Seminare
Iunite 25: Aso 3, Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–16


Iunite 25: Aso 3

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–16

Faatomuaga

I le aso 26 o Aperila, 1838, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115. I lea [faaaliga] na faaali mai ai e le Alii le igoa o le Ekalesia, ma poloaiina le Au Paia e “tutulai ia ma susulu atu” (MF&F 115:5), ma faaali mai Lona finagalo e faatatau i le malumalu i Sisifo Mamao. I le aso 19 o Me, 1838, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116, lea na faailoa mai ai o Spring Hill [Maupuʼepuʼe Totogo], Misuri, o Atamu-onai-Amani.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:1–6

Ua poloaiina e le Alii ia tagata o Lana Ekalesia e “tutulai ia ma susulu atu”

O a ni igoa o nisi o kamupani po o faalapotopotoga e te masani ai? O a ni mea e ta’u mai e igoa o nei faalapotopotoga? O ai e taitaia nei faalapotopotoga? O a mea e fai e nei faalapotopotoga?

Mafaufau i le igoa ma le tagavai o le Ekalesia. A o e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115, vaavaai po o a ni mea e ta’u mai i le igoa o le Ekalesia e uiga i le tagata e taitaia le Ekalesia ma po o le a foi le Ekalesia.

Ata
tagavai a le Ekalesia

Ua ta’u mai e leMataupu Faavae ma Feagaiga 115:1–3 ia i tatou e faapea, o lenei faaaliga na tuuina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita i tagata uma o le Ekalesia. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4, ma vaavaai mo le igoa na atofaina e le Alii mo Lana Ekalesia.

Vaavaai ma le faaeteete i upu taitasi i le igoa o le Ekalesia ma mafaufau pe aisea e taua ai ia upu taitasi.

Faitau le faamalamalamaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“Sa ou mafaufau soo lava i ai pe aisea ua faaigoa ai e le Faaola Lana Ekalesia toefuataiina i se igoa e sefululima upu. Atonu e foliga e umi, ae ou te mafaufau i ai o se vaaiga lautele e faamatala ai le ituaiga Ekalesia, ma na vave lava ona avea ma se mea puupuu matagofie, faamaoni, ma faigofie. Pe faapefea ona tuusao atu ma le manino lenei faamatalaga ae ua faamatalaina i nai upu laiti?

“E manino ma taua upu uma. O le upu O Le e faailoa mai ai le tulaga ese o le Ekalesia toefuataiina mai isi ekalesia i le lalolagi.

“O upu Ekalesia a Iesu Keriso o loo tautino mai ai o Lana Ekalesia lenei. …

O Aso e Gata Ai o loo faamalamalama mai ai e tutusa lava lenei Ekalesia ma le Ekalesia lea na faatuina e Iesu Keriso i le taimi o Lana galuega talai faaletino ae ua toefuatai mai i nei aso e gata ai. …

Au Paia o lona uiga e mulimuli ia te Ia tagata o le ekalesia ma taumafai e faia Lona finagalo, tausi i Ana poloaiga, ma sauni e toe nonofo faatasi ma Ia ma lo tatou Tama Faalelagi i le lumanai. O leAu Paia o loo faasino lea ia i latou o e saili e faapaiaina o latou olaga e ala i le osi feagaiga e mulimuli ia Keriso” (“O Le Taua o se Igoa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 80).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a nisi o upumoni taua na ta’u mai i le igoa o le Ekalesia?

    2. O ai le faaao o le Ekalesia? O ai o loo Ia faatonuina ma musuia i le lalolagi e taitaia le Ekalesia?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5, ma vaavaai mo le mea o loo faamoemoe mai le Alii ia i latou o e auai i Lana Ekalesia.

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a sou manatu i le uiga o le “tutulai ia ma susulu atu” (MF&F 115:5) i le avea ai ma tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

O a faamanuiaga o le a oo mai a’o mulimuli tagata o le Ekalesia i le fautuaga a le Alii e tutulai ia ma susulu atu? Ina ia tali i lenei fesili, faaaoga le fuaiupu e 5 e fesoasoani i lou faaumaina o le faamatalaga lenei: Afai tatou te tutulai ma susulu atu, o lo tatou malamalama o le a . Mafaufau e faailoga lenei mataupu faavae i le fuaiupu e 5.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a sou manatu i le uiga, o lo tatou malamalama, po o faataitaiga, e mafai ona avea o “se tagavai mo atunuu” (MF&F 115:5)? (A o e tali i lenei fesili, atonu e fesoasoani le iloa o se tagavai o se fu‘a po o se faailo e avea o se tulaga e faapotopoto ai po o se faatusa musuia.)

    2. E mafai faapefea e le mulimuli i le poloaiga a le Faaola, e tutulai ia ma susulu atu ona tosina mai ai isi i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

Na faasoa mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, le tala lenei i se tagata o le Ekalesia o le sa mulimuli i lenei mataupu faavae:

Ata
Peresitene James E. Faust

“I nai tausaga ua mavae, sa tofi atu ai ia Constance, o se tamaitai aoga faatausimai, e taumafai ma fesoasoani i se tamaitai sa manua lona vae i se faalavelave. Sa tetee e le tamaitai se fesoasoaniga faafomai ona sa i ai se taimi sa oo ai i se aafiaga le lelei i le falemai. Sa fefe o ia ma oo ai lava i se tulaga ua tuua na o ia. O le taimi muamua na afe atu ai ia Constance, na faatonuina o ia e le tamaitai o loo manu’a e alu i fafo. I le taumafaiga lona lua, sa ia faatagaina ia Constance i totonu. O le taimi lea ua matuai lilofia le vae o le tamaitai i papala lapopoa, ma ua i ai nisi vaega o le aano ua pala. Ae sa le manao lava e togafitia o ia.

“Sa avea lea ma se tatalo ia Constance, ma pe tusa ma se aso pe lua ae oo mai le tali. Sa ia aveina se vai fufulu manu’a i le isi ana asiasiga. Talu ai ona e le tiga tele, sa faataga ai e le tamaitai matua lenei, e faaaoga i lona vae. Ona la talatalanoa lea i nisi togafitiga e sili atu ona taua i le falemai. Sa faamautinoa atu i ai e Constance o le a avea lona nofo i le falemai ma se mea sili ona manaia. Pe tusa ma le tasi pe lua aso ae maua e le tamaitai le lototele e alu atu ai i le falemai. Ina ua asiasi atu i ai ia Constance ia te ia, sa ataata le tamaitai ma faapea atu, ‘Ua e faatalitonuina au.’ Ona, faafuasei lea, ona ia fesili atu ia Constance, ‘O le a le lotu e te auai i ai?’ Sa tau atu e Constance ia te ia o ia o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faapea atu le tamaitai: ‘Na ou iloaina lava. Na ou iloaina na auina mai oe ia te au i le aso muamua lava na ou vaai ai ia te oe. Sa i ai se malamalama i ou foliga lea sa ou matauina foi i isi o la outou ekalesia. Sa ou talitonuina oe.’

“Sa matuai pe lelei lena vae na papala ina ua mavae le tolu masina. Na toe faaleleia le fale o le tamaitai matua lenei e tagata o le uarota lea sa nofo ai ma toe teuteu lona fanua. Sa feiloai o ia ma faifeautalai, ma e lei umi ae papatisoina o ia. [Tagai Constance Polve, “A Battle Won,” New Era, Apr. 1980, 44–45.] Na mafua uma nei mea ona sa ia iloaina le malamalama i foliga o lena tamaitai faatausimai” (“O Le Malamalama i o Latou Mata,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 22).

O le a le mea na faia e Constance e tutulai ai ma susulu atu? Na faapefea ona avea le malamalama i ona foliga ma se tagavai mo le tamaitai? Na faapefea ona faamanuiaina le tamaitai ona o le malamalama sa ia vaaia?

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O ai e te iloa o se faataitaiga lelei o le tulai ma susulu atu?

    2. O faapefea ona avea lana faataitaiga ma se faamanuiaga ia te oe?

O le Perofeta o Iosefa Samita sa o se faataitaiga lelei o le uiga o le tutulai ma susulu atu. E lei leva lava ona maua lenei faaaliga, ae amata ona tusia e Iosefa lana talafaasolopito lea ua aofia nei i le Penina Tau Tele.

Ata
pepa o faamatalaga tusilima

O se itulau mai le talafaasolopito a le Perofeta o Iosefa Samita

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea ona avea le talafaasolopito a Iosefa Samita, e aofia ai lana molimau o le Uluai Faaaliga, ma se tagavai mo atunuu?

    2. E faapefea ona avea ma se tagavai mo oe?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6, ma vaavaai mo faamanuiaga ua folafolaina mai ia i latou o e faapotopoto faatasi ma le Ekalesia i siteki o Siona.

O se tasi o upumoni tatou te aoaoina mai i lenei fuaiupu o lenei: Tatou potopoto i siteki o Siona mo le malosi ma mo le sulufaiga. O a ni auala e te manatu ua tuuina mai ia i tatou e le faapotopoto faatasi o se Au Paia le puipuiga, saogalemu, po o le sulufaiga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:7-19

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia e faavae le aai o Sisifo Mamao ma ia fausia se malumalu

O se tasi o auala e mafai ona tatou maua ai le puipuiga ma le saogalemu a le Alii, e ala lea i le auauna atu ma tapuai ia te Ia i le malumalu. Ina ua amata ona siitia atu le Au Paia i Sisifo Mamao, Misuri, i le 1836, sa faia e taitai o le Ekalesia ni fuafuaga e fausia se malumalu e talitutusa ma le malumalu i Katelani, Ohaio. E ui lava sa faia ni muai eliga, ae sa taofia le fauga seia oo ina mafai ona maua e Iosefa Samita se faatonuga faaopoopo mai le Alii. Na faaali mai e le Alii Lona finagalo e faatatau i le malumalu o se vaega o le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:7–16, na faaali mai ai e le Alii, e tatau ona fausia se malumalu i Sisifo Mamao e tusa ma le mamanu o le a Ia tuu mai i le Au Peresitene Sili. Na fautuaina foi e le Alii ia taitai o le Ekalesia e aua ne’i aitalafu i le fauina o le malumalu.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:17–19, ma vaavaai mo le mea na finagalo le Alii i le Au Paia e fai i lalo o le taitaiga a Iosefa Samita i Sisifo Mamao ma i itu tuaoi.

O se tasi o mataupu faavae tatou te aoaoina mai i le fuaiupu e 19 e faapea, o le Peresitene o le Ekalesia e umia ki e taitai ai le galuega a le Alii i luga o le fogaeleele.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 116

Ua atofa e le Alii le tulaga o Atamu-onai-Amani

Na mulimuli le Perofeta o Iosefa Samita i le fautuaga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:18 ma sailiili i eria o loo siomia ai Sisifo Mamao. Faitau le faatomuaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116, ma vaavaai mo le igoa o le nofoaga na sailiili e le Perofeta.

Ata
Atamu-onai-Amani

Atamu-onai-Amani

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116:1, ma vaavaai mo le mea na faaali mai e le Alii e uiga ia Spring Hill. Atonu e te manao e sue i le faafanua ma ata o Atamu-onai-Amani i le pito i tua o au tusitusiga paia (tagai i le Talafaasolopito o le Ekalesia faafanua 5, “Eria o Misuri, Ilinoi, ma Aioua o le ISA,” ma le ata 10 o le talafaasolopito o le Ekalesia, o Atamu-onai-Amani).

O lenei faaaliga ua faailoa mai ai le nofoaga o le faataunuuga i le lumanai o se valoaga na faia i aso anamua e le perofeta o Tanielu (tagai i le Tanielu 7:9–10, 13–14). O lena valoaga o loo faamatala mai ai se mea e tupu i Aso e Gata Ai lea o le a asiasi mai ai le Faaola ma Atamu i le lalolagi ma pulefaamalumalu i se fonotaga a o lumanai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso i le lalolagi atoa (tagai i le MF&F 27:5–14).

Mafaufau loloto pe usu le viiga “Adam-ondi-Ahman” (Viiga, nu. 49, i le tusi pese faa-Peretania).

O lenei lalolagi sa avea ma se faatoaga,

Faatasi ma ona mamalu masani,

Ma sa ola ai ni tagata paia,

Ma tapuai faafesaga’i ma Iesu,

I Atamu-onai-Amani.

Sa savavali Enoka ma le Atua,

I luga a’e o le mana o mamone,

A’o salalau atu Siona,

Ma pepese leotele le Au Paia ma agelu,

I Atamu-onai-Amani.

Se nuu lelei ma faamanuiaina tele,

I tala atu o Kanana i Isaraelu;

Sa lauiloa mai sasae i sisifo,

Lona filemu sa tele, ma mama

o Atamu-onai-Amani.

Osana i ia aso a sau,

Le Afio Mai Faalua o le Faaola,

I le mamalu atoa o le lalolagi

E maua ai e le Au Paia se fale paia,

E pei o Atamu-onai-Amani.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–16 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: