:15-16 e iloa ai le fautuaga faaiu a le Alii ia Oliva Kaotui. E lei umi ona maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, sa tauaofia loa se konafesi. Sa tusia e Iosefa Samita, “Na talanoaina ai le mataupu e uiga i le maa lea na ta’ua muamua, ma i le maea ai o le tele o suesuega, na faapea ona teena ai e Uso [Ailama] Page, faapea ai ma le Ekalesia atoa o e sa i ai, le maa e pei ona ta’ua, ma sa toe sologa lelei mea uma, sa matuai faamalilieina uma ai i matou ma le fiafia” (i le History of the Church, 1:115).

  1. Ina ia fesoasoani ia te oe e faaaoga mataupu faavae ma aoaoga faavae na aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, faitau ia tulaga taitasi nei, ona, tusi lea i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se upumoni matamata tetele se tasi mai le lesona ananei e te manatu e sili ona faatatau i ai. O le mea muamua ua taliina mo oe e fai ma faataitaiga.

    1. O loo e sauniuni e fai se tautalaga i le sauniga faamanatuga ma ua [e] mauaina le tele o mau, upusii, ma tala e mafai ona e faaaofia i lau lauga. E te le o mautinoa po o le fea o ia mea e faaaoga po o le a se mea e tatau ona e tau atu.

      Mataupu faavae: E mafai ona tatou maua faaaliga mo lo tatou lava manuia, ma fesoasoani ia i tatou i valaauga ma tofiga ua tuuina mai ia i tatou.

    2. Ua e maua se savali i le imeli o loo i ai faamatalaga e uiga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Ae peitai, o faamatalaga e le ogatusa ma aoaoga a le perofeta soifua.

    3. Ua le fiafia sau uo i lona epikopo, o le na faatoa valaauina se peresitene fou o Tamaitai Talavou i lana uarota. Na manatu lau uo sa tatau ona valaauina se uso e ese mai.

    4. Na tafafao faamasani lou uso matua ma se tagata o le Ekalesia. Sa ia fai atu ia te ia, i le avea ai ma se tagata o loo umia le perisitua, na ia maua se faaaliga e tatau ona ia faaipoipo ia te ia. Ae peitai, na tatalo o ia e uiga i lenei faaiuga ma na te le’i maua se tali manino ae na ia lagonaina le le mautonu ma le faamalosia.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: