Seminare
Iunite 9: Aso 4, I le Ohaio


Iunite 9: Aso 4

I le Ohaio

Faatomuaga

E oo ane i le faaiuga o Ianuari 1831, ua tuua e le Perofeta o Iosefa Samita ma lona faletua o Ema, Sini Rikitone, ma Eteuati Paterika ia Niu Ioka mo Ohaio. O le toatele o isi tagata o le Ekalesia i Niu Ioka sa mulimuli atu ai i le aluga o le lima masina na sosoo ai.

Sa faamanuiaina tele na tagata o le Au Paia o e na faapotopoto i Ohaio. O faaaliga faifai pea na ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, na taitaiina ai i latou i le malamalama atili i le talalelei a Iesu Keriso. E le gata i lea, sa latou mauaina faamanuiaga na oo mai i le fausiaina o se malumalu, ma mai le talaiina atu o le talalelei. A o faatupulaia le Ekalesia i fuainumera ma le malosi faaleagaga i Ohaio, sa faapea foi ona fateteleina le tetee ogaoga e faasaga i le Ekalesia ma ona taitai. Mulimuli ane, ia Ianuari o le 1838, e toatele tagata o le Ekalesia na sosola ese mai Ohaio ae auai atu i le Au Paia o e sa nonofo ai i Misuri. O lenei lesona o le a e maua ai se vaaiga aoao o aafiaga o le Au Paia i Ohaio. A e aoao atili e uiga i nisi faamatalaga auiliili e faatatau i nei mea na tutupu ma aoaoga i lesona o lumanai.

Ua Poloai Mai le Alii i le Au Paia e Faapotopoto i Ohaio mo le Mauaina o Faamanuiaga Folafolaina

Pe na e siitia atu, po o se tasi o lou aiga, i se isi fale fou? O a nisi o luitau na e oo i ai i le siitia atu? O a ni faamanuiaga ua oo mai o se taunuuga o le siitia atu?

E ui lava atonu e eseese mafuaaga latou te siitia ai, ae e masani ona faia e tagata se osigataulaga e siitia atu i se isi mea ona latou te talitonu o le a lelei atu le olaga mo i latou i le nofoaga fou.

Toe faamanatu mai i lau suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–38 mea na tutupu na faapogai ai le poloaiga a le Alii mo le Au Paia e tuua Niu Ioka ae siitia atu i Ohaio. Ina ua poloaiina i latou e le Alii e faapotopoto i Ohaio, na Ia folafola mai foi o le a latou maua ni faamanuiaga faapitoa iina.

  1. Kopi le siata i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Folafolaga

    MF&F 38:31–32

    a.

    e.

    i.

    o.

    MF&F 38:33

    u.

    MF&F 42:61

    f.

    Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:31–32, ma lisi mea e fa na fetalai mai le Alii o le a maua e le Au Paia pe a latou taunuu i Ohaio i le koluma “Folafolaga” o tali o le a e oo i le o.

    Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:33, ma lisi po o fea lea na fetalai mai le Alii o le a Ia auina atu i ai faifeautalai, o le tali o le u i luga o le siata.

    E lei leva ona taunuu Iosefa Samita i Ohaio, ae ia mauaina le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42. Tagai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61, ma faailoa mai le folafolaga faaopoopo na tuuina mai e le Alii. Tusi le “maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga” o le tali i le f i luga o le siata.

O isi vaega e fa o loo sosoo ai o le lesona lenei, o le a fesoasoani e te aoao atili ai e uiga i le auala na faataunuuina ai e le Alii ia nei folafolaga a’o faapotopoto Lona nuu i Ohaio mai le 1831 i le 1838.

“O le a Ou Tuu atu ai ia te Outou Laʼu Tulafono” (MF&F 38: 32)

Na folafola mai le Alii, o le a Ia tuuina mai i le Au Paia Lana tulafono pe a latou faapotopoto i Ohaio. Aisea e taua ai tulafono? Aisea e te manatu e taua ai tulafono i le Ekalesia a le Alii?

Faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42. Ina ua taunuu le Au Paia i Ohaio i le 1831, na faataunuuina e le Alii Lana folafolaga ma tuuina atu se faaaliga lea na ta’ua o le tulafono a le Ekalesia. O lenei tulafono o loo aofia ai poloaiga ma faatonuga e taiala ai le faagaoioiga o le Ekalesia.

Faitau le otootoga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, ma vaavaai mo nisi o tulafono ma poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia. (O le otootoga o le vaega o loo i luma mai o le fuaiupu muamua. O loo ta’u mai ai numera o fuaiupu ma se otootoga puupuu o na fuaiupu.) A o e faitau, atonu e te manao e faailoga le fuaitau “Ua tuuina mai tulafono e pulea ai le faapaiaina o meatotino.”

I le faaaliga lenei, na tuuina mai ai e le Alii le tulafono o le faapaiaga. O lenei tulafono, o “se mataupu faavae faalelagi lea e tuuto saoloto ai e alii ma tamaitai o latou taimi, taleni, ma oa faalelalolagi i le faatuina ma le atiina ae o le malo o le Atua” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faapaia, Tulafono o le Faapaiaga,” scriptures.lds.org). Sa poloaiina taitai o le Ekalesia e faatuina le United Firm [Kamupani Tuufaatasi] (na ta’ua foi o le United Order [Faatulagaga Tuufaatasi]) e taulima ai manaoga faaletino po o pisinisi a le Ekalesia, fesoasoani i e matitiva, ma fesoasoani e aveese le faaloloto mai le Au Paia. Sa o se faamanuiaga lenei mea i le Au Paia i le taimi lea aua, o le toatele o le Au Paia o e na o mai mai Niu Ioka sa manaomia le tuua o o latou fale ma fanua. Na tuuina mai foi e le Kamupani Tuufaatasi se tupe e faatupeina ai taumafaiga eseese a le Ekalesia, e pei o le galuega faafaifeautalai ma le lolomiina o faaaliga. O le a e aoao atili e uiga i le tulafono o le faapaiaga ma ona aafiaga i luga o le Au Paia i lesona o lumanai.

“O le a Faaeeina ai Outou i le Mana mai Luga” (MF&F 38:32)

Na folafola mai foi le Alii e faaeeina le Au Paia “i le mana mai luga” pe a latou taunuu i Ohaio (MF&F 38:32). O se faaeega paia o se meaalofa. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119, ma vaavaai mo le poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia i Ohaio. O le “fale” na faatatau i ai le fuaiupu lenei o se malumalu. O le Malumalu o Katelani, i Katelani, Ohaio, o le uluai malumalu lea na fausia i lenei tisipenisione. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:8, ma vaavaai mo le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faaeeina mai ia i latou i totonu o le malumalu.

Ata
Malumalu o Katelani

Na pe a ma le tolu tausaga na alu i le fausiaina o le Malumalu o Katelani. Ina ua uma ona faapaiaina i le 1836, na amata ona faataunuu e le Alii Lana folafolaga e faaee mai i le Au Paia le mana, ma sa latou maua ni faamanuiaga ofoofogia faaleagaga. Mo se faataitaiga, na auina mai e le Alii ni avefeau faalelagi e toatolu i le Malumalu o Katelani—o Mose, Elaia ma Elia—e toefuatai mai ki taua o le perisitua i le lalolagi. O nei ki o le a tuu mai ai i le Au Paia le pule e faatino ai sauniga o le malumalu ma faamau ai aiga o e o ola ma e ua maliliu mo le faavavau. E le gata i lea, na toefuatai mai ai “ki o le faapotopotoina o Isaraelu” i le taimi lena (MF&F 110:11). E ala mai i nei ki, ua tuuina mai ai i faifeautalai le mana e aoao atu ai le talalelei i le lalolagi atoa.

“O le a [Outou] o Atu i totonu o Atunuu Uma” (MF&F 38:33)

O le taimi lava na faapaiaina ai le Malumalu o Katelani ma toefuatai mai ki mo le faapotopotoina o Isaraelu, na amata ai ona talai atu le talalelei a Iesu Keriso i le tele o nofoaga. Sue i le Faafanua 3, “O Penisilevania, Niu Ioka, ma le Eria a Ohaio o le ISA,” i faafanua o le talafaasolopito o le Ekalesia o loo i le pito i tua o lau tusi fusitolu. Ia matau o Katelani, Ohaio, sa fetaui lelei lona tulaga e amata ona auina atu i ai faifeautalai i le lalolagi atoa e aoao atu le talalelei “i totonu o atunuu uma” (MF&F 38:33). Sa lata Katelani i nisi o auala autu o femalagaaiga i le Iunaite Setete. Mai Katelani, sa le mamao ai femalagaaiga a faifeautalai ina ia oo atu i vaasuauu i vaitafe tetele o Amerika ma le Vaituloto o Erie. Sa mafai foi ona latou faaaogaina le auala a le malo e alu agai i saute, ma feoaiga i alavaa e agai atu i matu. Ona o lenei mea, sa avea ai Katelani ma vaega e tuuvaa ai mo misiona i Kanata, ma isi itu o le Iunaite Setete ma Peretania Tele.

Ona o le galuega faafaifeautalai i le taimi lea, na faateleina ai i le ta’iafe tagata auai o le Ekalesia i le lalolagi atoa. I le 1837, na valaauina ai Alii faifeautalai o Heber C. Kimball ma Orson Hyde, faatasi ai ma le isi toalima, i se misiona i Peretania Tele, lea na latou papatisoina ai le tusa ma le 2,000 o tagata. E oo ane i le 1838, ina ua tuua e le Au Paia ia Katelani ona o sauaga, sa i ai pe tusa ma le 2,000 tagata o le Ekalesia sa nonofo i Katelani, mai le toeitiiti 18,000 o tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa.

“O le a E Maua lea Faaaliga e Faaopoopo i luga o lea Faaaliga” (MF&F 42:61)

Susue i le faasologa o mea na tutupu o anotusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (o loo i tua atu o le faatomuaga) ma matau le nofoaga lea sa tele ina maua ai faaaliga.

E pei ona e matauina, e tele atu faaaliga na maua i Ohaio nai lo o se isi lava nofoaga. Na faataunuuina lava le folafolaga a le Alii e faapea, o le a maua e le Au Paia lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, a’o latou faapotopoto atu i Ohaio.

  1. Faitau le folasaga o le vaega ma o le otootoga o le vaega, i vaega taitasi nei. Ona tusi lea i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ni nai upu e otooto ai po o le a le mea e faatatau i ai le faaaliga, ma se fuaiupu se tasi pe lua e faamatala ai pe na faapefea ona faamanuiaina e le faaaliga le Ekalesia ma lou lava olaga.

    1. MF&F 76

    2. MF&F 84

    3. MF&F 89

A o i ai le Au Paia i Ohaio, na faatonuina foi e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faatulaga ai tulaga faaleautaitai o le Ekalesia. Sa faatulagaina aloaia ai i lena taimi le, Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Korama a Fitugafulu. I le vaitaimi lava foi lenei, sa faaauau ai e Iosefa Samita lana galuega i le faaliliuga o le Tusi Paia.

Ua Malaia Tagata Faamaoni i Ohaio i le Tetee ma le Liliuese

E ui lava ina sa faamanuiaina e le Alii le Au Paia i Ohaio, ae sa faateteleina foi le tetee e faasaga i le Ekalesia. O le taimi lava na taunuu ai le Au Paia i Katelani, sa amata ai foi e le au faitio tetee i Mamona ona osofai le Ekalesia. O le tele lava o osofaiga na oo mai i faiga faalumaluma o tala ma tusiga i nusipepa.

Ata
Iosefa Samita

O le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i nei tusitusiga: “E tele lipoti sese, pepelo, ma faamatalaga faavalevalea, na lolomiina i nusipepa, ma feaveai i itu uma, ina ia taofi ai tagata mai le suesueina o le galuega, pe taliaina le faatuatuaga” (i le History of the Church, 1:158).

E ui lava i nei ma isi faafitauli, sa faaauau pea ona faapotopoto le Au Paia i Katelani, ae maise lava i tausaga o le 1836–38. I le 1836, na lagona ai e Iosefa Samita le mamafa o le aitalafu ona o tau o le fausiaina o le Malumalu o Katelani. E ui ina sa anaina e le Ekalesia ni vaega tetele o fanua, ae sa manaomiaina foi le tinoitupe e totogi ai nonogatupe e le’i totogia. Ona o manaoga mo aitalafu a le Ekalesia ma faatuputeleina o tagata i Katelani, sa fuafuaina ai e taitai o le Ekalesia e faagaoioi se faletupe i le lotoifale. Sa teena e faitulafono a le setete o Ohaio la latou talosaga e faagaoioia se faletupe. Nai lo le faagaoioia o se faletupe, sa faia ai e le Au Paia se kamupani na ta’ua o le Sosaiete Saogalemu a Katelani, lea sa galueaina o se faletupe.

I le 1837 sa oo ai se faafitauli tau i le tamaoaiga i le Iunaite Setete. Na lagona e le atunuu atoa aafiaga o le atuatuvale ma sa i ai ni nai faletupe sa iuvale ai. E le gata i lea, o nisi o i latou o e na aafia i le puleaina o le Sosaiete Saogalemu a Katelani sa le faamaoni i a latou fegalegaleaiga. Sa faamalosia foi le Sosaiete Saogalemu a Katelani e tapuni, ma e faitau selau tagata taitoatasi o e na fai ai teugatupe faaagaga sa leiloloa ai le toetoe o mea uma na latou teuina faaagaga ai. Sa telei atu mea a Iosefa Samita na leiloloa [gau] ai nai lo o se isi lava tagata. Na toatele le Au Paia sa tuuaia le Perofeta e faapea, o ia na mafua ai o latou faafitauli tautupe, ma na sosoo mai ai ma se vaega o su i le tulafono. Sa sese se manatu o taitai o le Ekalesia o e na fesoasoani e amatalia Sosaiete Saogalemu a Katelani e faapea, sa i ai i tagata taitoatasi se aia tatau faaletulafono e faatulaga ai se kamupani tumaoti sa aafia i gaoioiga o teugatupe, ma sa iloiloina ai se faamasinoga e $1,000 faasaga ia i latou mo le solia o tulafono o teugatupe a Ohaio.

O nei mea faigata na tutupu, na taitai atu ai nisi o tagata o le Ekalesia i le liliuese. Na matua ogaoga sauaga i le taimi o le taumalulu o le 1837 ma le tautotogo o le 1838, ma sa faapea ona faamalosia ai le toatele o le Au Paia e tuua Ohaio. O nisi taitai o le Ekalesia, e aofia ai Iosefa Samita, o Sini Rikitone, ma Polika Iaga, sa tatau ona sosola ese mai Katelani mo le saogalemu o o latou ola.

  1. E faavae i mea ua e aoaoina i lenei lesona, tusi ni nai fuaiupu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i ni ou lagona e ono i ai i le nofo ai i Ohaio i lenei vaitaimi o le talafaasolopito o le Ekalesia. Ia aofia ai po o a ni mea e te manao e avea ai oe ma se vasega, ae o a foi ni mea e te manatu, e ono avea ma se luitau ia te oe.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le lesona “I le Ohaio” ma faamaeaina i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: