Seminare
Iunite 14: Aso 2, Mataupu Faavae ma Feagaiga 63


Iunite 14: Aso 2

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63

Faatomuaga

I le taumafanafana o le 1831, a o vaaia e le Perofeta o Iosefa Samita le faapaiaga o le laueleele na tatau ona fausia ai e le Au Paia ia Siona i Initipene, Misuri, sa faapea ona liliuese nisi o tagata o le Ekalesia mai poloaiga a le Alii ma solia ni agasala matuia. Sa toe foi atu le Perofeta i Katelani, Ohaio, i le aso 27 o Aokuso, ae o le aso 30 o Aokuso, na ia mauaina ai le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63. I le faaaliga lenei na lapataiina ai e le Alii le Au Paia e uiga i taunuuga o le amioleaga ma le fouvale, folafola mai faamanuiaga i le Au Paia o e e faamaoni i aso e gata ai, ma apoapoai mai i Ana auauna ina ia manatua le paia o Lona suafa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–21

Ua lapataia e le Alii le Au Paia e uiga i taunuuga o le amioleaga ma le fouvale

Aisea e te manatu, e taua ai lo tatou ola e tusa ai ma o tatou talitonuga i le avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso?

Toe iloilo le faatomuaga o le lesona lenei. Ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–2, 6, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii i e amioleaga ma fouvale.

Aisea e te manatu, e taua ai i tagata o le Ekalesia ona tatala o latou loto ma faalogo i afioga a le Alii?

Ia matau o le fuaitau “ma tuu atu i e e lē talitonu ia taofi o latou laugutu” (MF&F 63:6). E oo mai i le taimi lenei, ua taofi e nisi o tagata o le Ekalesia ona talitonu i le moni o le Ekalesia, ma ua tautatala faalauaitele e faasaga ia Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia. O se tasi o tagata faitio aupito leoleoa e uiga i le Ekalesia o se alii na igoa ia Ezra Booth.

A o lei auai i le Ekalesia, sa avea Ezra Booth o se faifeau Metotisi. Sa oo ina fiafia i le Toefuataiga i le amataga o le 1831 ina ua uma ona faitau mai le Tusi a Mamona. Sa malaga atu o ia i Katelani faatasi ma Ioane ma Alice Johnson e feiloai ma le Perofeta. O Mrs. Johnson sa gasegase i le tiga o sooga o ponaivi, lea sa mafua ai le tiga, fufula, ma le malo o lona ogalima. O le taimi muamua na ia feiloai ai ia Iosefa Samita, sa le mafai ona tuu i luga lona lima i lona ulu mo le tusa ma le lua tausaga.

“I le taimi o le faatalanoaga, sa liliu atu le talanoaga i le mataupu o meaalofa faamaneta, e pei ona sa faaeeina mai i aso o le au aposetolo. Sa faapea mai se tagata, ‘O Mrs. Johnson lea ma e pe lona lima; pe ua tuu mai ea e le Alii se mana i le tagata i le taimi lenei i le lalolagi e faamalolo ai o ia?’ I ni nai minute mulimuli ane, ina ua lilu atu le talanoaga i se isi mea, sa tulai [Iosefa] Samita, ma savali atu i le isi itu o le potu, ma uu le lima o Mrs. Johnson, ma faapea atu i se tulaga na sili ona paia ma faagaeetia: ‘Tamaitai e, i le suafa o le Alii o Iesu Keriso ou te poloai atu ia e malolo,’ ma aluese vave atu ma le potu. … O le taimi lena na sii a’e ai e Mrs. Johnson [lona lima] ma le faigofie, ma ina ua toe foi atu o ia i le fale i le aso na sosoo ai, sa mafai ona ia faia lana tagamea e aunoa ma se faafaigata po o se tiga” (mai le Haydn’s History of the Disciples, siiina mai i le History of the Church, 1:215–16).

Ata
faamaloloina o le tauau o Elsa Johnson

Mafaufau po o a ni ou lagona e i ai pe afai e te molimauina se vavega e pei o lenei.

E lei umi ona molimauina e Ezra Booth lenei vavega, ae papatisoina loa o ia.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–9, ma faailoa mai mea na aoao mai e le Alii e uiga i faailoga ma le faatuatua. Ona faauma lea o le mataupu faavae lenei: E le oo mai le faatuatua e ala i .

Ina ua uma ona papatisoina Ezra Booth, sa ia mauaina le perisitua ma sa auina atu i se misiona i Misuri. O le mea moni sa ia amataina lenei misiona ma ni faamoemoega tetele naua, ma le manatu o le a mafai ona ia faaliliu mai ni tagata se toatele e ala i le faaalia o ni faailoga ma faia ni vavega. Ae peitai, ina ua mavae se taimi puupuu o le talaiga ma le le vaaia o ni taunuuga sa ia manao i ai, sa faapea ona “liliu ese” Ezra Booth ma tuua [le Ekalesia] (Iosefa Samita, i le History of the Church, 1:216). Sa saunoa le Perofeta o Iosefa Samita i mea na matauina e uiga ia Ezra Booth: “Ina ua ia iloaina moni o le faatuatua, lotomaualalo, onosai, ma tofotofoga e muamua mai i faamanuiaga, ma e aumai muamua e le Atua mea maualalalo ona Ia faaea ai lea; ma nai lo le tuuina mai e le ‘Alii ia te ia o le mana e taia ai tagata ma ia faatalitonu ai i latou,’ … o lea sa le fiafia ai o ia” (i le History of the Church, 1:216).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:10–12, ma vaavaai mo mataupu faavae faaopoopo e uiga i faailoga ma le faatuatua. Atonu e te manao e faailoga upu po o soafuaiupu i le fuaiupu e 10 o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: O faailoga e oo mai i le faatuatua, e tusa ai ma le finagalo o le Atua.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala mai ai pe aisea tatou te maua ai faailoga pe a uma ona tatou faaalia le faatuatua. Lisi ni faataitaiga se tasi pe lua mai tusitusiga paia o ni tagata o e na molimauina ni faailoga tetele po o ni vavega, ae sa le’i faaalia le faatuatua tumau po o le amiotonu. (Afai e te manaomia le fesoasoani, tagai i le 1 Nifae 17:43–45.)

E aoga le manatua o faailoga ma mea e ofo ai e le o taimi uma e mataina ai i le vaaiga i fafo. Atonu e masani ona tatou maua se faailoga po o se molimau i le moni o le talalelei i se auala filemu ma patino a’o tatou faaaogaina le faatuatua. E mafai ona tatou faaaoga le faatuatua e ala i le tatalo, suesueina o tusitusiga paia, anapogi, tuu atu auaunaga, ma le ola ai i mataupu faavae o le talalelei.

Ata
O le teine o loo faitauina tusitusiga paia
  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe na faapefea ona fesoasoani le faaaogaina o le faatuatua ia te oe po o se tasi e te iloa, e maua ai se molimau i le moni o le talalelei.

E pei ona ta’ua i luga, e le gata i le sailia o faailoga, o nisi foi tagata o le Ekalesia sa “liliu ese mai [i] poloaiga” (MF&F 63:13) ma sa latou solia ni agasala matuia. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:14–19, ma faailoa mai nisi o agasala na latou soliaina. Atonu e fesoasoani e te malamalama ai i le fuaiupu e 17 pe afai e te malamalama i mea nei: O se faitaaga o se tagata e auai i agasala faalefeusuaiga. O se faataulaitu o se tagata e auai i gaoioiga e valaaulia ai le uunaiga a agaga leaga. O le fuaitau “lepa ua mu i le afi ma le teio” o loo faaaoga o se faatusa lea mo le tulaga o le ogaoga o le pagatia o loo faatalitali mai i e amioleaga pe a latou feoti (tagai i le Mosaea 3:27). O le mea foi lenei o loo faatatau i ai “le oti faalua” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:17 (tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, Oti, Faaleagaga,” scriptures.lds.org).

Atonu e te manao e faailoga upu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:16 o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te vaai atu i isi ma le tuinanau, o le a tatou le maua le Agaga, ae o le a tatou faafitia le faatuatua. O le tuinanau e aofia ai le matamata i tusi ma ata mataga [ponokalafi].

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22-66

Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga i e faatuatua i aso e gata ai

I le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, na fetalai mai ai le Alii e uiga i le faatafunaga o le a oo mai i e amioleaga i aso e gata ai, ae sa Ia faia foi ni folafolaga mamana i le Au Paia.

A o e aoao e uiga i le faatafunaga ma folafolaga na fetalai mai ai le Alii, tali faamatalaga nei e ala i le faailogaina i le moni (M) po o le Sese (S) pe a uma ona faitau mau e faasino i ai. Atonu e te manao e faailoga i au tusitusiga paia ia mataupu faavae taua e te aoaoina a o e faamaeaina le galuega atofaina lenei.

  1. I le taimi o taua i aso amuli, o le a faaumatia ai e tagata amioleaga ia le tasi ma le isi. (Tagai i le MF&F 63:32–33.)

  2. O le a faigofie ona sao le Au Paia mai faamasinoga ma faatafunaga uma o aso amuli. (Tagai i le MF&F 63:34.)

  3. Pe a toe afio mai Iesu Keriso, o le a Ia faaumatia soo se tagata amioleaga o le a i ai pea i le lalolagi. (Tagai i le MF&F 63:34.)

  4. O i latou o e faatuatua o le a iu lava ina faatoilaloina luitau uma o lenei olaga. (Tagai i le MF&F 63:47-48.)

  5. O tagata amiotonu o e maliliu a’o lei oo i le Afio Mai Faalua o le a toetutu pe a afio mai le Faaola i le lalolagi. (Tagai i le MF&F 63:49.)

  6. O tagata amiotonu o loo ola i le lalolagi i le taimi o le Afio Mai Faalua o le a le toe oti. (Tagai i le MF&F 63:50-51.)

O le faamatalaga 1 e moni, ae o le faamatalaga 2 e sese. O le faamatalaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita e faamalamalama ai le mafuaaga e sese ai le faamatalaga lona 2: “E sese le manatu e faapea o le a sao mai le Au Paia mai faamasinoga uma, ae o le a puapuagatia ai e amioleaga; aua o tagata uma e oo i ai puapuaga, ma ‘o e amiotonu o le a tau le mafai ona sao mai ai;’ ae o le a toatele lava le Au Paia e sao ai, aua o e amiotonu o le a ola e ala i le faatuatua; ae peitai, o le toatele o e amiotonu o le a oo i gasegase, i faama’i, ma isi mea faapena, e ala i mafuaaga o le vaivai o le tino, ae e faaolaina lava i le Malo o le Atua” (i le History of the Church, 4:11).

O faamatalaga 3-5 e moni, ae o le faamatalaga 6 e sese.

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 63:47 o loo i ai se folafolaga mai le Alii. Faauma le mataupu faavae lenei e faavae i luga o lenei fuaiupu: Afai tatou te , o le a tatou .

O a ni auala e mafai ona fesoasoani ai le Alii ia te oe e “manumalo i le lalolagi” i lou olaga i aso taitasi?

E pei ona faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita, o le a le mafai ona tatou sosola ese mai faigata uma e oo mai i le lalolagi i lenei olaga. Ae ui i lea, afai tatou te amiotonu, [ae] o le a “faaolaina i tatou i le Malo o le Atua” (i le History of the Church, 4:11). Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:49, ma vaavaai mo faamanuiaga e maua e i latou o e manumalo ma le faamaoni i le lalolagi.

O se tasi o auala e mafai ona tatou faaalia ai lo tatou faamaoni, e ala lea i le auala tatou te faaaogaina ai le suafa o le Alii, e pei ona faamalamalama mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:59–64. A o e suesueina nei fuaiupu, vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: E paia le suafa o Iesu Keriso ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete. Atonu e te manao e faailoga i au tusitusiga paia ia upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai nisi o tulaga ia e te ono faaaogaina ai ma le tatau le suafa o Iesu Keriso. Ona tali lea o fesili nei:

    1. Aisea e te manatu tatou te faaaogaina ai le suafa o le Faaola pe a tatou tatalo ma molimau atu ma faia sauniga o le perisitua?

    2. Pe a e faaaogaina le suafa o le Faaola, o le a se mea e mafai ona e faia ia manatua ai e paia ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete?

O lenei mataupu faavae e le na o le suafa o le Faaola e faatatau i ai. Mafaufau i ni isi upu po o mataupu e “mai i luga” ma e paia. Ona mafaufau lea po o a ni auala e mafai ona e mautinoa e te tautala e uiga i ai “ma le faaeteete.”

Ata
Elder Dallin H. Oaks

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le mataupu faavae ua e aoaoina e uiga i le suafa o Iesu Keriso, e faatatau foi i le suafa o le Tama Faalelagi: “E lē o toe i ai ni upu e sili atu ona paia pe taua i la tatou gagana atoa nai lo o suafa o le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso” ((“Reverent and Clean,” Ensign, May 1986, 50).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: