Seminare
Iunite 11: Aso 3, Mataupu Faavae ma Feagaiga 46


Iunite 11: Aso 3

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46

Faatomuaga

O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 na maua i le aso 8 o Mati, 1831—na toeitiiti atoa le tasi o le tausaga talu ona faatulagaina le Ekalesia. I lenei faaaliga sa faamanatu mai ai e le Alii i le Au Paia, o sauniga a le Ekalesia e tatau ona faia i le Agaga, ma sa Ia faamamafa mai, o tagata e le auai i le Ekalesia e le tatau ona tutuli ese i fafo o sauniga faitele. Na faamalamalama mai foi e le Alii le faamoemoega o meaalofa a le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1–6

Ua faatonu e le Alii le Au Paia e uiga i a latou sauniga Faale-ekalesia

Vaai faalemafaufau e faapea ua talosagaina oe e fuafuaina se sauniga faamanatuga atoa. E faapefea ona e filifilia musika, o ai o le a tatalo, o a autu o lauga, o ai o le a faia lauga, ma o le a le faasologa e tuuina atu ai lauga?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1-2, ma vaavaai mo faatonuga na tuuina mai e le Alii e uiga i le auala e faia ai sauniga. O le upu taitai i le fuaiupu e 2 e aofia uma ai le fuafuaina ma le taitaia o sauniga a le Ekalesia.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala ai lou manatu pe faapei se sauniga pe a “faatonuina ma taitaiina e le Agaga Paia.”

  2. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea e manaomia ona faia e taitai ma tagata o le Ekalesia, ina ia mafai ona faatonuina ma taitaiina se sauniga a le Ekalesia e le Agaga Paia?

    2. O le a se mea e mafai ona e faia e saofaga ai i le uunaiga a le Agaga i sauniga a le Ekalesia?

Faailoga upu po o fuaitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:2 o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: O taitai o le Ekalesia e tatau ona taialaina e le Agaga Paia a o latou taitaia sauniga.

Mafaufau i nisi o nofoaga na e vaai o tusia ai le fasifuaitau “E Talia Tagata Asiasi”. Faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46, ma vaavaai po o ai na faatagaina e le Au Paia anamua i totonu o a latou sauniga. Ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:3–6 e sue ai fuaitau ma upu e faaalia ai ua poloaiina i tatou e le Alii e talia tagata uma ia tatou sauniga faitele. Atonu ua e iloa lava o le fuaitau “E Talia Tagata Asiasi” o loo tusia i luga o falelotu a le Ekalesia.

Mafaufau loloto i le tulaga lenei: Ua asiasi atu se tamaitai talavou ma lona aiga i se uarota fou mo le taimi muamua. Ina ua maea le sauniga faamanatuga, sa faafeiloai e se tagata o le uarota le aiga ma faasino atu i latou i le mea e o i ai mo le Aoga Sa. Sa ia ave atu le tamaitai talavou i lana vasega ma faailoa atu o ia i le faiaoga. Sa na o sina taimi sa iloa ai e alii ma tamaitai talavou i le vasega le tamaitai talavou ona toe faaauau ai lea o le latou talanoaga ia i latou lava, ae le amanaiaina o ia.

E faapefea ona ese lenei tulaga pe ana malamalama tagata i le vasega o le Aoga Sa i le poloaiga e talia tagata uma i a tatou sauniga faitele?

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai ni nai auala e mafai ona e fesoasoani ai ia i latou e le o ni tagata o le Ekalesia, tagata o le ekalesia ua fai si umi e le’i toe o mai i le lotu, tagata fou o lau uarota po o le paranesi, ma tagata asiasi ia lagona le taliaina.

O nisi o auala ua e lisiina atonu e faigata ona e faia, ae mafaufau i ni taimi na e auai ai i se sauniga po o se gaoioiga a se uarota po o se paranesi ese a le Ekalesia. O a ni mea na fai e isi tagata o le Ekalesia po o a foi ni mea sa e manao latou te faia e fesoasoani ia e lagona ai le taliaina? Mafaufau ma tatalo e uiga i ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i isi ia lagona atili le taliaina i sauniga ma gaoioiga a le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7-33

Ua faamalamalama mai e le Alii le faamoemoega o le meaalofa a le Agaga

O le a le uiga o le ia faaseseina? E mafai ona e mafaufau i se taimi na e lagonaina ai sa faaseseina oe? O le a se mea e mafai ona tatou faia e aloese ai mai le faaseseina?

Ina ua taunuu le Perofeta o Iosefa Samita i Ohaio, sa ia molimauina ni amioga ese ma le soona naunau a nisi tagata o le Ekalesia; mo se faataitaiga, sa fai mai nisi sa i ai i lalo o le uunaiga a le Agaga ae sa latou faaalia ni amioga sa le ogatasi ma le Agaga Paia. Sa masalosalo taitai ma isi tagata o le ekalesia, o ia amioga na aumaia i se uunaiga a le tiapolo. Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7–8, ma vaavaai mo le mea na fautuaina e le Alii Lona nuu e fai ina ia le faaseseina i latou e agaga sese po o aoaoga faavae sese.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7–8, o le a le mea e fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaseseina?

    2. Aisea e te manatu ai e mafai e lena mea ona fesoasoani i se tagata ia le faaseseina?

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 46:7 o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: A tatou mulimuli i taitaiga a le Agaga i le paia uma, ma faia mea uma i le tatalo ma le faafetai, e mafai ona tatou aloese mai le faaseseina.

Atonu e te manao e faailoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8 le mea na fetalai mai le Alii e tatau ona tatou sailia ma le faamaoni.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:9–12, 26, ma vaavaai mo le mea e finagalo le Alii ia tatou malamalama i ai e uiga i meaalofa a le Agaga. (Atonu e te manao e faailoga mea ua e maua.) E faavae i luga o mea ua e aoaoina mai nei fuaiupu, faauma le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saili ma le faamaoni i meaalofa e sili ona lelei, .

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe aisea e te manatu ai, e taua ona tatou sailia meaalofa faaleagaga mo le manuia o le fanau a le Atua nai lo mo faamoemoega manatu faapito. Ona tali lea o le fesili lenei: E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11–12, aisea e taua ai i le Ekalesia meaalofa faaleagaga a tagata taitoatasi? (tagai foi i le 1 Korinito 12).

E ui lava atonu e eseese a tatou meaalofa, ae e manaomia i latou uma e le Ekalesia a le Alii. Ua i ai i tagata uma se matafaioi ma se tiutetauave i le fausiaina o le malo o le Atua i le lalolagi. Suesue le lisi o meaalofa faaleagaga na tuuina mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–27. Atonu e te manao e faailoga ia mea taitasi.

Ina ia fesoasoani ia e malamalama atili i nisi o nei meaalofa a le Agaga, faafetaui le lisi o meaalofa o loo i le siata i faamatalaga e fetaui lelei i ai. (O tali e mafai ona maua i le faaiuga o le lesona.)

Meaalofa

Faamalamalamaga

  1. O le meaalofa “ia iloa le eseesega o pulega” (MF&F 46:15)

  1. O lenei meaalofa e masani ona faaali mai i faifeautalai o e e mafai ona aoaoina ma malamalama vave i gagana.

  1. O le meaalofa “ia iloa le eseesega o faiga” (MF&F 46:16)

  1. O lenei meaalofa e mafai ai e se tagata ona iloa pe malamalama i faamoemoega moni ma faanaunauga natia. E fesoasoani i se tagata e iloa ai mea leaga o loo natia, ma iloa ai le lelei i isi.

  1. O le meaalofa o le “iloaina o agaga” (MF&F 46:23)

  1. O lenei meaalofa e masani ona faaalia i taitai o e iloa auala e mafai ona aoga ai meaalofa a isi, e ui lava ina eseese mai le tasi ma le isi, i tulaga eseese o auaunaga.

  1. O le meaalofa “e tautala i gagana” ma “le faaliliuga o gagana” (MF&F 46:24–25)

  1. O lenei meaalofa e faaalia i le tomai o se tagata e iloa ai le eseesega i le va o meaalofa moni po o galuega a le Agaga ma agaga, aoaoga faavae, po o poloaiga sese.

O le lisi o meaalofa a le Agaga ua faailoaina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 ua na o se vaega laitiiti o meaalofa o loo maua. Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O meaalofa faaleagaga e lē mafaitaulia le aofai ma e le gata mai ona ituaiga. O na [meaalofa] ua lisiina i le afioga ua faaalia mai ua na o ni faaaliga o le anoano o le alofa tunoa paia ua liligi mai, ua tuuina mai e se Atua agalelei ia i latou o e alolofa ma auauna atu ia te Ia” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 371).

E mafai ona e mafaufau i ni meaalofa faaleagaga ua e vaai i ai pe e mafai ona e tauina mai, e le o ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46?

Afai ua e mauaina lou faamanuiaga faapeteriaka, atonu na lisi mai e le Alii nisi o meaalofa ua Ia tuuina mai ia te oe. E mafai foi ona e maua ni meaalofa faaleagaga a o e auauna atu i le Tama Faalelagi ma Lana fanau i valaauga eseese o le Ekalesia. Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 o i latou ua valaauina e “leoleo i le Ekalesia” ua tuuina mai i ai le meaalofa e faamasino ai po o le fea o meaalofa faaleagaga e a le Atua (tagai i le MF&F 46:27). E mafai ona i ai lou faatuatua i le tomai o lou epikopo e iloatino au meaalofa ma po o fea e mafai ona sili atu ona e auauna ai ma faamanuia ai isi i le Ekalesia, e tusa lava pe e te le’i iloaina i le taimi nei na meaalofa.

Atonu e aoga le malamalama atili e uiga i le meaalofa o le tautala i gagana. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita le tulaga lenei e uiga i lenei meaalofa a le Agaga:

Ata
Uso Iosefa

“[O le meaalofa o le tautala i gagana eseese] na tuuina mai mo le faamoemoega o le talai atu i e o a latou gagana e le malamalama gofie; e pei ona i ai i le aso o Penetekoso, ma isi, ma e le manaomia ona aoaoina gagana eseese i le Ekalesia atoa, aua o soo se tagata lava e i ai le Agaga Paia, e mafai ona tautala i mea a le Atua i lana lava gagana faapea foi ma le tautala i se isi gagana; aua o le faatuatua e le oo mai e ala i faailoga, ae ala i le faalogo i afioga a le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 409).

“Afai e i ai se mea e aoaoina e ala i le meaalofa o le tautala i gagana eseese, e le tatau ona taliaina o se aoaoga faavae” (Aoaoga: Iosefa Samita,384).

“Aua le tautala ma le meaalofa o le tautala i gagana eseese e aunoa ma le malamalama i ai, pe e aunoa ma se faaliliuga. E mafai e le tiapolo ona tautala i gagana eseese; o le a sau le fili ma lana galuega; e mafai ona ia faaosoosoina vaega o tagata uma; e mafai ona tautala faaPeretania po o le faaHolani. Aua nei tautala se tasi i gagana eseese vagana na te faaliliuina, vagana e faatagaina e le ua pulefaamalumalu; ona mafai lea ona ia iloa pe faaliliu, pe faaliliu foi e se isi“ (Aoaoga: Iosefa Samita,410-11).

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tautala i gagana ma o latou faaliliuga e tuuina mai mo faamoemoega faapitoa i lalo o tulaga faapitoa. O loo i ai le tele o meaalofa e sili atu ona taua, ma o le faaaogaina o ia meaalofa, e itiiti ai se avanoa mo le faaseseina. O meaalofa o le apoapoai atu, o le talai atu, o le faamalamalamaina o aoaoga faavae, o le aoao atu o le talalelei—e sili atu ona maoae ma e sili atu ona taua nai lo le tautala i gagana“ (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 800).

Mafaufau loloto mo sina taimi pe o faapefea ona faamanuiaina oe i meaalofa o le Agaga. Ia mafaufau foi pe faapefea ona e saili mo le, ma faaaoga au meaalofa e faamanuia ai fanau a le Atua.

Sa faaiuina e le Alii lenei faaaliga i le aoaoina o Ona soo e uiga i mea e tatau ona latou faia. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:31–33, ma vaavaai mo le mea na Ia aoao mai.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33

Faaalu ni nai minute e taulotoina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33. Pe a mafai ai, tauloto atu i se tagata o le aiga po o se uo.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai ni auala e mafai ona e “faia e lē aunoa le amiomama ma le paia.” A o e tusia i lau lisi, filifili ni vaega se lua pe tolu mai le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou ma faaaoga e fesoasoani ia te oe e faaopoopo atu i lau lisi. Tusi se sini po o le a lau fuafuaga ua faia e ola ai i le mama ma le paia i luma o le Alii.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: