Seminare
Iunite 15: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 65–66


Iunite 15: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65–66

Faatomuaga

I le aso 12 o Setema, 1831, na siitia atu ai Iosefa Samita ma lona aiga mai Katelani, Ohaio, i Hairama, Ohaio, pe a ma le 30 maila i sautesasae o Katelani. Sa latou faia lenei mea i le tali atu i le fautuaga mai le Alii (tagai i le MF&F 63:65). Sa siitia atu le aiga o le Perofeta ma nonofo faatasi ma le aiga o Ioane ma Alice Johnson, o e sa le’i leva ona liliu mai i le Ekalesia. O se mafuaaga autu mo le siitia atu i Katelani o le faaauauina lea o le galuega o le faaliliuga musuia o le Tusi Paia (lea e masani ona ta’ua o le Faaliliuga a Iosefa Samita po o le ISF). O le taimi lava na oo ai i Hairama, na toe faaauauina ai loa e Iosefa lena galuega. I le aso 30 o Oketopa, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65. I le faaaliga lenei na aoao mai ai le Alii, o le a salalau atu le talalelei i le lalolagi e sauniuni ai mo Lona Afio Mai Faalua, ma e tatau i le Au Paia ona tatalo mo le faatupulaia o le malo o le Atua.

Sa papatisoina William E. McLellin, i le aso 20 o Aokuso, 1831. E lei umi lena ae faauuina o ia o se toeaina, ma malaga faatasi ai o ia ma Ailama Samita mo ni nai vaiaso o se faifeautalai. Ia Oketopa sa malaga ai o ia i Ohaio mo se konafesi a le Ekalesia. A o i ai iina, sa ia feiloai ai i le Perofeta o Iosefa Samita. E ala mai i le Perofeta, na tuuina mai ai e le Alii ia William ni faatonuga ma ni lapataiga e fesoasoani ia te ia ia tumau ai i le faamaoni ma faapea ona maua ai le ola e faavavau. O lenei faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65

Ua tautino mai le Alii, o le a faatumulia le lalolagi i le talalelei

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai ni mea e masani ona e tatalo ai.

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 65 o se faaaliga e uiga i le tatalo. A o e suesueina lenei faaaliga, o le a e maua ai ni fautuaga mai le Alii e uiga i se mea e tatau ona tatou tatalo ai—ae maise lava a’o tatou molimauina le faataunuuina o mea na valoia e tutupu i aso e gata ai.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:1–2, ma vaavaai pe o faapefea ona faamatala e le Alii le faasalalauina o le talalelei. Atonu e te manao e faailoga nofoaga na fetalai le Alii o le a oo atu i ai le talalelei a Iesu Keriso.

Ia matau na fetalai mai le Alii e faapea, “o ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi” (MF&F 65:2). O le fuaitau “ki o le malo” e faatatau i le pule o le perisitua e pulefaamalumalu ma e faatagaina le faataunuuina ma le faatinoina o sauniga o le perisitua i le Ekalesia. Faatasi ai ma nei ki o le perisitua, o loo taitai ai e le Peresitene o le Ekalesia a tatou taumafaiga e talai atu le talalelei.

Ata
Ua faamatala e Tanielu le miti a Nepukanesa

O le a se mea o e iloa e uiga i le faamatalaga e Tanielu o le miti a le Tupu o Nepukanesa, o loo tusia i le Tanielu e 2 i le Feagaiga Tuai?

Atonu e te manatua sa le to’a lelei le Tupu o Nepukanesa i se miti, ma sa faaalia e le Alii le miti ma lona uiga i le perofeta o Tanielu. I le miti, o se faatusa tele lea sa faatusaina i malo faaupufai eseese, sa faatamaia e se ma’a e le’i tofi e lima mai se mauga. Sa amata mai lava le maa o laitiiti ae na oo ina tupu ma faatumulia ai le lalolagi atoa. (Tagai i le Tanielu 2:31–45.)

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2, o le fuaitau, “malo o le Atua” o loo faasino i le malo o le Atua i le lalolagi—O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:5–6). Atonu e te manao e tusi lenei mea i au tusitusiga paia i tafatafa o le fuaiupu e 2.

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, ma vaavaai mo le mea na ia saunoa ai e uiga i le malo o le Atua:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O i tatou o tagatanuu i le malo aupito silisili i le lalolagi—o se malo e le taitaia e le poto o tagata ae o loo taitaia e le Alii o Iesu Keriso. E moni lava o loo i ai. E mautinoa lona taunuuga. O le malo lenei na saunoa ai le perofeta o Tanielu—o se maa, e pei ona ona i ai, e tatau ona tofia mai mauga ae le tofia e ni lima ma taavale atu ma ufitia ai le lalolagi uma. (Tagai i le Tanielu 2:34–35.)

“E leai se tagata soifua e mafai ona fatuina lenei malo. Na oo mai e ala i faaaliga mai lona faaao paia. Ma talu mai aso o le seneturi lona sefuluiva o lona amataga, o loo agai ai pea lava i luma e pei o se polokiona e faateleina le tele” (“Pillars of Truth,” Ensign, Jan. 1994, 4).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni auala ua e vaaia ua faataunuuina ai i aso nei le valoaga a Tanielu? E faapefea e lenei mea ona faamalosia lau molimau i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

    2. O le a le uiga ia te oe o le avea ma se vaega o le malo o le Atua i le lalolagi?

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma mafaufau pe faapefea ona e faaumaina le fuaiupu mulimuli:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“Pe o outou manatunatu ea e uiga i le mafuaaga ua auina mai ai outou i le lalolagi i lenei taimi faapitoa? Tou te lei fananau mai i le taimi o Atamu ma Eva, po o le taimi na pulea ai e Farao ia Aikupito, po o le taimi o le Pulega o Aiga i Saina [Ming dynasty]. Ua outou o mai i le lalolagi i lenei taimi i le 20 o seneturi talu ona mavae le uluai afio mai o Keriso. Ua toefuatai mai le perisitua a le Atua i le lalolagi, ma ua uma ona tuu mai e le Alii Lona aao e saunia le lalolagi mo Lona toe afio mai ma le mamalu. O aso nei o avanoa maoae ma tiutetauave taua. O ō outou aso nei.

“I o outou papatisoga, na outou tautino atu ai lo outou faatuatua ia Iesu Keriso. … O se tasi o ou tiutetauave taua o le …” (“Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 49).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:3–4, ma vaavaai mo ou tiutetauave o i ai i le avea ma se tagata o le malo o le Atua i le lalolagi.

I le fuaiupu e 3, o le fuaitau “ia outou saunia le talisuaga a le Tamai Mamoe” e faatatau i lo tatou tiutetauave e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i au tusitusiga paia i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:3–4: O loo i ai sa tatou tiutetauave e saunia ai i tatou lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o le Alii o Iesu Keriso.

Na molimau mai Elder Andersen i lenei upumoni. Sa ia faauma le fuaiupu mulimuli o le faamatalaga o loo i luga i upu nei: “O se tasi o o outou tiutetauave taua o le fesoasoani lea e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola” (“Preparing the World for the Second Coming,” 49).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. A o e mafaufau i lou tiutetauave e saunia oe lava ia ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, o a ni ou manatu ma ni lagona o i ai?

    2. Ia matau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:4 e tatau ona tatou “faailoa atu galuega matagofie [a le Alii] i tagata.” O a nisi o auala e mafai ona e faia ai lenei mea?

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:5–6, ma faailoga ia le itiiti ma le tolu ni mea e tatau ona tatou tatalo atu ai.

E mafai faapefea e le tatalo mo nei mea ona fesoasoani e saunia ai oe lava ma isi mo le Afio Mai Faalua?

Faitau atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson. Vaavaai mo se mea na talosagaina e Peresitene Monson i tatou e faaauau pea ona tatalo atu ai, ma mafaufau pe faapefea ona fesoasoani tatalo faapena i le lalolagi, e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ou te talosaga atu ina ia faaauau pea lo outou faatuatua ma tatalo mo eria e utiuti so tatou aafiaga o i ai, ma nofoaga e le o faatagaina ona tatou faasoa saoloto atu ai le talalelei i le taimi nei. E mafai ona tutupu vavega pe a tatou faia lena mea” (“Susu Maia i le Konafesi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 6).

  1. Mai mea ua e aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65, tusi e uiga i se mea se tasi o le a e faia, e fesoasoani e saunia ai oe lava ia ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66

Ua fautua mai le Alii ia William E. McLellin ia faaauau pea ona faamaoni e oo i le iuga.

Sa tatalo faalilolilo William E. McLellin, ma ole atu ina ia faaali mai e le Alii ni tali i ni fesili faapitoa se lima e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. E aunoa ma le faaali atu o fesili, na talosagaina ai e William se faaaliga. I le aso 29 o Oketopa, 1831, a o faalau mai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66, na iloa ai e William ua taliina ana fesili taitasi.

E ui lava ina sa le’i tumau faamaoni William E. McLellin, ae sa ia tusia i le 10 tausaga mulimuli ane talu ona ia tuua le Ekalesia, e le mafai ona ia faafitia, sa musuia le Perofeta o Iosefa Samita. Na ia faamaumauina le faamatalaga lenei e faatatau i lenei faaaliga: “Ou te tautino atu nei ma le mata’u i le Atua, o fesili uma sa ia te ‘au, na faapea ona silafia ma faafofogaina e le Atua o Sapiota, ma sa taliina ma faamalieina uma atoa ai a’u. Sa ou manao i ai mo se molimau e uiga i le musuia o Iosefa. Ma e oo mai i le aso lenei, ou te mafaufau i ai o se faamaoniga ia te a’u, lea e le mafai ona ou teena” (i le Jan Shipps ma John W. Welch, eds., The Journals of William E. McLellin, 1831–1836 [1994], 57).

A o e suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66, vaavaai mo folafolaga faamalosiau na tuuina mai e le Alii ia William E. McLellin. Ia vaavaai foi mo upu o le aoaiga ma lapataiga.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se tasi o le folafolaga ma se tasi o le lapataiga na tuuina mai e le Alii ia Uso McLellin, e aofia ai numera o fuaiupu o loo maua ai. Ona tusi lea o se fuaiupu se tasi pe lua, e faamalamalama ai po o le a se mea o loo aoao mai e le folafolaga ma le lapataiga ia te oe e uiga i le Alii.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65–66 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: