Seminare
Iunite 12: Aso 2, Mataupu Faavae ma Feagaiga 50


Iunite 12: Aso 2

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50

Faatomuaga

Ina ua taunuu le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, na ia ta’ua e faapea “o nisi o manatu ese lava ma agaga sese na fetolofi mai i totonu i” nisi o le Au Paia. Sa amata ona ia aoao atu ma le “lapataiga ma le … poto” ina ia faatoilalo ai mea (tagai i le History of the Church, 1:146). Na toe foi mai Elder Pale P. Palate mai i se misiona ma sa matauina foi ia lava amioga i paranesi o le Ekalesia i fafo atu o Katelani. Sa o atu o ia ma nisi o toeaina ia Iosefa ina ia maua mai ai se taitaiga (tagai i le History of the Church, 1:170). Ia Me 1831, na ole atu ai le Perofeta i le Alii ma maua mai ai le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. I le faaaliga lenei na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e aoao atu ma maua le talalelei e ala i le Agaga o le upumoni.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–9

Ua lapataia e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e uiga i le agaga sese

E te iloa le uiga o le ia faamalosia se tasi? O lona uiga o le atiina ae o se tasi—aemaise lava o le faamalosia o se tasi faaleagaga po o le faalelagona, po o le, ia aoaoina ma faamalamalamaina se tasi. E mafai ona e mafaufau i se taimi na e lagonaina ai le faamalosia a’o aoaoina oe e se tasi i mataupu faavae o le talalelei? O le a se taimi na e lagonaina ai sa e fesoasoani e faamalolosia isi?

Manatua le faatomuaga o le lesona lenei. Sa faalauiloa atu e tagata fou o le Ekalesia i le eria o Katelani ni gaoioiga ese lava, leotetele, ma le fenumia’i i totonu o a latou sauniga tapuai. O nei gaoioiga sa gaepu ai lagona o tagata, ae sa le’i faamalolosia ai i latou.

Ata
Iosefa Samita

Na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita nisi o aafiaga o le mulimuli i agaga sese: “E le’i leva ona faatulagaina le Talalelei i Katelani, ma i le taimi o le leai o ni taitai o le Ekalesia, na faalauiloa mai ai le tele o agaga sese, e tele ni faaaliga ese lava sa vaaia, ma ni manatu soonafai ma faivavale sa faafiafiaina; sa taufetuli mai i fafo tamaloloa mai faitotoa i lalo o le uunaiga a lenei agaga, ma o nisi o i latou sa tutu i luga o tagutugutu o laau ma feei ai, faapea ma ituaiga uma o faiga faavalevalea sa latou faia; sa i ai se tasi alii sa tulitulia se polo na ia fai mai, sa ia vaaia o lele i le ea, seia oo ina tau atu i se mato, ina ua puna o ia i luga o le tumutumu o se laau, lea na faasaoina ai lona ola; ma le tele lava o mea faavalevalea sa latou faia, sa fuafuaina e aumaia ai le maasiasi i luga o le Ekalesia a le Atua, ia mafua ai ona aluese le Agaga o le Atua, ma ia suati i luga ma faatamaia na mataupu faavae faamamaluina lea na atiina a’e mo le faaolataga o le aiga o tagata” (i le History of the Church, 4:580).

Sa le malamalama nisi o toeaina o le Ekalesia i mea na tutupu, o lea na latou fesiligia ai Iosefa Samita mo se fautuaga. Sa ia ole atu i le Alii ma maua mai ai se faaaliga o le a fesoasoani i le Au Paia e faamalosia ai e le tasi le isi, ao latou aoaoina atu ma aoaoina upumoni o le talalelei.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–3, ma vaavaai mo uunaiga sa faapea ona taitaiina atu ai le Au Paia e faia ni uiga sa le faamalolosiaina ai. E tusa ai ma le fuaiupu e 3, aisea na manao ai Satani e faasese le Au Paia?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:4–9, ma vaavaai mo le lapataiga a le Alii e uiga i nisi o tagata i totonu o tagata o le Ekalesia i Ohaio. O se tagata pepelo o se tagata o ana amioga e le tusa ai ma ona talitonuga na tau mai, po o le e faafoliga e amiomama, ae e le mama (tagai i le Mataio 6:2, vaefaamatalaga 2a). I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:6, 8, faailoga le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu ia i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:10-36

Ua folafola mai le Alii e tatau ona tatou aoao atu ma aoao e ala i le Agaga

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a le mea e manaomia e avea ai ma se faiaoga mataalia o le talalelei?

    2. O le a le mea e manaomia e avea ai ma se tagata aoao mataalia o le talalelei?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–20, ma vaavaai mo tali i fesili nei. Mafaufau e faailoga mea e te mauaina i au tusitusiga paia, ma faaopoopo atu i le lisi o loo i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ia matau le tele o le faamamafaina e le Alii o le manaomia o le Agaga Paia i le aoaoina atu ma le aoaoina o le talalelei.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a matafaioi a le Agaga Paia o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14?

    2. O le a sou manatu i le uiga o le aoao atu o le talalelei “e ala i le Agaga” (MF&F 50:14)? O le a sou manatu i le uiga o le aoao atu i “se isi ala” (MF&F 50:17)?

    3. O le a sou manatu i le uiga o le “talia [le afioga o le upumoni] e ala i le Agaga o le upumoni” (MF&F 50:19)? O le a sou manatu i le uiga o le maua i “se isi ala” (MF&F 50:19)?

Tagai i mau faasino o loo lisi atu i le Topical Guide mo le “Agaga Paia, Misiona a le.” Faailoa mai fuaitau ua fesoasoani e te malamalama ai i le uiga o le, ia aoao atu ma le aoaoina [ia aoaoina] upumoni e ala i le Agaga o le upumoni.

Lio soo se tasi o faatulagaga nei, lea sa e maua ai se avanoa e aoao atu pe molimau atu e uiga i le talalelei:

Afiafi faaleaiga

Faatasi ma uo

Seminare

Fonotaga a le Ekalesia

Faiaoga o aiga

A e maua se avanoa e aoao atu ai le talalelei, e faapefea e lou malamalama e uiga i le Agaga Paia ona aafia ai le auala e te saunia ai ma aoao atu?

Lio soo se tasi o le faatulagaga nei sa avea ai oe ma se tagata aoga:

Afiafi faaleaiga

Faatasi ma uo

Seminare

Fonotaga a le Ekalesia

Asiasiga o faiaoga o aiga

I talanoaga i le fale

  1. Filifili se tasi o faatulagaga sa e li‘oina i lisi na muamua atu, lea a le o le, sa e aoao atu pe sa aoaoina e le Agaga. Tusi e uiga i lenei aafiaga i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma mafaufau e faasoa atu mea ua e aoaoina i se tagata o le aiga po o se uo.

Mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia e faaleleia atili ai au taumafaiga e aoao e ala i le Agaga i nei tulaga.

Na faasoa mai e Elder Jack H. Goaslind o le Fitugafulu, le aafiaga o se alii talavou na iloaina o ana amioga ma uiga faaalia na aafia ai lona gafatia e aoao e ala i le Agaga:

Ata
Elder Jack H. Goaslind

“E toafia outou ua faaaogaina le ‘tulaga iva’ i le taimi o le sauniga faamanatuga? Ua tou iloa le tulaga: punou agai i luma i le puimanava, auvae i luga o lima, o tulilima i luga o tulivae, sioa i le fola. Pe e te le’i iloaina o oe ma lau lava filifiliga pe manaia le sauniga pe leai? …

“Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, o le tapuai ‘o le matafaioi lea e pau i le tagata lava ia, ma e tusa lava po o a mea e faamatalaina mai i luga o le pulelaa, afai e naunau se tasi e tapuai atu i le Alii i le agaga ma le faamaoni, e mafai ona ia faia lea tulaga. … Afai e le lelei le sauniga ia te oe, o lou lava lena leaga. E le mafai e se tasi ona tapuai atu mo oe, o oe lava e tatau ona faia au tapuaiga i le Alii.’ (Liahona, Iulai 1978, i. 5.)

“Ua faamatala mai e se tasi talavou le taimi muamua na ia lagona ai le agaga o le tapuai atu. Sa le toaga tele a o i le Perisitua Arona. A sau i sauniga faamanatuga, e masani ona nofo i tua ma ana uo, ma le avea ma faataitaiga lelei o le faaaloalo. O le tasi aso, ua tuai mai, ma ua leai se nofoa sa avanoa i tafatafa o ana uo. Sa nofo na o ia, ma o le taimi muamua lava lea o lona olaga atoa, sa moeiini ai ona mata ao fai tatalo, sa ia pese i viiga, sa faalogologo i tatalo o le faamanatuga, ma sa faalogologo lelei i failauga. Pe a ma le ogatotonu o le tautalaga muamua, ae ona iloaina ua loimata ona mata. Faatasi ai ma sina matamuli, sa ia fetilotilofai solo ai ma le faaeteete; sa leai lava se isi tagata na foliga mai na ootia. Na te le’i mautinoa tonu le mea na tupu ia te ia, ae o le mea na tupu na suia ai lona olaga. O le sauniga lena na amata moni ai ana tapenapenaga faaleagaga mo lana misiona. Sa ia lagonaina se mea, ma o le mea na lelei ai, sa ia galue, ma sa faapea ona ia faatumauina ai ia lagona“ (“Yagottawanna,” Ensign, May 1991, 46).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se auala patino se tasi e mafai ona e faaleleia ai au taumafaiga e aoao e ala i le Agaga.

E mafai faapefea ona e iloa o loo e aoao atu ma aoaoina e ala i le Agaga?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:21–22, ma vaavaai mo faatonuga a le Alii e uiga i le ala e iloilo ai pe o e aoao atu ma aoaoina e ala i le Agaga.

E faapefea ona e otootoina le aoaoga a le Alii i na fuaiupu?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25, matau le eseesega i le va o le mea e tupu pe a aoao atu tagata e ala i le Agaga ma le mea e tupu pe a aoao atu ma aoaoina tagata e ala i “se isi ala” (MF&F 50:17).

Na faapefea ona faamatalaina e le Alii ia aoaoga e le faamalosia ai [se tagata]? Na faapefea ona Ia faamatalaina aoaoga “e mai le Atua” (MF&F 50:24)?

Mai i nei fuaiupu e mafai ona tatou aoao mai ai le mataupu faavae lenei: O le mea e mai i le Atua e faamalamalamaina ma faamalosia, ae o le mea e le mai i le Atua e aumaia ai le le mautonu ma le pogisa.

O le a se taimi na e vaaia pe lagonaina ai se mea sa le mai le Atua? Na faapefea ona fesoasoani le Agaga ia te oe ia e iloaina lena mea?

E i ai taimi o le a e faalogo ma vaai ai i savali ua faamoemoeina e faatamaia ai lou faatuatua. O mataupu faavae o loo e aoaoina i le aso, e mafai ona puipuia ai oe e faasaga i na savali. Tatalo mo le Agaga i mea uma e te aoaoina, ma ia gauai faapitoa atu i le uunaiga o le aoaoina e ala i le Agaga. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22, tatou te aoao ai pe a tatou aoao atu ma aoao e ala i le Agaga, tatou te malamalama i le tasi ma le isi, ma e faamalolosia ma tatou te olioli faatasi. E ese lenei mea nai lo o le le mautonu ma le pogisa pe a aoaoina se mea i “se isi ala.”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:26–36, faitau le fautuaga a le Alii i e umia le perisitua e tusa ai ma le mana ma tiutetauave e o mai faatasi ma lo latou faauuga. Sa fetalai mai, e tatau i e umia le perisitua ona auauna atu i isi ma ia tausia i latou lava ia mama. A o latou faia ia mea, o le a tuu mai e le Alii ia i latou le mana e faatoilalo ai agaga sese e pei o na sa maua i nisi o le Au Paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:37-46

Ua uunaia e le Alii Ana auauna ia faaauau pea ona tuputupu ae i le alofa tunoa ma le upumoni, ma sa Ia faamautinoa mai ia te i latou o loo faatasi o Ia ma i latou

Ata
tatalo faaleaiga

Vaai faalemafaufau i fanau laiti o le tou uarota po o le paranesi e auauna atu o ni faifeautalai faamisiona pe a latou matutua. O le a le mea latou te manaomia ina ia saunia ai e auauna atu? O a ni auala tatou te faapei ai o nei fanau laiti?

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:37–46, na fetalai faapitoa mai le Alii i nisi o toeaina o e sa auauna atu i le 1831. Ae peitai, o Ana fetalaiga e faatatau foi ia i tatou. Suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40–46, ma vaavaai mo upu po o fuaitau o le faamafanafanaga ma le faamautinoaga. Mafaufau e faailoga mea ua e mauaina.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40, ua fetalai mai ai le Alii “e ao ina outou tutupu aʼe i le malosi faaleagaga.” O le a sou manatu i le uiga o le “tutupu a’e i le malosi faaleagaga”?

A o e mafaufau e uiga i lenei fesili, atonu e te manao e faitau le faauigaga o le alofatunoa i le Bible Dictionary po o le in Faamaoni i le Faatuatua. O mea ua tatou aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:37–46 e fesoasoani tatou te iloa ai o loo finagalo le Faaola ia tatou tuputupu ae i le alofa tunoa ma i le le malamalama o le upumoni ma ia i ai le mautinoa ia te Ia. E pei lava ona sa Ia folafola mai i na toeaina, o le a Ia puipuia foi i tatou a’o tatou faatuatuaina o Ia ma saili e faia Lona finagalo.

O le a le uiga ia te oe o le fetalaiga a le Alii, “O outou o a aʼu”? E mafai faapefea e lenei faamautinoaga ona fesoasoani ia “aua [ai nei o tatou] matatau” (MF&F 50:41)?

O a isi folafolaga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40–46 e anoa ia te oe?

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: