Seminare
Iunite 12: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 49


Iunite 12: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49

Faatomuaga

Sa manao Leman Copley, o se tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia, e talai atu e faifeautalai le talalelei i tagata o le aulotu sa i ai muamua, o le au Sieka. Ae peitai, sa faaauau pea ona taofimau i nisi o talitonuga sese a lena tapuaiga. O le popole i talitonuga taofimamau a Leman, na ole ai le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii, ma i le aso 7 o Me, 1831, sa ia maua ai le faaaliga lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49. I lenei faaaliga sa poloaiina ai e le Alii ia Sini Rikitone ma Pale P. Palate e o faatasi ma Leman e talai atu le talalelei i tagata o le au Sieka. Na faamanino mai foi e le Alii ia aoaoga faavae sa malamalama sese i ai le au Sieka, e aofia ai le natura o le Afio Mai Faalua o Keriso, o le manaomia o le papatisoga, o le taua o le faaipoipoga ma le aiga, ma le faaaogaina o manuvaefa mo meaai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:1–4

Ua valaauina e le Alii ia Sini Rikitone, Pale P. Palate, ma Leman Copley e talai atu i le au Sieka

Ua e vaai se mailei manuki? O se tasi o auala e pue ai se manuki, o le tuu lea o se mea faitino, e pei o se fatu po o sina fasi meaai, i totonu o se koneteina e i ai se pu ia lava lona tele mo se manuki e tuu i ai i totonu lona lima. E saisaimau le koneteina i se maea po o se uaea ina ia le mafai ona sola ese le manuki ma le mailei. A oo ina aapa atu le manuki i totonu ma uu mai le mea faitino, e le mafai ona aveese lona lima aua o lana moto ua lapoa atu nai lo o le pu. I lo latou naunautai e taofimau pea i le mea faitino, e faatagaina e nisi manuki i latou lava ia pueina.

Ata
mailei manuki

Faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49, ma vaavaai mo auala e pei ai le tulaga o loo faamatalaina o se mailei manuki. O a ni isi o talitonuga sese sa le mafai ona lafoaia e Leman Copley?

  1. Tusi Talitonuga a le au Sieka i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ona lisi lea o talitonuga e fa a le au Sieka o loo ta’ua i le folasaga o le vaega. Atonu foi e te manao e faailoga i latou i au tusitusiga paia.

O tagata o le Sosaiete Tuufaatasi o le Au Talitonu i le Faaali Faalua mai o Keriso sa masani ona ta’ua o le au Sieka, ona o la latou ituaiga o tapuaiga, lea e aofia ai le saaluuina o tino a’o latou pepese, sisiva, ma pati o latou lima i le musika.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:1–4, ma vaavaai mo le mea na faaali mai e le Alii e uiga i talitonuga o le au Sieka. I le fuaiupu e 2, atonu e te manao e faailoga mea na fetalai mai le Alii na mananao i ai le au Sieka.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a sou manatu i le uiga o le “mananao e fia iloa se vaega o le upu moni, ae lē o le atoa” (MF&F 49:2)?

    2. O le a se faataitaiga o le auala e talia ai e se tagata o le Ekalesia ni isi upumoni po o tulaga faatonuina o le talalelei ae le amanaiaina isi?

O le a le upu e te tuuina i le avanoa e faauma ai le mataupu faavae lenei na aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:2? O le sa‘o i luma o le Alii e aofia ai le manao e maua e uiga i upumoni ua Ia faaalia mai.

Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i au tusitusiga paia i talane o le fuaiupu e 2. Mafaufau loloto i faamanuiaga e ono misi e se tagata ona o le filifili e talia na o se vaega o le upumoni.

Atonu e mafai ona e mafaufau i ni isi o mailei e maileia ai tagata o le Ekalesia. Atonu e talia e nisi o tagata o le Ekalesia nisi o aoaoga po o tulaga faatonuina, ae le o mea uma, ae o isi tagata e ono taofimau i uiga ia e taofia ai i latou mai le “saʼo i luma [o le Alii]” (MF&F 49:2). Mo se faataitaiga, atonu e alu se tagata i le lotu i le Aso Sa, ona ia faaaogaina lea o le taimi e totoe o le aso mo gaoioiga e soli ai le Sapati. O se isi tagata e ono faitau i tusitusiga paia ma tatalo mo le Agaga ona faalogologo lea i musika e tuliese ai le Agaga Paia.

Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“O Satani o le matai o taufaasese ma o le tama o pepelo uma. E na o le faaalia o le faatuatua i le Faaola ma Lana taulaga togiola, ma tausi poloaiga uma, e puipuia ai oe mai taumafaiga taufaasese faasoloatoa a Satani e taitai atu oe ma le faaeteete i lona mana.

“E le mafai ona e faia i le talalelei e pei ona e faia i se faleaiga po o se taumafataga e te tausami lava seia oo ina e laulelei, lea e [te] filifili mai ai sina mea iinei ma sina mea iina. E tatau lava ona e saofai i lalo i le taumafataga atoa ma ola i poloaiga alofa a le Alii i lo latou atoatoa.

“Ua aoaoina oe i poloaiga. Ua e iloa le mea e fai: tatalo, suesue i tusitusiga paia, anapogi, totogi au sefuluai ma taulaga, auai i au sauniga, ai ma inu i le faamanatuga, faalautele ou valaauga ma auauna atu i isi, lagolagoina ou taitai o le Ekalesia, osia ma tausia feagaiga paia, faasoa atu le talalelei, faamaoni, amiotonu, nofo mama, agalelei, ma amio mama“ (“It’s Your Choice,” New Era, Feb. 1998, 4).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamalamalama ai le matautia o le taliaina o nisi o poloaiga po o tulaga faatonuina a’o taofimau pea i talitonuga ma faatinoga sese. E faapefea ona avea lenei mea ma se “mailei” faaleagaga?

Mafaufau i mea e ono manaomia ona e lafoai ese ina ia mafai ona e maua faamanuiaga uma ua faapolopolo e le Tama Faalelagi mo oe. Atonu e te manao e tusi se sini e tuu laofai ese se mea o loo taofia oe mai le sa‘o i luma o le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:5-28

Ua faasa‘o e le Alii nisi o aoaoga faavae sese a le au Sieka, ma poloaiina Ana auauna e valaaulia i latou e salamo ma ia papatisoina

Ua poloaiina e le Alii ia Leman Copley, Sini Rikitone, ma Pale P. Palate e talai atu le talalelei i le au Sieka (tagai i le MF&F 49:1–4). Sa faamoemoe Leman Copley o le a talai atu nisi o toeaina i tagata o lana ekalesia sa i ai muamua.

Mata e mafai ona e vaai faalemafaufau i le ta‘u atu i se vaega o tagata e faapea, o nisi o o latou talitonuga e sese ona aoao atu lea ia te i latou mataupu faavae sa’o o le talalelei? Ina ua asiasi atu Pale P. Palate, Sini Rikitone, ma Leman Copley i le au Sieka, sa latou aveina se kopi o le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49 ma faitau atu ia i latou.

Suesue ia mau taitasi o loo i le koluma agavale o le siata lenei, ona faafetaui lea i le mataupu faavae o loo aoao mai ai i le koluma taumatau. Ona mafaufau lea i fesili o loo avatu faatasi ai.

  1. MF&F 49:5–8

  1. E leai se tasi na te iloa le taimi e tupu ai le Afio Mai Faalua.

  1. MF&F 49:11-14

  1. Afai tatou te iloa faailoga o le Afio Mai Faalua, o le a le faaseseina i tatou e tautinoga sese. Aisea e taua ai ona tatou nofouta i faailoga o le Afio Mai Faalua o le Alii?

  1. MF&F 49:15-17

  1. Ua poloaiina e Iesu Keriso ia Ana auauna e valaau atu i tagata ia talitonu ia te Ia, salamo, ia papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. Aisea e te faafetai ai ona ua papatisoina oe ma ua e maua le meaalofa o le Agaga Paia? Aisea e te tulimatai atu ai e fesoasoani i isi tagata ia maua nei sauniga?

  1. MF&F 49:18-21

  1. Ua tuuina mai e le Alii ia manuvaefa o le fogaeleele mo lo tatou faaaogaina. Aisea e te manatu e le fiafia ai le Alii ia i latou o e tapeina manuvaefa ae le manaomia?

  1. MF&F 49:22-25

  1. O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua, ma ua poloaiina tane ma ava ina ia tasi ma ia fanauina ni fanau. (O le fuaitau “ina ia mafai ona tali le lalolagi i le faaiuga o lona foafoaga;… ina ia mafai ona faatumulia i le fuataga atoatoa o le tagata” ua faailoa mai ai se tasi o faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi.) O a faamoemoega e faataunuuina e le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Ua aoao mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le uluai poloaiga na tuuina mai e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamatua o se tane ma ava. Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina. Matou te toe tautino atu foi ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava, e tatau ona faaaogaina ai” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign, Nov. 2010, 129).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ua taumafai ai Satani e faatamaia faaipoipoga? Aisea ua ia taumafai ai e faatalitonu tagata e le tatau ona latou faaipoipo?

    2. Aisea e taua ai le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai i le fuafuaga a le Alii? E faapefea ona faalavelaveina e faaipoipoga a itupa e tasi le fuafuaga a le Alii?

    3. O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e saunia ai mo se faaipoipoga faaselesitila?

Mafaufau i le mailei manuki. Mafaufau loloto i le mataupu faavae, e tatau ona tatou talia aoaoga uma a le Alii ina ia mafai ona tatou sa’o i Ona luma. Ona faitau lea o le fautuaga ma folafolaga a le Alii o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:26–28. A o e faitauina nei fuaiupu, vaai faalemafaufau e faapea, o loo fetalai sa’o mai le Alii ia te oe e uiga i au taumafaiga ia sa’o i Ona luma. Mafaufau pe faapefea ona faatatau Lana fautuaga ma folafolaga ia te oe.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: