Seminare
Iunite 6: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–36


Iunite 6: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–36

Faatomuaga

“O Le Ekalesia a Keriso i nei aso e gata ai [sa] faatulagaina ma faavaeina e tusa ai ma tulafono a [le Iunaite Setete o Amerika]” i le aso 6 o Aperila, 1830 (MF&F 20:1). I uluai tagata o le Ekalesia, o le faaaliga o loo tusiaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 sa lauiloa o “Mataupu Faavae ma Feagaiga” o le Ekalesia aua o loo faaalia mai ai faamatalaga auiliili e uiga i talitonuga, tofiga, sauniga, ma faiga faavae o le Ekalesia na faatoa toefuataiina. Faatasi ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21–22, o le vaega lenei e masani lava ona ta’ua o le “faavae” o le Ekalesia toefuataiina. Ona o lona umi ma anotusi, ua vaevaeina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 i ni lesona se tolu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–4

Ua poloaiina e le Atua ia faavaeina le Ekalesia

Mafaufau i le fonotaga mulimuli sa e auai lea na faasoa mai ai ni molimau. Afai sa lua auai i le fonotaga ma sau uo e le o se tagata o le Ekalesia, ma ua fesili atu po o le a le uiga o le molimau, o le a faapefea ona e faamalamalama ina?

Ata
Elder Dallin H. Oaks

Mafaufau i le faauigaga lenei o se molimau mai ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O se molimau i le talalelei o se molimau patino lea e tuuina mai i o tatou agaga e le Agaga Paia e faapea, o mea moni patino e taua e faavavau, e moni ia ma ua tatou iloa e moni” (“Molimau,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 26).

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 20 sa faitauina leotele i nisi o uluai konafesi a le Ekalesia, ma sa avea o se faamanatu i tagata o le Ekalesia e uiga i le tele o upumoni taua o le talalelei a Iesu Keriso. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–2. Ona faatumu lea o le mataupu faavae lenei i le faatumuina o avanoa: O Iosefa Samita sa e le Atua ma sa poloaiina e faatulaga .

  1. Mafaufau loloto i lau lava molimau po o lagona e uiga i le valaauga paia o Iosefa Samita ma le moni o le ekalesia sa poloaiina o ia e faatulaga. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i se aafiaga se tasi pe sili atu na oo ia te oe, na faapea ona fesoasoani ia te oe e maua ai se molimau patino po o le agai i luma i le mauaina o se molimau patino, i le matafaioi a Iosefa Samita i le avea ai ma perofeta i le toefuataiga o le Ekalesia a le Alii i le lalolagi.

Ia matau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1, na tuuina mai ai e le Alii le aso 6 o Aperila, 1830, o le aso lea na faatulagaina ai Lana Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–16

O se talafaasolopito puupuu o mea na tutupu o le Toefuataiga

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–6 e faatatau i le asiasiga muamua a le agelu o Moronae ia Iosefa Samita. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:7–8, ma faailoa mai le mea na tuuina atu e Moronae ia Iosefa Samita.

Sa lolomiina le Tusi a Mamona i le aso 26 o Mati, 1830. Sa faatulagaina le Ekalesia i totonu o le lua vaiaso o lona lomiga, i le aso 6 o Aperila, 1830. Aisea e te manatu ai, sa taua ona faamaeaina le Tusi a Mamona a o le’i faatulagaina le Ekalesia?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:9–12, ma faailoga fasifuaitau o loo ta‘u mai ai le auala e faamanuiaina ai e le Tusi a Mamona le lalolagi.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faauma fuaitau nei e faaaoga ai mea ua e aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:9–12:

    1. Ua faamaonia e le Tusi a Mamona i le lalolagi o agelu o loo

    2. Ua faamaonia e le Tusi a Mamona i le lalolagi o tusitusiga paia e

    3. Ua faamaonia e le Tusi a Mamona i le lalolagi e valaauina e le Atua ma

    4. Ua faaalia e le Tusi a Mamona i le lalolagi o le Atua e

O nei faamatalaga e fesoasoani tatou te malamalama ai o le Tusi a Mamona o se faamaoniga ua toefuataiina mai e le Atua le talalelei i o tatou aso. E mafai faapefea e le iloaina o lenei mataupu faavae ona aafia ai lou manao e faasoa atu le Tusi a Mamona i se tasi?

  1. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:14–15, ma faailoga le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e taliaina le Tusi a Mamona ma le ola ai i ona aoaoga. Ona tali lea o fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou e talia le Tusi a Mamona “i le faatuatua”?

    2. O a nisi o auala e mafai ai e se tagata ona talia le Tusi a Mamona i le faatuatua?

    3. E mafai faapefea ona taitai atu e le Tusi a Mamona se tagata e “faia le amiotonu”?

Ina ia fesoasoani e te mafaufau pe na faapefea ona e taliaina le Tusi a Mamona i lou olaga, lio fuaitau i le siata lenei o loo sili atu ona faamatala ai sou aafiaga i le Tusi a Mamona i le taimi lenei:

E faafia ona faitau

Tulaga [lelei pe le lelei]

Ou te faitauina i aso uma.

Ou te taumafai malosi e faaaoga mea ua ou aoaoina i lo‘u olaga.

Ou te faitauina i le tele o aso.

O nisi taimi ou te faaaogaina ai mea ua ou aoaoina i lo’u olaga.

E i ai taimi ou te faitauina ai, pe a i ai so’u taimi.

E masani ona ou le manatunatu toto’a i mea ou te faitauina.

Ou te le faitauina lava.

O le a se mea e mafai ona e faia ina ia e taliaina lelei ai i lou olaga le Tusi a Mamona “i le faatuatua”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36

O loo aoao mai ai upumoni taua e uiga i le aiga Atua ma le ata o le faaolataga

O a upumoni autu o le ata o le faaolataga? O le a sau tala e fai pe a talosaga atu se tasi ia te oe e faamalamalama faapuupuu atu le ata o le faaolataga? Na o le faaaogaina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–29, e mafai ona e tuuina atu ai i se tasi se faamalamalamaga puupuu o le ata o le faaolataga.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17, 29–31, 35, ma faailoga le fuaitau o loo ta’ua soo e latalata i le amataga o fuaiupu taitasi. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36 o loo i ai nisi o mea taua ua tautino atu e le Ekalesia a le Alii i le lalolagi ua tatou iloa e moni. Faatasi ai ma nei upumoni e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia, ma mea e tatau ona tatou faia ina ia faaolaina ai i le malo o le Atua.

  1. Faitau tusi o mau o loo ta‘ua i lalo, ona tali lea o fesili i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–19. O a mea ua tatou iloa e uiga i le Tama Faalelagi?

    2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:21–25. O a mea ua tatou iloa e uiga ia Iesu Keriso?

    3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:25–26. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le natura e le iu o le Togiola? (tagai foi i le Mosaea 4:7).

    4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:26–28. O a mea ua tatou iloa e uiga i le Agaga Paia?

O le “Ua tatou iloa” o se faaupuga e fetaui ma le saunoaga a Elder Oaks e faapea, “o se molimau i le talalelei o se molimau patino lea e tuuina mai i o tatou agaga e le Agaga Paia e faapea, o mea moni patino e taua e faavavau, e moni ia ma ua tatou iloa e moni” (“Molimau,” 26).

O nisi o tali na e tusia i lalo i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia atonu ua faaalia ai upumoni nei: O loo soifua le Atua ma e le iu, e faavavau, ma e lē masuia (fuaiupu e 17). Ua faia i tatou i le faatusa ma foliga o le Atua (fuaiupu e 18). Na auina mai e le Atua Lona Alo Pele e Toatasi e faasatauroina ma toetu mai, o i latou uma o e talitonu, ua papatisoina, ma tumau e oo i le faatuatua e mafai ona faaolaina, e aofia ai i latou sa ola ae lei soifua mai le Faaola (fuaiupu e 21–25). E molimau mai le Agaga Paia i le Tama ma le Alo (fuaiupu e 27). E galulue faatasi le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia e saunia tatou mo le ola e faavavau (fuaiupu e 17–28).

  1. Filifili se tasi o aoaoga faavae na muamua atu e taua ia te oe ma ua e iloa pe talitonu e moni. Vaai faalemafaufau e faapea, na e maua le avanoa e tusi ai se tusiga e tasi le palakalafa le umi i se mekasini po o se nusipepa lauiloa, e tautino atu ai le mea ua e iloaina pe talitonuina e moni e uiga i lena aoaoga faavae. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai po o le fea o nei aoaoga faavae o le a e filifilia, ma o le a foi le mea o le a e faasoa ma molimau atu ai e uiga i lena upumoni.

Vaai pe mafai ona e toe faatulagaina sa‘o upu nei: solmaa, ianitoamuuaton, apaaifaga, oalfa, unauaa uta, eeatfeeta, tlatao. O nei upu e faamamafa atu ai le tiutetauave e tatau ona tatou faaalia ua tatou talia le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:29–34 e maua ai upu e toe faatulaga ma faauma ai faamatalaga nei:

  • “E ao i tagata uma ona ma talitonu i le suafa o Iesu Keriso.”

  • o lona uiga ina ia faamagaloina ma folafola atu e le tausalaina.

  • o lona uiga ia paia, ia faamamaina mai aafiaga o le agasala, ma ia faapei o Keriso.

  • O le alofa tunoa o le Faaola o le a fesoasoani ia i latou uma o e ma le Atua.

  • E manaomia ona tatou ma taimi uma e tetee atu ai i faaosoosoga.

O le a se mea o aoao mai e nei fuaiupu e tatau ona tatou faia ina ia faaolaina ai i le malo o le Atua?

Toe faamanatu aoaoga faavae ma mataupu faavae o lo’o faamamafaina matamata tetele i lenei lesona atoa. Mafaufau po o fea o nei upumoni ua e iloa patino e moni. A o e toe faamanatuina i latou, atonu e aoga le tuu o se faailoga faasa’o i na upumoni ua e iloa e moni.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–36 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: