Seminare
Iunite 7: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 24–26


Iunite 7: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24–26

Faatomuaga

E oo ane i le taumafanafana o le 1830, ua atili faateteleina sauaga e faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma tagata o le Ekalesia. I lenei vaitaimi tofotofoina, sa faamalosia ma aoaoina ai e le Alii Iosefa Samita, Ema Samita, ma isi taitai o le Ekalesia e ala i faaaliga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24–26.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24

Ua maua e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui fautuaga e faatatau i o laua valaauga

Mafaufau i se aso po o se vaiaso se tasi na sili ona faigata pe faaoso ita na e oo i ai. Na faapefea ona e taulimaina faigata na e oo i ai?

Sa oo i le Perofeta o Iosefa Samita le tele o ni vaitaimi faigata i lona olaga. O se tasi o vaitaimi faapena, o le taumafanafana o le 1830. Ia Iuni 1830, sa malaga atu ai Iosefa Samita ma nisi o uo i Colesville, Niu Ioka, e asiasi atu i tagata o e sa mananao e papatisoina. Sa si’oina se pa i le auvai e sauniuni ai mo papatisoga i le aso na sosoo ai (Aso Sa), ae peitai na faaleagaina e se vaega o tagata faatupu vevesi le pa i le po.

O le taeaopo o le Aso Gafua, sa toe fausia ai le faatanoa ma e toa 13 tagata na papatisoina, e aofia ai ma Ema Samita. Ae peitai, e oo ane i le taimi na uma ai papatisoga, na toeitiiti atoa le 50 o alii na faapotopoto ane e faalumaluma ma taufaamata’u ane e sauaina le Au Paia.

O le afiafi lena, sa faatasi ai le Au Paia e faamau papatisoga o i latou na papatisoina i lena taeao, ae a’o lei faia faamauga, sa faapea ona taofia Iosefa i moliaga o le “avea ma se tagata amio le pulea, i le faaosoina o le atunuu i se faanunununu e ala i le talaiina atu o le Tusi a Mamona” (Joseph Smith, i le History of the Church, 1:88).

A’o agai atu i lona faamasinoga, sa faapea ona solaese ai Iosefa mai tagata leaga e ala i le fesoasoani a se leoleo alofa. Ina ua uma ona tulai i le faamasinoga ma ta’umamaina i moliaga, sa vave foi ona toe taofia o ia i totonu o se itumalo ese. O le po lena sa tauemuina ma sauaina ai Iosefa e “ni alii o e sa faaaogaina auala uma e sauaina, faatauemu ma faalumaluma” ai o ia (Joseph Smith, i le History of the Church, 1:91). O le taeao na sosoo ai sa tulai ai Iosefa i le faamasinoga, ma sa toe ta’umamaina foi o ia i moliga ma solaese foi mai se isi vaega faatupu vevesi a’o malaga atu o ia i le fale.

Na toe faia e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui se isi taumafaiga e toe faatasitasi ai ma tagata na faatoa papatisoina i Colesvcille, ae e le’i umi ona la taunuu atu, ae faapotopoto faatasi foi se vaega o tagata faatupu vevesi. Sa faamalosia ona sosola ese Iosefa ma Oliva ma na toeitiiti a maua i laua, a’o tuliloa atu i laua e tagata faatupu vevesi i le po atoa.

Fai mai Iosefa e uiga i lenei taimi tofotofoina, “E ui lava i le ita uma o o matou fili, na matou maua se faamafanafanaga tele, ma le tele o mea na tutupu e faamalosia ai lo matou faatuatua ma faafiafiaina ai o matou loto” (i le History of the Church, 1:101; mo faamatalaga a Iosefa Samita e uiga i nei mea na tutupu i Colesville, tagai i le History of the Church, 1:86–97, 101).

Faitau le ulutala o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24, ma vaavaai mo faamoemoega o faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24–26.

  1. Faamaea galuega nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Fai ni koluma se lua i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Faailoga le koluma muamua i le ulutala Faamalosiau ma Uunaia; faailoga le koluma lona lua i le ulutala Faatonu. Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–12, ona lisi lea i koluma talafeagai ia fasifuaitau e mafai ona faamalosia ma uunaia pe faatonu ai Iosefa ma Oliva.

    2. Filifili se fuaitau se tasi e anoa ia te oe mai se tasi o koluma. Tusi ni fuaiupu se lua i le tolu e faamatala ai, pe mafai faapefea ona fesoasoani lena faamalosiauga po o le faatonuga patino mai le Alii i se tasi o loo feagai ma se aafiaga faigata.

O se tasi o faamatalaga taua faamalosiau ma faatonuga mai le Alii o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8. I au lava upu, tusi se mataupu faavae o loo aoao mai i lenei fuaiupu:

O se puapuaga o se pogai po o se tulaga o le tiga, faanoanoa, po o mafatiaga. O le a sou manatu i le uiga o le “onosai i puapuaga” ma “onosaia i latou”? O le onosai ma le onosaia o o tatou puapuaga e le o taimi uma e faigofie ai, ae ua folafola mai le Alii e faatasi o Ia ma i tatou i o tatou puapuaga uma.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O anafea na e vaai ai i se tagata o faaaoga le onosai ma tumau i le faatuatua a o onosaia puapuaga?

    2. O le a le tala a le tagata po o le a le mea na e vaaia na faaalia ai sa faatasi le Alii ma lenei tagata?

    3. E mafai faapefea i le i ai o le faatuatua o le a faatasi le Alii ma oe i taimi o tofotofoga, ona fesoasoani e te maua ai le lototele ma le malosi e fai ai mea faigata?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13–19 na tuuina mai e le Alii ni faatonuga faaopoopo i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, e faatatau i le auala e faataunuu ai o laua valaauga, ma le mea o le a tupu ia i latou na teena ma faatuiese ia i laua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25

Ua maua e Ema Samita ni fautuaga e uiga i lona aiga ma tiute o le Ekalesia

E pei ona ta‘ua muamua, sa avea Ema Samita ma se tasi o le vaega na papatisoina i Colesville, Niu Ioka, ia Iuni 1830, ae ona o sauaga a tagata faatupu vevesi, sa le mafai ai ona faamauina o ia seia oo i le amataga o Aokuso (tagai i le History of the Church, 1:106, 108). O se taimi i le va o le papatisoga ma le faamauga o Ema, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. I lenei faaaliga na tuuina mai ai e le Alii le faamafanafanaga ma faatonuga mo Ema, o le, o le a oo i tofotofoga ma faia ni osigataulaga maoae i lona olaga atoa.

Ata
Ema Hale Samita

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. Ona mafaufau lea e uiga i le faamafanafanaga ma fautuaga na tuuina mai ia Ema i le faaaliga lenei, a’o e faitau i faamatalaga nei e uiga i lona olaga:

Sa ola a’e Ema Hale Samita i se aiga tu lelei ae, ina ua uma ona faaipoipo, sa masani ona ola i ni tulaga sa sili ona mativa. Sa avea o ia ma tusiupu a o faaliliuina e Iosefa ia papatusi auro i le faatoa amataga mai o le faaliliuga. E ui lava sa masani ona ia vaai i papatusi o taatitia i luga o le laulau, sa ufiufi i se ie lino, na te le’i susueina lava e vaai i ai.

Sa maliliu le fanau muamua e toatolu a Iosefa ma Ema ae le’i leva ona latou fananau mai. I lona olaga atoa o le a ia onosaia ai le maliliu o le toalima o lana fanau moni ma se tamaitiiti fai e toatasi. E le gata i lea, o le a la oo ma lona toalua i ni sauaga e le malolo. I le aluga o le la mafutaga, sa faamalosia ai Iosefa ma Ema e tuua o laua aiga ona o taufaamatauga a tagata faatupu vevesi. E osofaia le fale o Ema; sa masani ona aluese o ia mai lona lava fale ae nonofo ma nisi, ma faalagolago i lo latou agalelei mo se nofoaga le tumau e nofo ai; ma iu lava ina aveese mai ia te ia lana pele o Iosefa ma fasiotia.

  1. Sa fetalai le Alii ia Ema Samita e “faia se filifiliga o viiga paia … ia i ai i la’u ekalesia” (MF&F 25:11). Toe iloilo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:12, ma tali i fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “i le pese a le loto”?

    2. E mafai faapefea ona avea “le pese a e amiotonu” e pei o se tatalo?

    3. Faitau le faamatalaga lenei:

      “E mafai e musika ona faatamaoaigaina lou olaga. E mafai ona siitiaina oe ma musuia oe ma fesoasoani ai ia e latalata atili atu i le Tama Faalelagi. E i ai se aafiaga loloto o musika i lou mafaufau, agaga, ma le amio.

      “Filifili ma le faaeteete ia musika e te faalogologo i ai. Ia nofouta i ou lagona pe a e faalogologo. O isi musika e mafai ona aumaia savali faatiapolo ma faataumaoi. Aua e te faalogo i musika e uunaia ai le ola le mama pe faaviivii i faiga faatupu vevesi e ala mai i upu, fati, po o le soona leotele. Aua e te faalogologo i musika e faaaoga ai gagana masoa pe faatiga pe faalauiloa ai foi faiga faatiapolo. O na ituaiga musika e mafai ona faapogisaina ou lagona faaleagaga” (Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2011], 22).

      O a ni mea e mafai ona e faia e siomia ai oe lava i musika lelei?

  2. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:16, o le fautuaga ma folafolaga na tuuina mai ia Ema Samita i lenei faaaliga e faatatau foi ia i tatou taitoatasi. Faamaea le gaioiga lea i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mai mea na e faitauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25, tusi ni mataupu faavae ia le itiiti ifo ma le fa, ua e aoaoina mai le fautuaga na tuuina mai e Ema. (Mo se faataitaiga, afai tatou te faaauau pea ona tausia poloaiga a le Atua, o le a tatou maua le pale o le amiotonu [i le fuaiupu 15], lea o se faatusa o le mauaina o le mamalu selesitila i le malo o le Atua.)

    2. Filifili se mataupu faavae se tasi ua e lisiina e te lagona e faatatau ia te oe, ma tusi ai pe faapefea ona e faaaogaina lenei mataupu faavae i lou olaga i le taimi nei.

Na fetalai le Alii, o Ema Samita o “se tamaitai filifilia” (MF&F 25: 3). Mulimuli ane, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “o le filifilia o lona uiga ina ia filifilia i se galuega patino” (i le History of the Church, 4:552). Toe iloilo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25, ma vaavaai mo le mea sa filifilia (tofia, po o le valaauina) Ema Samita e fai i lenei taimi, ae o le a le mea o le a “faauuina” (tuuina mai le pule) o ia e fai (MF&F 25:7).

Na toeitiiti atoa le 12 tausaga mulimuli ane, ma i lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita, na vaetofia ai e Peresitene Ioane Teila ia Ema e avea ma peresitene aoao o le Aualofa a le Ekalesia. O le toe manatuaina o lena aafiaga, na saunoa ai Peresitene Teila e faapea: “I lena sauniga, sa valaauina ai e le Perofeta ia Tuafafine Ema e avea ma se tamaitai filifilia. O lona uiga, sa valaauina o ia i se galuega patino; ma o se faataunuuga lena o se faaaliga faapitoa [MfF&F 25] e faatatau ia te ia. Sa filifilia o ia e pulefaamalumalu i le Aualofa, ma sa faauuina o ia e faamalamalama atu tusitusiga Paia. O le usitaia o le talosaga a [Uso] Iosefa na ou vaetofia ai o ia. … Sa filifilia Tuafafine Ema e faamalamalama atu Tusitusiga Paia, ma ia pulefaamalumalu i le Aualofa” (“Discourse by President John Taylor,” Deseret News, Mar. 9, 1881, 83).

Ata
Lusi Maka Samita

Na tuuina mai e le tina o Iosefa Samita, o Lusi Maka Samita, le saafiafiga lenei i lana tama teine faaletulafono o Ema: “Ou te lei vaai lava i se tamaitai i lo’u olaga, o le a onosaia ituaiga uma o vaivai ma faigata, mai lea masina i lea masina, ma mai lea tausaga i lea tausaga, faatasi ai ma lena lototele, finafinau, ma le onosai le femoumoua’i, lea sa ia faaalia; aua ua ou iloa mea na ia onosaia—sa felafoa’i o ia i luga o le vasa o le le mautonu—ua ia onosaia afa o sauaga, ma talitalia le matamataita o tagata ma tiapolo, lea na semanu e faatoilaloina ai soo se isi lava tamaitai” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 190–91).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi se faamatalaga puupuu o le agaga faafetai ma le faamemelo e uiga i se tamaitai e te iloa o loo i ai nisi o uiga auau mama na vaaia ia Ema Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 ma le faamatalaga a Lusi Maka Samita. Mafaufau e tuu atu se kopi o lau faamatalaga i lena tamaitai.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—MF&F 25:13

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 25:13 o se mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ona e mauaina i le lumanai. O le fuaitau “pipii i feagaiga” o lona uiga ia mulimuli ma le totoa po o le taofi mau i feagaiga na tatou osia ma le Atua. Atonu e te manao e tusi lenei faauigaga i autafa o lena fuaiupu.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala ai po o le a le uiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:13 ia te oe.

Ina ia fesoasoani ia e manatua le apoapoaiga a le Alii ia pipii i feagaiga ua tatou osia, tusi upu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:13 i luga o se fasi pepa po o se kata. Alu ma feaveai le pepa mo ni nai aso, mafaufau i upu, ma taumafai e tauloto. Atonu e te manao e tauloto atu ma faamalamalama le uiga o lenei fuaiupu i se uo po o se tagata o le aiga pe a e taulotoina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26

Ua faatonu e le Alii ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1 na faatonuina ai e le Alii ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera e faatatau i galuega faaleagaga ma faaletino na tatau ona latou faataunuuina. Ona aoaoina lea o i latou e le Alii i se mataupu faavae taua e uiga i le puleaina o le Ekalesia.

Vaai faalemafaufau e faapea, o loo oulua i ai ma se uo o se isi ekalesia, i se fonotaga lea o loo lagolagoina ai le toatele o taitai o le Ekalesia i o latou valaauga, (e pei o se konafesi a le uarota po o le paranesi po o se konafesi a le siteki). Mafaufau pe o le a faapefea ona e faamalamalamaina atu i lau uo le faiga masani o le lagolagoina o taitai eseese o le Ekalesia.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2, ma vaavaai mo se fasifuaitau e faatatau i le faiga masani o le lagolagoina [o taitai]. Atonu e te manao e faailoga le mataupu faavae o mea uma lava i le Ekalesia ia faia i le finagalo autasi.

E te manatu o le a le uiga o le “finagalo autasi”?

O le “Finagalo autasi” e faatatau i le faiga masani a tagata o le Ekalesia e lagolagoina ai i latou e valaauina e auauna atu i le Ekalesia, faapea foi ma le lagolagoina o isi faaiuga a le Ekalesia lea e manaomia ai le lagolago a tagata auai. O lenei mea e masani lava ona faaalia i le sii o le lima taumatau.

O le a le eseesega i le va o le lagolagoina e ala i le faaalia o le finagalo autasi ma le palota. I le malo o le Alii, e musuia e le Alii Ona taitai filifilia, o e e faia faaiuga e ala i le pule ua Ia tuuina mai ia i latou. Ona saili lea e taitai le faamaoniga a le Alii i a latou faaiuga. O le siiina o le lima taumatau e le o se auala lea e fai ai se palota a tagata o le ekalesia; o le auala e faailoa ai lo latou malilie (po o le tetee) i se faaiuga ua uma ona faia.

Ata
lagolagoina i le sauniga faamanatuga

E le gata i le faaalia o le latou maliega, po o le faamaoniga, a sii o latou lima taumatau, ua faailoa atu ai foi e tagata o le ekalesia lo latou naunautaiga e lagolago le tagata po o le faatinoga o loo tuuina atu. Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le faiga faavae o le lagolagoina [o taitai] e sili atu nai lo na o se siiina aloaia o le lima. O se tautinoga e puipui, e lagolago, e fesoasoani ia i latou o e ua filifilia” (“This Work Is Concerned with People,” Ensign, Me 1995, 51).

Mafaufau i mea e mafai ona e faia e faataunuu lelei ai lau tautinoga e lagolago se tasi ua valaauina ma lagolagoina e auauna atu ia te oe i lau uarota po o le paranesi.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24–26 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: