Seminare
Iunite 4: Aso 3, Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–75; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13


Iunite 4: Aso 3

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68– 75; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Faatomuaga

A o faaliliuina le vaega o papatusi o le Tusi a Mamona e uiga i le galuega a Iesu Keriso toetu i sa Nifae (3 Nifae 11–28), sa faapea ona i ai ni fesili a le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e uiga i le papatisoga. Sa la o atu i le togavao na lata ane i le faatoaga a Iosefa i Haramoni, Penisilevania, e fesili atu i le Alii e uiga i lenei mataupu taua. A o la tatalo, na faaali mai se agelu ia te i laua. Sa ia faaee atu le Perisitua Arona i o laua luga ma faatonuina i laua e papatiso e le tasi le isi i le Vaitafe lata ane o Susquehanna. Ina ua uma papatisoga o Iosefa ma Oliva, na faatonuina i la’ua e le agelu e faauu e le tasi le isi i le Perisitua Arona. Na faaee muamua e Iosefa ona lima i luga o Oliva ma faauuina o ia i le Perisitua Arona, ona faia foi lea o lena lava mea e tasi e Oliva ia Iosefa.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Ua faaee e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

  1. E aunoa ma le tilotilo i au tusitusiga paia, tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, i le mea sili e te mafaia:

    1. O le a le aso na toefuatai mai ai le Perisitua Arona?

    2. O ai le igoa o le agelu na toefuataiina mai le Perisitua Arona ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui?

    3. O le a le mea na faia e le agelu e tuuina mai ai le Perisitua Arona i luga o Iosefa ma Oliva?

    4. O a isi mea na tau mai e le agelu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o le a laua maua pe a uma le Perisitua Arona?

Faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72, ma siaki ai au tali. Atonu e te manao e tusi le aoaoga faavae lenei i autafa o le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68: E tuuina atu le perisitua e ala i le faaee o lima. O le ala foi lea, na faaee mai ai e Ioane le Papatiso, o se tagata toetu, le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Toe tepa i tua i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68, e su’e le mea sa faia e Iosefa ma Oliva, lea na taitai atu ai i laua e fesili i le Alii e uiga i le papatisoga ma le mauaina o se faamagaloga o a la’ua agasala. O leIosefa Samita—Talafaasolopito 1:69 o loo i ai upu na saunoa mai ai Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

E taua tele le toefuataiga o le Perisitua Arona, o lea na faaaofia ai nei upu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e fai ma vaega 13, ma o se mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ai ona e mauaina i le lumanai.

Ata
faitotoa ma le faalapotopoto o ki

O le a le aoga po o le faamoemoega o se faitotoa?

E faapefea ona fesootai se ki i le aoga o se faitotoa?

E faaaoga e le Alii se ki o se faailoga e faatusa i le pule o le perisitua e tatalaina avanoa ma faamanuiaga e faavavau. Suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13, ma vaavaai mo ki e fesootai ma le Perisitua Arona. Mafaufau e faailoga nei ki i au tusitusiga paia pe a e mauaina i latou.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faatumu le lisi lenei i le tusia o ki e tolu o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:

    O le Perisitua Arona e umia ki o le:

    1)

    2)

    3)

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ia ki o le Perisitua Arona ma faamanuiaga latou te tuuina atu i tagata o le Ekalesia:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le a le uiga o le Perisitua Arona o loo taofia ‘ki o galuega a agelu,’ ma le ‘talalelei o le salamo ma le papatisoga, ma le faamagaloina o agasala’? O le uiga o lo o maua i sauniga o le papatisoga ma i le faamanatuga. O le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala, ma o le faamanatuga o se faafouina lea o feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga. O mea uma ia e lua e tatau ona muamua atu ai le salamo. …

“E leai se tasi o i [tatou] na ola, e aunoa ma se agasala talu mai lo [tatou] papatisoga. A aunoa ma nisi mea mo lo tatou faamamaina, pe a mavae lo tatou papatisoga, semanu ua aunoa i tatou uma taitoatasi ma mea faaleagaga. …

“Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala, ma o mai i le Alii ma le loto momomo ma le agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga, e ogatasi ma ona feagaiga. A tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le auala lenei, e faafouina foi e le Alii ia aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoina. …

“E le mafai ona tatou soona faamamafa atu le taua o le Perisitua Arona i lenei mea. O nei laasaga taua uma e faatatau i le faamagaloina o agasala, o loo faatinoina e ala i le sauniga faaola o le papatisoga ma le sauniga faafouina o le faamanatuga. O nei sauniga uma e lua o loo faatinoina e i latou e umia le Perisitua Arona i lalo o le taitaiga a le au epikopo, o e faaaogaina ki o le talalelei o le salamo ma o le papatisoga ma le faamagaloina o agasala” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 37–38).

Mafaufau pe faapefea ona fesoasoani ki o le Perisitua Arona ia i tatou e maua ai faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso. E tusa ai ma le saunoaga a Elder Oaks, o ai na te taitaia ki o le talalelei o le salamo ma le papatisoga i uarota taitasi?

Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le ki i le auaunaga a agelu i le ala lenei:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ina ua saunoa mai Uilifoti Uitilafi, o se tagata sa soifua i le tele o tausaga ma sa tele ona poto masani, sa avea ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia saunoa mai i alii o le Perisitua Arona: ‘Ou te fia faamamafa atu ia te outou le mea moni e faapea, e leai se eseesega pe o se tagata o se Ositaulaga po o se Aposetolo, pe afai na te faalauteleina lona valaauga. O se Ositaulaga e umia ki o le auaunaga a agelu,‘ na ia fai mai ai. ‘E le’i i ai lava se taimi o lo‘u olaga, o se Aposetolo, o se Fitugafulu, po o se Toeaina, na ou maua ai le tele o le puipuiga a le Alii nai lo o le taimi sa ou umia ai le tofi o se Ositaulaga.’ (Millennial Star, 53:629.)

“Mafaufau i ai, ou uso talavou pele. O lenei perisitua ua outou umia ua i ai le ki o le auaunaga a agelu. O lona uiga, pe a ou faauigaina, afai tou te ola agavaa i le perisitua, ua ia te oe le aia e maua ai ma olioli ai i lena lava pule o tagata faalelagi e taiala oe, e puipuia oe, e faamanuia oe. O ai se tama, pe afai e magafagafa, o le a le taliaina lenei faamanuiaga mataina?” (“The Priesthood of Aaron,” Ensign, Nov. 1982, 45).

Na tuuina mai e Elder Oaks nisi manatu faaopoopo e uiga i ki o auaunaga a agelu:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le avea ai ma se tagata talavou e umia le Perisitua Arona, ou te le‘i mafaufau o le a ou vaai i se agelu, ma sa ou mafaufau po o le a le fesootaiga a se faaaliga faapena i le Perisitua Arona.

“Ae o le auaunaga a agelu e mafai foi ona le vaaia. O savali a agelu e mafai ona auina mai e se leo pe na o ni mafaufauga po o lagona e fesootai ai i le mafaufau. …

“I se tulaga lautele, o faamanuiaga o le mafutaga faaleagaga ma le fesootaiga e avanoa mo na o i latou lava e mama. … O lea la o i latou o e umia le Perisitua Arona e tatalaina le faitotoa mo tagata uma o le Ekalesia o e aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga ina ia olioli i le mafutaga a le Agaga o le Alii ma le auaunaga a agelu” (“O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” 39).

Ata
tapenaina, faamanuiaina ma le tufaina o le faamanatuga
  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le malamalama i le mana o le Perisitua Arona ona aafia ai ou manatu po o amioga a o e saunia, faamanuia, pe aai ma feinu i le faamanatuga i lenei Aso Sa?

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1

  1. Tusi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1 i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Tauloto leotele le fuaitau. Ona ufiufi lea o le vaega o le mau ma toe tauloto. Faaauau ona ufiufi isi fuaitau ma toe fai faaleotele seia oo ina e taulotoina.

IosefaSamita—Talafaasolopito 1:73–75

Sa oo ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui faamanuiaga maoae ina ua uma o la papatisoga

Sa liligi mai e le Alii faamanuiaga maoae i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ina ua uma o laua papatisoga. Faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:73–74. Atonu e te manao e faailoga upu po o fasifuaitau e faamatala ai mea na oo i ai Iosefa ma Oliva.

E taua le silafia, o Iosefa ma Oliva na oo i ai le mana o le Agaga Paia, ona sa le’i tuuina atu ia i la’ua i le taimi lena le Perisitua Mekisateko mo le faaeeina atu o le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le Iosefa Samita— alafaasolopito 1: 70; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia”).

Mai le mea na oo ia Iosefa ma Oliva i lea tulaga, na faamatalaina i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:74, faauma le mataupu faavae lenei: O le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i ma o tusitusiga paia.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ou manatu e uiga i fesili nei:

    1. Aisea e te manatu ai, tatou te manaomia le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i tusitusiga paia?

    2. O anafea na e lagonaina ai na fesoasoani le Agaga Paia ina ia e malamalama i le “uiga moni ma le faamoemoega” o tusitusiga paia?

    3. O a ni mea e mafai ona e faia e valaaulia ai le fesoasoani a le Agaga Paia a o e suesue i tusitusiga paia?

    4. E mafai faapefea e le faafouina o au feagaiga o le papatisoga e ala i le ai ma inu i le faamanatuga ona aafia ai lou malamalama i tusitusiga paia?

Ina ia faaiuina lenei lesona, faitau le faamatalaga a Oliva Kaotui o mea na tutupu na siomia ai le toefuataiga o le Perisitua Arona, lea e mafai ona maua i le maea ai o le Iosefa Samita—Talafaasolopito. A o e faitau, atonu e te manao e faailoga upu ma fasifuaitau e tulaga ese ia te oe. O le a se mea e te aoao mai i le faamatalaga a Oliva?

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Sa ou suesueina le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–75 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: