Seminare
Iunite 4: Aso 4, Mataupu Faavae ma Feagaiga 14–16


Iunite 4: Aso 4

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14–16

Faatomuaga

I le faaiuiuga o Me 1829, na onosaia ai e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui taufaamata’u mai tagata faatupu vevesi a o faamaeaina le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Ina ia fesoasoani ia i laua ia sao mai sauaga, na fesoasoani ai Tavita Uitimera ia i laua e o ese mai Haramoni, Penisilevania, [ae siitia atu] i le fale o Uitimera i Feiete, Niu Ioka. Sa faaalia e le aiga o Uitimera se fia iloa tele i mea na tutupu na faaalia mai o le Toefuataiga. Sa faamatalaina e Iosefa Samita ia Tavita, Ioane, ma Peteru Uitimera le Itiiti, o ni “uo finafinau ma fesoasoani i le galuega; ma… naunau e iloa o latou lava tiute” (i le History of the Church, 1:49). Na tatalo le Perofeta ma maua ai le afioga a le Alii e fitoitonu i nei au uso e toatolu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14

Ua valaauina e le Alii ia Tavita Uitimera e fesoasoani i le galuega o aso e gata ai

O le tala lenei o loo faamatala ai mea na tutupu faavavega, na mafai ai e Tavita Uitimera ona fesoasoani ia Oliva Kaotui ma Iosefa Samita e sosola ese mai tagata na faasaua ia i la’ua:

Sa toto e Tavita Uitimera saito i le faatoaga a le aiga i Waterloo, Niu Ioka, e latalata i Feiete, ae talosagaina o ia e alu i Haramoni, Penisilevania, e fesoasoani ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Sa naunau o ia e faia lenei mea pe a uma ona ia faamaeaina ona tiute i le faatoaga. Sa mafai ona ia suaina lona fanua atoa i le aso e tasi, mai le taeao e oo i le afiafi. O le aso na sosoo ai, sa tuu na te faafetalaisaina ai le fanua, ae na ta’u atu e lona tuafafine ia te ia, e tusa ma le toatolu ni tamaloloa na ia vaai o latou luluina le faalelei eleele i le “taeao” o le aso na muamua atu. O le faamatalaga lenei a Lusi Maki Samita e uiga i lenei mea na tupu faavavega:

Ata
Lusi Maka Samita

“Sa alu atu Tavita i le fanua, ma iloa ai e lua ni aso o galuega mamafa na taatia mai i ona luma. … Sa ia faapipiiina ana solofanua i le palau, ma nai lo le vaevaeina o le fanua i vaega, sa masani ona ta’ua ai e le au faifaatoaga, o laueleele, ma sua atoa loa, ma faaauau ai lava seia oo i le aoauli, ina, ua malolo mo le taumafataga o le afiafi, sa tilotilo solo o ia, ma na faateia i lona iloaina, e afa lelei lava le saito na ia suaina. Ina ua uma le meaai o le afiafi sa toe alu foi ma fai e pei o le taimi muamua, ma e oo ane i le afiafi po, ua uma lelei le galuega o ni aso se lua.

‘Ina ua alu atu lona tama i le fanua i lena lava afiafi, sa ia vaaia ai le mea na faia, ma sa ia alaga atu, ’E i ai se mana malosi atu ua mafai ai lenei mea, ma ou te manatu e sili ai lou alu ifo i Penisilevania i le taimi lava e uma ai ona togi le pauta faalelei eleele.’

“O le taeao na sosoo ai, na ave ai e Tavita i lalo o lona ogalima se fua laupapa ma alu atu loa e togi le pauta, lea na ia tuua i le lua o aso na muamua atu, i ni faaputuga i talane o le fale o lona tuafafine, ae, e oo atu i le nofoaga, sa ia iloa ai ua leai se mea! Ona tamoe atu lea i lona tuafafine, ma fesili i ai pe na ia iloa le mea ua tupu ai. O lona te’i sa fai mai ai o ia, ‘Aisea ua e fesili mai ai ia te a’u? e te le’i togiina uma ananafi?’

“’Ou te le’i iloa,’ na tali atu ai Tavita.

“’Ou te maofa i lena mea,’ o le tali lea a lona tuafafine, ‘aua na o mai tamaiti ia te au a’o le’i oo i le aoauli, ma augani mai ou te sau i fafo e vaai i tamaloloa o loo togiina le pauta i le fanua, ma fai mai, latou te le’i vaai lava i o latou olaga i se tagata ua vave faapea le togiina o le pauta. O lea na ou alu atu, ma vaaia ai ni tamaloloa e toatolu o galulue i le fanua, peitai, sa ou faapea na e faafaigaluega nisi e fesosoani, ona o lou manao e faavavevave, sa ou toe vave alu i totonu o le fale, ma ou te le’i toe mafaufau lava i ai.’

“Sa fesilisili solo Tavita e uiga i lea mea, i ona aiga ma tuaoi, ae sa le mafai ona ia iloaina po o ai na faia” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 148–49).

Vaai faalemafaufau e faapea sa e oo i le tulaga na i ai Tavita Uitimera. O a ni aafiaga o nei vavega ia te oe?

Ina ua uma ona aumai e Tavita Uitimera le Perofeta ma Oliva Kaotui i Feiete, Niu Ioka, sa faapea ona fofoga mai e le Alii le oo mai o Lana galuega i aso e gata ai ma folafola mai faamanuiaga ia i latou uma o e auai ai (tagai i le MF&F 14:1–5). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:6–7, ma vaavaai mo le mea na faatonu e le Alii ia Tavita e fai, ma le meaalofa o le a ia mauaina o se taunuuga. O a ni meaalofa na folafola mai le Alii ia te ia? O le a le mea na manaomia ona faia e Tavita e maua ai lenei faamanuiaga?

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ou manatu e uiga i fesili nei:

    1. O le ola e faavavau o lona uiga o le nonofo e faavavau o ni aiga i le afioaga o le Atua ma le avea e faapei o Ia. E faapefea ona fesoasoani lenei faauigaga e te malamalama ai i le pogai ua avea ai le ola faavavau “o le meaalofa silisili o meaalofa uma a le Atua”?

    2. E faapefea ona musuia oe e le folafolaga o le ola e faavavau, ina ia e tausia poloaiga a le Atua ma tumau e oo i le iuga?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7, na aoao mai ai e le Alii i se mataupu faavae taua e faatatau ia i tatou taitoatasi: Afai tatou te tausia poloaiga a le Atua ma tumau e oo i le iuga, o le a tatou maua le ola e faavavau. Mafaufau e tusi lenei mataupu faavae i au tusitusiga paia po o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Ina ia malamalama lelei i lenei mataupu faavae, mafaufau po o le a le uiga o le tumau e oo i le iuga i tulaga nei:

  • Sa lagona e se alii talavou sa faatoa auai mai i le Ekalesia, e leai ni ana uo i lana uarota.

  • O se tamaitai talavou ua maua i se faama‘i e manaomia ai se vaaiga faafomai faifai pea ma le agalelei patino mai i isi.

  • Sa lei leva ona tatala le faaipoipoga a matua o se alii po o se tamaitai talavou, ma o se tasi o matua e le o toaga mai i le Ekalesia.

  • O loo faaauau pea ona tauivi se alii po o se tamaitai talavou ma se faaosoosoga lea e mafai ona oo atu ai ina fai ma vaisu.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:8 e iloa ai se isi faamanuiaga na fetalai mai le Alii o le a maua e Tavita Uitimera e faavae i lona usiusitai.

E lei leva lava ona maua lenei faaaliga, ae avea Tavita Uitimera ma se tasi o Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. Sa ia vaaia le agelu o Moronae ma papatusi auro, ma sa ia faalogoina le siufofoga o le Atua o molimau mai e uiga i le moni o faamaumauga.

  1. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:11, lea na tuuina mai ai e le Alii ia Tavita Uitimera se isi folafolaga e faavae i lona faamaoni. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, i au lava upu, tusi se mataupu faavae o le “afai-ona” e te maua i lenei fuaiupu. (O se tasi o auala e tusi ai lenei mea o loo maua i le faaiuga o le lesona lenei.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 15–16

Ua aoao e Iesu Keriso ia Ioane ma Peteru Uitimera i le mea e sili ona aoga ia i laua

Ina ia suesue i le faaaliga na tuuina mai ia Ioane ma Peteru Uitimera, valaaulia se tagata o le aiga po o se uo lua te faitauina faatasi ni nai fuaiupu pe a mafai. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15:1 e oe, ona tuu atu lea i le tagata o lou aiga po o le uo e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 16:1. Ia faapena foi ona faitau fuaiupu e 2–6 o vaega uma e lua, e feauauai fuaiupu i le faiga lena e tasi. Iloilo po o le a le mea e ese ai nei faaaliga e lua.

O le a le eseesega e tasi i le faaupuga o nei faaaliga e lua?

Talu ai o fuaiupu e 2–6 i nei faaaliga o loo tutusa, e foliga mai na tuuina mai e le Alii le faaaliga e tasi ma na faatatau i alii uma e toalua. O le a le mea tatou te aoao mai i le mea moni e faapea, sa Ia faaaluina le taimi e talanoa mai ai taitoatasi ia Ioane ma Peteru?

O nisi taimi e faaali mai ai e le Alii le savali e tasi i tagata taitoatasi eseese, ona atonu e tutusa o latou manaoga, tulaga, po o faanaunauga. Ina ia faailoa mai manaoga na tutusa ai Ioane ma Peteru Uitimera, toe faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15:3-4 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 16:3-4. O le a le mea na tau mananao uma i ai Ioane ma Peteru Uitimera?

O nei faaaliga na aoao mai ai le Alii, o a tatou taumafaiga e aumai isi ia Iesu Keriso e taua tele ia i tatou. A o e fesoasoani e aumai tagata ia Iesu Keriso, o le a latou malamalama foi e silafia ma alofa le Atua ia i latou.

Ua aoao mai foi nei faaaliga e silafia patino i tatou e le Atua. Ua Ia silafia le mea e sili ona lelei mo i tatou.

Ata
o se tamaitai talavou o loo faaee lima i luga o lona ulu
  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ou manatu pe faapefea ona faaalia i se faamanuiaga faaleperisitua po o se valaauga o le misiona, e silafia patino i tatou e le Atua.

Sa tuuina mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, se faataitaiga o le upumoni e silafia patino i tatou e le Atua:

Ata
Elder David A. Bednar

“I se taimi ua mavae, sa ma talanoa ai ma se taitai perisitua sa musuia na te taulotoina igoa uma o le autalavou mai le 13 i le 21 tausaga i lana siteki. Sa ia faaaogaina ni ata o alii ma tamaitai talavou, e faapipii i ni kata e aoao ai pe a faimalaga faapisinisi po o nisi foi taimi. Sa vave ona iloa e le taitai perisitua igoa o le autalavou uma.

“I se tasi po sa fai ai se miti a le taitai perisitua e uiga i se tasi o alii talavou, lea sa na o le ata na te iloa ai o ia. I le miti sa ia vaai ai i le alii talavou o ofu sona ofutino paepae ma o loo i ai ma se pine o lona igoa faafaifeautalai. O loo aoao e ia se aiga, a o nofo ai sana soa i ona tafatafa. Sa uu e le alii talavou le Tusi a Mamona, ma e foliga mai o loo molimau atu i le moni o le tusi. Ona ala ai lea o le taitai perisitua mai lana miti.

“I se faapotopotoga a le perisitua na sosoo ai, sa savali atu le taitai i le taulealea sa ia vaai i ai i lana miti, ma fai atu i ai la te talanoa mo sina minute. Ina ua la feiloai, sa ta’u atu e le taitai le igoa o le taulealea ma faapea atu, “E le o a’u o se faimiti. E lei i ai lava sa’u miti e uiga i se tagata e toatasi o lenei siteki, sei vagana ai oe. O le a ou faamatala atu ia te oe la’u miti, a uma ou te manao e te fesoasoani mai ia ou malamalama i lona uiga.”

“Sa faamatala atu e le taitai perisitua le miti ma sa fesili atu i le taulealea i lona uiga. Sa tau mole i le tagi le taulealea ma sa na ona ia faapea atu, ‘O lona uiga e silafia e le Atua lo’u tagata.’ Sa sili ona ‘anoa le talanoaga a lenei taulealea ma lona taitai perisitua, ma sa tonu ai o le a la feiloai mai lea taimi i lea taimi i masina na sosoo ai, la te talatalanoa” (O Le Alofa Mutimutivale o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 100).

Mafaufau loloto (pe talanoaina faatasi ma le tagata o loo oulua faitau faatasi) le mafuaaga e mafai ai ona aoga mo i tatou le iloa e silafia patino i tatou e le Atua.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i se mea na fesoasoani ai ia te oe lou malamalamaaga e silafia patino oe e le Atua, po o le tusi e uiga i le auala e mafai ai e le malamalamaaga e silafia patino oe e le Atua ona aafia ai au faaiuga e fai i aso uma.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14–16 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Faaaliga mo le galuega 2: O se tasi o auala e mafai ona e faaupuina ai se mataupu faavae o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:11 o le: Afai tatou te fesoasoani ma le faamaoni i le Alii i Lana galuega, o le a Ia faamanuiaina i tatou faaleagaga ma faaletino.