Seminare
Iunite 28: Aso 4, Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–33


Iunite 28: Aso 4

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–33

Faatomuaga

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 132 o loo i ai se faaaliga e faatatau i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. E ui ina sa faamaumauina lenei faaaliga i le aso 12 o Iulai, 1843, ae o nisi o upumoni i le faaaliga sa silafia ma aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita i le amataga o le 1831. I lenei lesona o le a e aoao ai e uiga i tulaga o le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga ma folafolaga ua tuuina mai ia i latou o e faamamalu i ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1-18

Ua faatulaga mai e le Alii tuutuuga o le feagaiga fou ma le faavavau

Ata
uugalima

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, tatou te faitau ai, na fesili atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii pe aisea na tele ai ava a Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma isi i le Feagaiga Tuai. O lenei fesili na oo atu ai i le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea e aofia ai faatonuga e uiga i le faia o autaunonofo. Ua aoao mai le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona o le tulaga faatonuina a le Atua mo le faaipoipoga e mo le alii e toatasi e faaipoipo atu i le tamaitai e toatasi, sei vagana ua Ia fofogaina mai se isi tulaga e ese ai (tagai i le 2 Samuelu 12:7-8; Iakopo 2:27, 30). O leMataupu Faavae ma Feagaiga 132 o loo i ai le faaaliga lea na faavaeina ai le faia o autaunonofo i tagata o le Ekalesia, mai le amataga o le vaitaimi o le 1840 seia oo i le vaitaimi o le 1890, ina ua faaali mai e le Alii, ua le tatau ona toe faia e le Au Paia ni faaipoipoga faaautaunonofo.

A o e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, vaavaai mo tali i fesili nei:

  • O a auala o le a faamanuia ai oe i se faaipoipoga e faavavau i lenei olaga ma le faavavau?

  • Aisea e taua tele ai le feagaiga o le faaipoipoga i le malumalu?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3–6, ma vaavaai mo le taunuuga o le ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga ma le taunuuga o le teenaina o lena feagaiga. O le upu tausalaina, lea o loo faaali mai i fuaiupu e 4 ma le 6, o lona uiga e taofia mai se tagata i lona alualu i luma e faavavau.

E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o le a se faamanuiaga e maua e tagata a’o latou usitai, pe talia le tulafono a le Alii o le faaipoipoga?

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na ta’ua e Peresitene Iosefa Filitia Samita le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7 a’o aoao mai o ia i le uiga o “le feagaiga fou faavavau”: “Ua i ai [i le MF&F 132:7] se faauigaga manino lelei lava ma auiliili o le feagaiga fou ma le faavavau. O mea uma lava—o le atoatoaga o le talalelei. O faaipoipoga e sa’o ona faia, papatisoga, faauuga i le perisitua, o isi mea uma—o konekarate uma, matafaioi uma, o faatinoga uma e faatatau i le talalelei a Iesu Keriso, ua faamauina e le Agaga Paia o le folafolaga e tusa ai ma lana tulafono ua tuuina mai, o se vaega o le feagaiga fou faavavau” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:158).

E masani ona faia e tagata ni konekarate, po o maliega, ma le tasi ma le isi. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7, ma vaavaai mo le mea e tupu i konekarate e fai e le tagata pe a tatou oti. Ia vaavaai foi mo ni tulaga se lua e tatau ona i ai ina ia mafai e se feagaiga ona fusifusia pe a tatou oti.

Mai le fuaiupu e 7 ua tatou aoao ai i le upumoni lenei: Pe a osia se feagaiga e ala i le pule tatau o le perisitua ma ua faamauina e le Agaga Paia o Folafolaga, o le a tumau e faavavau.

Atonu e tuufesili pe o le a le uiga o le fuaitau “faamauina i le Agaga Paia o le folafolaga.” Ua tuuina mai E Taiala i Tusitusiga Paia le faamalamalamaga lenei: “O le Agaga Paia o le Agaga Paia o le Folafolaga (Galuega 2:33). Na te faamautuina pe a talia e le Atua ia galuega amiotonu, sauniga ma feagaiga a tagata. O le Agaga Paia o le Folafolaga e molimau atu i le Tamā sauniga e faaolaina ai ua saʼo ona faia ma feagaiga e o faatasi ma ia sauniga ua tausia.” (Taiala i Tusitusiga Paia, Agaga Paia o le Folafolaga,” scriptures.lds.org).

  1. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–18, ma vaavaai mo ni auala eseese se lua e ono mafai ona ulu faatasi atu ai se alii ma se tamaitai i se faaipoipoga. Ona mafaufau lea i faataitaiga nei ma, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tali ai fesili e tusa ai ma lou malamalama i fuaiupu sa e faitauina.

    1. Faataitaiga 1: O se alii ma se tamaitai ua gaualofa, tausia le tulafono o le ola mama, ma ua faaipoipoina ma le fiafia e se taitai o le malo i le lotoifale. E lei faamauina i laua i se malumalu. O le sauniga o le la faaipoipoga ua aofia ai upu “o le oti ta te mavae ai.” O ni nai tausaga mulimuli ane, na maliu ai le tane i se faalavelave faafuasei. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17, o le a le mea e tupu i le faaipoipoga pe a maliu le tane?

    2. Faataitaiga 2: O se alii ma tamaitai ua faaipoipoina. Sa tauto le tasi i le isi, o le a alofa le tasi i le isi i taimi uma, ma o le a la faatasi pea i taimi uma, ae e le’i faamauina i laua i se malumalu. Ua la talitonu ona o lo laua alofa, o le a faataga i laua e le Atua ia faatasia e faavavau. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:18, o le a le mea e tupu i le la faaipoipoga pe a maliu se tasi o i laua?

    A o e mafaufau i nei faataitaiga, ia manatua tatou te faia sauniga i totonu o malumalu mo tagata o e ua maliliu e aunoa ma le avanoa e maua ai sauniga faaola o le perisitua. Atonu na papatisoina ma faamauina oe mo e ua maliliu. O tagata agavaa o le Ekalesia o e ua maua faaeega paia, e mafai ona maua sauniga o le faaeega paia ma le faamauga e fai ma sui o tagata o e ua maliliu e aunoa ma le mauaina o na sauniga e i latou lava.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19-33

Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga ia i latou e usitaia le tulafono o le faaipoipoga faaselesitila

Na faasoa mai e Elder Enrique R. Falabella o le Fitugafulu le aafiaga lenei. A o e faitauina, ia faailoga pe aisea na laua lagona ai ma lona faletua le faanoanoa ma pe aisea na la lagona ai le fiafia.

Ata
Elder Enrique R. Falabella

“Ina ua ou foi mai i lau misiona, sa ou fetaui i se tamaitai talavou lalelei. … Na ou tosina atu ia te ia i le taimi muamua lava na ou vaai ai ia te ia.

“Na faatu e lo’u toalua le sini ia faaipoipo i le malumalu, e ui o aso la o le malumalu aupito latalata ane na manaomia ai se malaga e silia i le 4,000 maila (6,400 km).

“O le ma faaipoipoga faalemalo sa fiafia ma faanoanoa foi, ona sa ma faaipoipo ae na i ai se aso e faamuta ai. Na saunoa mai le taitai i upu, ‘Ia ou te faapea atu ua avea nei oulua o se tane ma se ava,’ ae na vave lava ona sosoo mai ai, ma lana faamatalaga, ‘seia oo ina oulua mavae i le oti.’

“O lea la faatasi ai ma le ositaulaga sa ma sefeina ai se seleni e totogi ai se pepa malaga mo na o le malaga atu i le Malumalu o Mesa Arisona.

“I totonu o le malumalu, ao ma tootutuli ai i le fatafaitaulaga, sa fofogaina ai e se auauna faatagaina ia upu sa ou fia faalogo i ai, lea na folafola mai ai o i ma’ua o se tane ma se ava mo le olaga nei ma le faavavau atoa” (“O Le Aiga: O Le Faleaoga o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 102).

Ata
Elder Enrique R. Falabella

Aisea na le faamalieina ai le au Falabella i le la faaipoipoga faalemalo?

  1. Suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21, ma vaavai mo faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e faamaoni i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ou manatu e uiga i nei fuaiupu.

A o e suesue i nei fuaiupu, e mafai ona fesoasoani le faamatalaga lenei ia te oe: O le upu ola o lona uiga ia talia pe faaauau pea, o lea la o le fuaitau “ola i laʼu feagaiga” (fuaiupu e 19) ma le “ola i laʼu tulafono” (fuaiupu e 21) o lona uiga ia tumau faamaoni i le feagaiga ma le tulafono a le Alii. Atonu e te manao e faailoga nei fasifuaitau.

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 132:19 o loo i ai le folafolaga, afai e faaipoipo se alii ma se tamaitai i “le feagaiga fou ma tumau-faavavau, ma ua faamauina ia te i laua e ala i le Agaga Paia o le folafolaga,” ona laua “o mai lea i le uluai toetu ma … mautofi i nofoalii, malo, mamalu, ma mana,” pe afai latou te “ola i [le] feagaiga, ma lē faia se fasioti tagata e faamasaa ai le toto lē sala” (tagai foi i le MF&F 132:27).

O fuaitau “faaauauina o fanau e faavavau ma faavavau lava” (fuaiupu e 19) ma le “ona ua i ai pea lava i laua” (fuaiupu e 20) e faatatau i le folafolaga, o o tatou aiga ma a tatou fanau e mafai ona faaauau pea i le faavavau atoa.

Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21, ua tatou aoao ai i mataupu faavae nei:

  • Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona laua maua le faaeaga ma le mamalu.

  • Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona laua maua se faatoateleina e faavavau o fanau.

  • Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona faamalosia le la faaipoipoga i le faavavau atoa.

  • Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona avea i laua e faapei o le Atua.

Mafaufau i le faataitaiga lenei. Tali le fesili e tusa ai ma lou malamalamaaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21.

Ata
uulima ma le Malumalu o Sate Leki i le pito i tua

Faataitaiga 3: O se alii talavou ma se tamaitai talavou ua faamauina i totonu o se malumalu paia e ala i le pule o le perisitua. O loo ola faamaoni i laua uma ma tausia a laua feagaiga. O le a le mea o le a tupu i le la faaipoipoga pe a laua feoti?

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a sou manatu i se mea e mafai ona fai e se tane ma se ava ina ia ola ai i le feagaiga o le faaipoipoga? (A o e tali i lenei fesili, mafaufau i le la sootaga o le tasi ma le isi, faapea foi ma la latou sootaga ma le Atua.)

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:22–25, ma ia taulai faapitoa atu i le faamatalaina e le Alii o le “faitotoa” ma le “ala” e tau atu i le faaeaga. O le upu vaapiapi i le fuaiupu e 22 o lona uiga e vaiti pe fetaui tonu, e le mafai ai ona i ai se oso ese mai le ala.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi se ata o faitotoa ma ala o loo faamatalaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:22–25, ona tali lea o fesili nei:

    1. O a ni auala ua fai ai ma sui le vaaiga o se faitotoa lautele ma se ala lautele, mo manatu o le lalolagi i aso nei e uiga i mafutaga a ulugalii ma le faaipoipoga?

    2. E faapefea ona ese nei manatu mai le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga?

E tusa ai ma fuaiupu 22 ma le 25, e toatele e lē ulu atu i le ala vaapiapi lea e tau atu i le faaeaga, ona latou te le taliaina Iesu Keriso ma ola i Lana tulafono, lea e aofia ai le faaipoipoga e faavavau.

Ata
Malumalu o Rexburg Idaho

Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai ina ia maua le faaeaga ma ola e faavavau, e tatau ona tatou iloa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, avea e pei o i Laua, ma ola i la Laua tulafono. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:29–33, tatou te vaaia ai se faataitaiga o lenei mataupu faavae. Ua tatou faitau ai, sa faamaoni ma usiusitai Aperaamo i le tulafono a le Alii o le faaipoipoga e faavavau, ma sa ia mauaina le folafolaga o le faatoateleina e faavavau o [lana] fanau.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e taua ai ia te oe le tulafono o le faaipoipoga e faavavau?

    2. O le a se mea e te faia, e amata atu nei, e saunia ai oe lava e ulu atu i le malumalu ma ia faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa?

    3. O a ni faamanuiaga e mafai ona oo mai i lenei olaga ia i latou o e usitai i le tulafono a le Atua ina ia faamauina i le malumalu?

Ia saunia nei ia agavaa e ulu atu i le malumalu ma ia faaipoipoina mo le faavavau, ina ia mafai ona e olioli i faamanuiaga ua saunia e le Tama Faalelagi mo oe.

O le vaiaso lenei o le a oulua suesueina ai ma lou faiaoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–66. O na fuaiupu o loo talanoaina ai le aoaoga faavae o faaipoipoga faaautaunonofo. Faatasi ma lou faiaoga, o le a oulua talanoa i le tulaga faatonuina a le Alii mo le faaipoipoga i aso nei—e faapea “o faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign, po o le Liahona, Nov. 2010, 129). O le a oulua talanoaina foi le poloaiga a le Alii i ni taimi faapitoa e faapea, ia tausia e nisi o Lona nuu le tulafono o le faaipoipoga faaautaunonofo, (tagai i le Iakopo 2:27, 30). O le a e aoao ai e uiga i le poloaiga a le Alii ia tausia le tulafono o le faaipoipoga faaautaunonofo i aso e gata ai, o se vaega o le “toe totogi o mea uma” (Galuega 3:21), ma e uiga i Lana poloaiga mulimuli ane, ia taofi lena faiga (tagai i le Folafolaga Aloaia 1).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–33 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: