Seminare
Iunite 15: Aso 3, Mataupu Faavae ma Feagaiga 68


Iunite 15: Aso 3

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68

Faatomuaga

I le aso 1 o Novema, 1831, na feiloai ai le Perofeta o Iosefa Samita ma se vaega o toeaina i Hairama, Ohaio, mo se konafesi faapitoa. Sa latou talanoaina ai le lomiga o le Tusi o Poloaiga, o se tuufaatasiga o faaaliga na maua e le Perofeta. E toafa o toeaina sa i ai i le konafesi sa talosaga atu ia Iosefa Samita e fesili atu i le Alii e uiga i Lona finagalo mo i latou. I le tali mai i lenei talosaga, na maua ai e le Perofeta le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68. O le faaaliga o loo aofia ai fautuaga ia i latou ua valaauina e talai atu le talalelei, o faatonuga e uiga i le valaauga o le epikopo, ma se poloaiga mo matua e aoao a latou fanau i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:1–12

Ua tuuina mai e le Faaola le fautuaga ia i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei

Ata
tamaitai faifeautalai

Mafaufau i fesili nei:

  • O a ni popolega po o ni atugaluga e ono i ai i se tagata e uiga i le auauna atu i se misiona talai?

  • O a nisi o mafuaaga e lagona ai e isi tagata le popole e uiga i le faasoaina atu o le talalelei i tagata o o latou aiga ma uo?

I se konafesi i le aso 1 o Novema, 1831, na o atu ai ni toeaina se toafa o e o le a auauna atu o ni faifeautalai, i le Perofeta o Iosefa Samita ma fesili atu e fiailoa le finagalo o le Alii e uiga ia i latou. I le tali mai, na faaali mai ai e le Alii se mamanu mo le talaiina atu o le talalelei.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:1–5, ma vaavaai mo se mamanu mo le talaiina atu o le talalelei. Mafaufau e faailoga mea e te mauaina. (O le a e maua le upu faataitaiga i fuaiupu e 2 ma le 3. O se faataitaiga o se mamanu po o se faataitai.)

O le fea o mea nei e le o se vaega o le mamanu mo le talaiina o le talalelei o loo maua i le fuaiupu 1?

  • Usu pese o le alofa faavavau.

  • Folafola atu le talalelei e ala i le Agaga.

  • Talatala faatasi ma i latou e te aoaoina.

  • Faamatala atu tusitusiga paia

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68, ma vaavaai mo se faamalosiauga faaopoopo na tuuina mai e le Alii i Ana auauna.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a mataupu faavae ua e vaaia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:6 atonu e aumaia ai le faamafanafanaga i se faifeautalai?

    2. Aisea e taua ai lou iloa e lagolago lava le Alii i Ana faifeautalai faamaoni?

    3. E ono mafai faapefea e lenei folafolaga ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga e faasoa atu le talalelei i le taimi nei?

Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i au tusitusiga paia i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:4: A uunaia loa auauna a le Alii e le Agaga Paia, o a latou upu o le a taitai atu ai tagata i le faaolataga.

Ata
O Elder M. Russell Ballard o loo saunoa i le konafesi aoao

E ui e mafai e i latou o e ua faauuina e talai atu le talalelei ona fesoasoani ia i tatou ia iloa le finagalo o le Alii, ae ua na o le Peresitene o le Ekalesia ua i ai le aia tatau e maua ai ma tautino atu le finagalo o le Alii mo le Ekalesia atoa. I lalo o lana taitaiga, o sui o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ua i ai foi le pule e tautino mai ai le finagalo o le Atua mo i tatou. O lea la, o le mataupu faavae o loo aoaoina i le fuaiupu e 4 e mafai ona faaaogaina i taimi uma lava e saunoa ai se tasi o le Au Peresitene Sili po o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le konafesi aoao.

Toe faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:3–5, ma faailoa mai ai se folafolaga ua tuuina mai e le Alii i Ana auauna faauuina. Ona faauma lea o le faamatalaga lenei: Pe a saunoa auauna a le Alii a’o uunaia i latou e le Agaga Paia, o a latou saunoaga o .

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O a nisi o auala e valaaulia ai le uunaiga a le Agaga Paia ao tatou faasoa atu le talalelei?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:7–12, tatou te faitau ai na valaauina e le Alii nei toeaina e toafa e talai atu le talalelei ma papatiso i latou o e o le a talitonu. Tatou te faitau foi e uiga i faamanuiaga e oo mai ia i latou ma ia i latou o e talitonu i a latou upu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:13-24

Ua faaali mai e le Alii ia tulaga manaomia mo le tofi o le epikopo

Vaai faalemafaufau e faapea, ua fesili mai se uo e auai i se isi tapuaiga, “Na faapefea ona filifili la outou epikopo?” O le a sau tala e fai atu i ai?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:14–15, 20, ma vaavaai pe faapefea ona filifilia ia epikopo.

O le fuaitau “o ni isi moni o Arona” e faasino ia i latou e tupuga mai i le uso o Mose, o Arona, i le Feagaiga Tuai. O lenei tagata e tupuga mai [ia Arona] e i ai se aiā i le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu pe afai e valaauina ma faamaoniaina e le Au Peresitene Sili. I le vaitaimi o Mose sa na o e na tupuga mai i le ituaiga o Levi na umia le perisitua faaLevi po o le faaArona. Sa tatau i se tagata ona avea ma se suli moni o lenei laina ina ia tuuina i ai le perisitua. O le aia tatau e umia ai lenei perisitua sa sau mai i le tama i le atalii. I lena taimi, afai sa le’i umia e le tama le perisitua, o le a le maua e le atalii lena avanoa.

Tusi le mataupu faavae lenei i au tusitusiga paia: E ao i epikopo ona faamaoniaina mai e le Au Peresitene Sili ma faauuina e ala i le pule tatau.

I le popofou o le Ekalesia, o epikopo uma sa faauuina ma vaetofia e sui o le Au Peresitene Sili. I le Ekalesia i le taimi nei, o loo moni lava lenei mea mo le Au Epikopo Pulefaamalumalu. Ae ui i lea, o le valaauina, faauuina, ma le vaetofiaina o epikopo e taitaia e peresitene o siteki i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili. O se peresitene o le siteki, faatasi ai ma le lagolago mai a ona fesoasoani i le au peresitene o siteki, e sailia ni faaaliga e iloa ai le taimi e valaau ai se epikopo fou ma po o ai foi e valaauina. Na te auina atu [le] ua ia fautuaina atu i le Au Peresitene Sili mo le faamaoniga. A faamaonia e le Au Peresitene Sili lenei valaauga, ona latou faatagaina lea o le peresitene o le siteki e faauuina ma vaetofia le epikopo fou.

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Aisea e taua ai ia te oe ona e iloa ua faamaonia e le Au Peresitene Sili le valaauga o lou epikopo?

A o lei maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68, sa na o Eteuati Paterika lava le epikopo sa i ai i le Ekalesia. Ina ua valaauina isi epikopo, sa auauna atu loa Epikopo Paterika o le Epikopo Pulefaamalumalu. I le taimi nei o le Epikopo Pulefaamalumalu o se Pulega Aoao ma ua i ai le tiutetauave i le soifua manuia faaletino o le Ekalesia atoa (tagai i le MF&F 107:68).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25-35

Ua poloaiina e le Alii matua e aoao a latou fanau

Pe e te mafaufau ea i le tulaga o le ono faaipoipoina ma maua ni fanau i ni nai tausaga [o i luma atu]?

Lisi ni mea se tolu o le a e manao e aoao ai lau fanau:

Ata
O Atamu ma Eva o loo aoao le la fanau

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–27, ma faailoga aoaoga faavae ua poloaiina e le Alii ia matua e aoao atu i a latou fanau. Afai e le o i ai mea nei i lau lisi, mafaufau e faaopoopo i ai i latou.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i le pogai e te manatu ai ua poloaiina matua e aoao a latou fanau ia malamalama i le aoaoga faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia. O faapefea ona fesoasoani ou matua ia te oe e aoao e uiga i le talalelei? Mafaufau e tusi atu ia i laua se tusi faafetai.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:28–31, na tuuina mai ai e le Alii se fautuaga faaopoopo i matua, faapea foi i le Au Paia i Siona.

  1. Ina ia fesoasoani i au sauniuniga e avea ma se matua, faauma ni gaoioiga se lua pe sili atu o gaoioiga nei. Tali ia fesili i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

    1. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:28, ma vaavaai mo le mea ua poloaiina e le Alii ia matua e aoao atu i a latou fanau.

      • Aisea e te manatu, o le a taua ai ia te oe ona aoao lau fanau e tatalo?

      • Na faapefea ona aoaoina oe e tatalo?

      • Na faapefea ona faamanuiaina oe ma lou aiga e le tatalo?

      • I lou lava manatu, e faapefea ona fesoasoani le tatalo ia i tatou ia “savavali tonu i luma o le Alii”?

    2. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:29, ma vaavaai mo le mea ua poloaiina e le Alii i latou o loo nonofo i Siona (tagata o le Ekalesia) e fai.

      • O le a se mea ua e aoaoina mai ou matua po o isi e uiga i le tausia o le aso Sapati ia paia?

      • O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lou aiga ia tausia le aso Sapati ia paia?

    3. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:30, ma vaavaai mo le mea ua poloaiina e le Alii ia matua ma fanau e fai. (Ia matau o le upu paie e faatatau i se tasi e faatalanoa pe le auai i gaoioiga aoga.)

      • O le a se taimi na e vaai ai i faamanuiaga e oo mai i le galue malosi?

      Faitau le faamatalaga lenei e uiga i le paie: “Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le paie e mafai ona taitai atu i amioga le talafeagai, faaleagaina o mafutaga, ma le agasala. O le tasi ituaiga o paie o le maimauina lea o le tele o le taimi i gaoioiga na e taofia oe mai galuega tupuolaola, e pei o le faaaogaina o le Initoneti, taalo i taaloga vitio, ma le matamata i le televise” (Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2001], 40).

      • E mafai faapefea e le paie ona taitai atu i le amioleaga?

      • O a ni isi o mea e mafai ona fesoasoani i se tagata e faatoilalo ai se faiga ua matele i le paie?

    4. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:31–32, ma vaavaai mo le mea ua poloaiina e le Alii matua ma fanau e fai.

      • E te manatu e mafai faapefea e le faaloloto ona aafia ai se aiga?

      • O le a se mea e mafai ona e faia i lou olaga e faatoilalo ai le manatu faapitoa ma le faaloloto?

  2. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e taua ai le saunia i le taimi nei e avea ma se matua lelei?

    2. O le a se sini e mafai ona e faatuina o le a fesoasoani ia te oe e saunia ai e avea ma se matua lelei?

  3. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: