Seminare
Iunite 5: Aso 1, Mataupu Faavae ma Feagaiga 17


Iunite 5: Aso 1

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17

Faatomuaga

A o faaliliuina le Tusi a Mamona, sa aoao ai e le Perofeta o Iosefa Samita, o le a faatagaina ni molimau e toatolu e vaai i papatusi “e ala i le mana o le Atua” (tagai i le 2 Nifae 27:12–14; Eteru 5:2–4). Ina ua iloa e Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e uiga i lenei mea, sa la tau fai lagonaina uma se naunautai musuia ina ia avea ma molimau. I se faaaliga na muamua atu (MF&F 5), na ta‘u mai ai e le Alii ia Matini Harisi, afai na lava lona lotomaualalo ma usiusitai o le a faatagaina o ia e vaai i papatusi. Sa talosaga atu Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi i le Perofeta e ole atu i le Alii pe o le a faatagaina i latou e maua lenei avanoa. O le faaaliga o le a e suesueina i le taimi nei, Mataupu Faavae ma Feagaiga 17, na faamautuina ai, o nei tamalii e toatolu o le a faatagaina e vaai i papatusi ma isi mea faitino e faatatau i ai, pe afai e lava o latou faatuatua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17

Ua ta’u mai e le Alii ia Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi afai e lava o latou faatuatua o le a faatagaina i latou e vaai i papatusi ma isi mea paia

O nofoaga e lua i le Tusi a Mamona o loo i ai valoaga e uiga i molimau o le a vaai ma tautino atu e uiga i le tusi po o papatusi o loo i ai faamaumauga. Faitau le 2 Nifae 27:12–14 ma le Eteru 5:2–4, ma mafaufau pe mata e faapei le avea ma se molimau o papatusi auro. Mai mea ua e aoaoina i na mau, o le a faapefea ona faaali atu i na molimau e toatolu ia faamaumauga?

Ata
Molimau e Toatolu

Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi.

E ala mai i faaaliga, na ta’u mai ai e le Alii ia Iosefa Samita o le a faatagaina Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi e vaai i papatusi. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1. E le gata i papatusi, o a isi mea faitino o le a mafai ona vaai i ai nei molimau? (O le vaefaamatalaga 1l o loo i ai mea o loo faasino i ai “faasinoala faavavega”, e aofia ai le 1 Nifae 16:10, 16, 26 ma le Alema 37:38–47.)

Mafaufau pe faapefea ona tuuina mai e nei aitema paia (e pei o le pelu a Lapana, ma le Liahona) ni isi faamaoniga atili i le moni o tagata ma mea na tutupu o loo tusia i le Tusi a Mamona.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:2–3. O le a le fetalaiga a le Alii, o a mea e tatau ona i ai muamua i molimau ona faatoa mafai lea ona vaai i papatusi?

  1. Tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Aisea e te manatu ai, sa tatau i nei molimau ona i ai le faatuatua ona faatoa mafai lea ona latou vaai i papatusi auro?

E ui atonu tatou te le maua se molimau i le ala lava e tasi na maua ai e Molimau e Toatolu, ae e mafai foi ona tatou maua se molimau e uiga i upumoni tatou te mananao e iloa. Mafaufau loloto i mea o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1-3 i le auala e mafai ona tatou maua ai a tatou lava molimau e uiga i upumoni o le talalelei. Ona faatumu lea o le mataupu faavae e faavae i mea ua e aoaoina mai nei fuaiupu: Afai tatou te , e mafai ona tatou maua se molimau e uiga i upumoni tatou te mananao e iloa.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala ai pe na faapefea ona e faaalia le faatuatua i le Atua ina ia maua ai se molimau o le Tusi a Mamona ma isi upumoni o le talalelei. Po o le, afai e te lagona e te le’i mauaina lenei molimau, faamatala pe mafai faapefea ona e faaalia le faatuatua ina ia mafai ona e maua se molimau e uiga i le Tusi a Mamona.

Na tusia e le tina o Iosefa Samita, o Lusi Maka Samita, i le auala na ta’u atu ai ia Matini Harisi e mafai ona avea o ia ma se tasi o Molimau e Toatolu. Ina ua uma ona faaaluina se afiafi i le faitauina o tusitusiga fou faatoa maea o le Tusi a Mamona, “o le taeao na sosoo ai, ina ua uma ona auai i gaoioiga masani, lea na aofia ai le faitauina, pepese ma tatalo, sa tula’i ae Iosefa mai ona tulivae, ma alu atu ia Matini Harisi i se mamalu e maniti ai o’u alatoto e oo mai i le aso nei, pe a ou mafaufau i ai, ma faapea atu, ‘Matini Harisi, e tatau ona e faalotomaualaloina oe lava i luma o le Atua i le aso nei, ina ia e maua se faamagaloga o au agasala. Afai e te faia, o le finagalo o le Atua e tatau ona e vaai i papatusi, faatasi ai ma Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera’“ (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 151–52).

Manatunatu loloto i fesili nei:

  • Aisea e te manatu e tatau ai ona lotomaualalo pe a tatou sailia le faamagaloga a le Atua?

  • Aisea e te manatu e tatau ai ona tatou sailia le faamagaloga a le Atua, pe a tatou mananao e maua se molimau e uiga i le upumoni mai ia te Ia?

Vaai faalemafaufau i le filifilia e avea ma se tasi o Molimau e Toatolu o e sa faatagaina e vaai i papatusi “e ala i le mana o le Atua.” O le a se tiutetauave o le a e lagonaina pe a mavae se aafiaga faapena? Na fetalai le Alii i o latou tiutetauave o le avea ma molimau e uiga i papatusi. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:3-5, ma vaavaai mo le mea na poloaiina e le Alii ia Molimau e Toatolu e fai pe a uma ona latou vaai i papatusi.

Mafaufau i le tiutetauave e ia i tatou pe a tuuina mai e le Alii ia i tatou se molimau o upumoni paia. Atonu e te manao e faailoga fuaitau i le fuaiupu 3 o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: Pe a uma ona tatou maua se molimau o le upumoni, ona i ai lea ia i tatou se tiutetauave e molimau e uiga i ai. Mafaufau i le auala e avea ai lou naunautai e molimau atu e uiga i le moni ma se faailoaga foi o lou faatuatua ia Iesu Keriso.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai ni nai aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei e te iloa e moni. Faasoa atu lau molimau, lagona, po o manatu e uiga i nei mataupu faavae i se matua po o nai ou tei.

E le’i leva ona uma ona tuuina mai le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17, ona o ai lea o le Perofeta o Iosefa Samita, Tavita Uitimera, Oliva Kaotui, ma Matini Harisi i le togavao lata ane i le fale o Uitimera e “taumafai ina ia maua, e ala i le tatalo faatauanau ma le lotomaualalo,” le molimau folafolaina. Na tusia e Iosefa Samita e faapea, ina ua mavae ni taumafaiga se lua ae sa le’i faamanuiaina, “sa fai mai loa Matini Harisi o le a aluese mai ia i matou, ona e talitonu, e pei ona sa ia faailoa mai, o lona i ai o le mafuaaga lea o le matou le maua o le mea sa matou mananao i ai. Sa faapea loa ona tuumuli ese o ia mai ia i matou, ma sa matou toe tootutuli, ma sa le’i umi lava ona matou tatalo, ae matou vaaia se malamalama i luga a’e o i matou i le ea, sa matuai malosi lona pupula; ma faauta, sa tu mai se agelu i o matou luma. Sa ia uuina i ona lima papatusi ia na matou tatalo … ia matou vaai i ai. Na ia susueina taitasi itulau, ina ia mafai ona matou vaai i ai, ma iloatino tusitusiga na iloa lelei lava o loo i ai. … Sa matou faalogoina se leo mai tua atu o le malamalama susulu i luga a’e o i matou, sa faapea mai, ‘O nei papatusi na faaali mai e ala i le mana o le Atua, ma na faaliliuina e ala i le mana o le Atua. O le faaliliuina o i latou ia ua outou vaai i ai ua sa’o, ma ou te poloai atu ia te outou ia outou molimau atu i mea ua outou vaai ma faalogo nei i ai.’

“Sa ou tuua nei Tavita ma Oliva, ae ou alu e sue ia Matini Harisi, o le na ou maua atu i se nofoaga mamao lava, o auai ma le naunautai i le tatalo. Ae peitai, sa vave ona ia fai mai ia te a’u, na te le’i faatauanauina lava le Alii, ma talosaga mai ma le naunautai ina ia ou faatasi ma ia i le tatalo, ina ia mafai ona ia maua le faamanuiaga lea sa le’i leva ona matou mauaina. O lea sa ma auai faatasi ai i le tatalo, ma iu ai ina maua o ma’ua faanaunauga, ona a’o le’i uma le ma [tatalo], sa faapea foi ona ma vaaia lea lava faaaliga e tasi, ia pe na toe faaalia mai foi ia te a’u, ma ou toe vaaia ma faalogoina ai ia lava mea e tasi; ae o le taimi lava foi lea, sa alaga ai Matini Harisi, o le mea moni lava ona o le olioli tele, “’Ua lava lea; ‘ua lava lea; ua vaai o’u mata; ua vaai o’u mata’” (i le History of the Church, 1:54–55).

Mafaufau i le tuuina mai [ia te oe] o ni faamatalaga taua, sa le faatagaina ona e faasoa atu i soo se tasi mo se taimi umi. O le a sou lagona ina ua iu ina faatagaina oe e faasoa atu? Mafaufau pe na faapei ia Iosefa Samita le avea ma molimau e toatasi o papatusi o le Tusi a Mamona mo ni tausaga se tele. O a ni ou lagona pe ana e i ai i lona tulaga? O le a sou manatu i ni lagona o Iosefa Samita i le iloaina ua mafai e isi ona faaopoopo atu a latou tautinoga ma molimau i lana molimau?

Ata
Lusi Maka Samita

O le faamatalaga lenei mai ia Lusi Maka Samita, le tina o Iosefa Samita, i le faamatalaina o lagona o Iosefa ina ua uma ona vaai Molimau e Toatolu i papatusi: “Ina ua latou toe foi mai i le fale, i le va o le tolu ma le fa i le afiafi, sa matou nofonofo o a’u, ma Mrs. Uitimera, ma le Tama ia Samita [Iosefa Samita le Matua], i le taimi lena i totonu o se potumoe. I le oo mai i totonu, sa faapalasi mai Iosefa i o’u tafatafa, ma alaga, ‘Tama, tina, lua te le iloa lo’u matuai fiafia ua i ai: o lenei ua faaalia e le Alii ia papatusi i isi [tagata] e toatolu e ese mai ia te a’u lava. Ua latou vaai i se agelu, o le na molimau mai ia i latou, ma e tatau ona latou molimau atu i le moni o mea na ou fai atu ai, aua ua latou iloa nei mo i latou lava, ou te le fealuai ma faasese tagata, ma ua ou lagona e pei lava sa faamatuu atu se avega lea na toetoe lava a mamafatu ona ou tauaveina, ma ua olioli ai lo’u agaga, ua le toe tuua na o a’u i le lalolagi.’ E uiga i lenei mea, na sau ai loa i totonu Matini Harisi: sa foliga ina a toetoe lava lofituina o ia i le olioli, ma molimau mai ma le lototoa i le mea sa ia vaaia ma faalogoina. Na faapena foi ia Tavita ma Oliva, ma faaopoopo mai e leai se laulaufaiva e mafai ona faamatalaina le olioli o o laua loto, ma le maoae o mea na latou vaaia ma faalogoina“ (History of Joseph Smith by His Mother, 152–53).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala ai pe faapei le lagona o le i ai o isi o loo siomia oe o e ua mauaina se molimau o mea ua e iloa e moni. E faapefea ona fesoasoani a latou molimau ia te oe?

Sa saunoa Elder Loren C. Dunn o le Fitugafulu, i le taua o molimau i le galuega a le Alii: “O le tulafono o molimau o loo avea pea ma se vaega o le galuega a le Alii i le lalolagi. Fai mai lenei tulafono, ‘e mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu’ (2 Korinito 13:1; tagai foi i le Teuteronome 17:6; 19:15; Mataio 18:15-16; Ioane 8:12–29). O lenei molimau e faamautu ai na i ai ni mea faapitoa na tutupu ma e moni aoaoga faavae ma mataupu faavae ua tuuina mai e le Atua” (“Witness,” Ensign, Nov. 1995, 28). Sa faaaoga e le Alii le tulafono o molimau e faamautu ai le moni o papatusi.

I ni nai aso mulimuli ane ina ua uma ona faaali atu papatusi auro i Molimau e Toatolu e ala i le mana o le Atua, na faatagaina ai le Perofeta o Iosefa Samita e faaali atu papatusi i “ni isi e toaitiiti e tusa ai ma le finagalo o le Atua, e molimau atu lana afioga i le fanauga a tagata” (2 Nifae 27:13; tagai foi i le Eteru 5:2). Faitau le “O Le Mau a Molimau e Toatolu” ma le “O Le Mau a Molimau e Toavalu” (o loo maua i le faatomuaga o le Tusi a Mamona). Ia matau le eseesega i o latou aafiaga ma mea e tutusa ai a latou molimau. Ia matau foi na faamatalaina e Molimau e Toavalu, o papatusi “ua foliga mai i le auro” ma o togitogiga sa “foliga uma mai o ni mea mai anamua.” Talu ai ona latou te lei iloaina pe o papatusi o ni auro moni po o togitogiga foi o ni tusitusiga moni anamua, [o lea] na pau lava mea na latou molimau ai, o mea ia na latou iloaina faamaoni ua moni.

  1. Vaai faalemafaufau e faapea, e mafai ona faaopoopo lau molimau o le Tusi a Mamona i kopi taitasi uma o le Tusi a Mamona. I se itulau avanoa o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ia fatu ai lau itulau mo lau oe lava molimau. Ia aofia ai mea ua e iloa e moni e uiga i le Tusi a Mamona e te manao e iloa foi e isi.

O leMataupu Faavae ma Feagaiga 17:6 o loo i ai le molimau a le Faaola e uiga i le Tusi a Mamona. Faailoga le molimau na Ia tuuina mai i le lalolagi i lenei fuaiupu, pe tusi Lana molimau i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Atonu foi e te manao e tusi na molimau mai Iesu Keriso e moni le Tusi a Mamona i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o le autafa o au tusitusiga paia i tafatafa o le fuaiupu e 6. Mafaufau loloto pe faapefea ona faatosina e le moilmau a le Alii e uiga i le Tusi a Mamona ia lau molimau.

Ina ua mavae lo latou aafiaga ofoofogia, sa faapea ona onosaia ai e Molimau e Toatolu ia tofotofoga ogaoga, ma sa luiina o latou faatuatua i le Atua ma a latou molimau o le talalelei. I le feagai ai ma o latou tauiviga, sa tuua uma ai e le toatolu le Ekalesia, ae sa toe foi mai Matini Harisi ma Oliva Kaotui ma tumau faamaoni ai i aso na totoe o o laua olaga. Ae peitai, e leai se tasi o Molimau e Toatolu na faafitia a latou molimau o le Tusi a Mamona.

E ui lava tatou te le iloa le mafuaaga tonu na tuua ai e Molimau e Toatolu le Ekalesia, i le mavae ai o le mauaina o se molimau mamana, ae o le lapataiga a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:4 ua fesoasoani tatou te malamalama ai i le auala e mafai ona tutupu ai mea faapena: “Aua e ui atonu e maua e se tagata faaaliga e tele, ma ia te ia le mana e fai ai galuega tetele, ae afai e mitamitavale o ia i lona lava malosi, ma ia tuu faameanoa fautuaga a le Atua, ma mulimuli i taitaiga a lona lava loto ma manaoga faaletino, o le a paʼū o ia ma ia aumai i ona luga le tauimasui a le Atua faamasinotonu.” Ae peitai, na taitoatasi ia Molimau e Toatolu ona faaauau pea ona molimau faamaoni o le Tusi a Mamona i o latou olaga atoa.

Ata
Oliva Kaotui

Sa molimau Oliva Kaotui: “Sa ou tusia i la’u lava peni, le Tusi a Mamona atoa (vagana ai ni nai itulau) a’o saunoa mai ai le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa ia faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, e ala i le Urima ma le Tumema, po o, e pei ona tauina ai e lena tusi o, ‘Faaliliuupu Paia.’ Sa vaai i ai o’u mata, ma uuina i o’u lima, ia papatusi auro ia na otooto mai ai. … E monilena tusi. Sa le’i tusia e Sini Rikitone; Sa le’i tusia e le Susuga a Spaulding. Sa ou tusia e a’u lava, a’o saunoa mai ai le Perofeta. O loo i ai le talalelei tumau faavavau. … O loo i ai mataupu faavae o le faaolataga; ma pe a outou, o e faalogologo mai ia te a’u, savavali i lona malamalama ma usitai i ona mataupu, o le a faasaoina outou i se olataga tumau-faavavau i le malo o le Atua i luga“ (i le ”“Last Days of Oliver Cowdery,” Deseret News, Apr. 13, 1859, 48).

Ata
Tavita Uitimera

Sa tusia e se nusipepa na ta’ua o le Richmond Democrat le tala lenei e uiga ia Tavita Uitimera o loo molimau mai ai e uiga i le Tusi a Mamona i ni nai aso a’o lei maliu o ia: “I le afiafi o le Aso Sa, i le 5:30 (22 Ian. 1888), na valaauina atu ai e le Susuga a Uitimera ia lona aiga ma nisi o uo i tafatafa o lona moega. … Ona ia saunoa atu lea ia i latou uma na siomia autafa o lona moega i upu nei: ‘Ia e tatau ia te outou uma ona faamaoni ia Keriso. Ou te fia fai atu ia te outou uma, o le Tusi Paia ma le talafaamaumau a sa Nifae (o le Tusi a Mamona) ua moni, ma ua mafai ona outou faapea atu na outou faalogo o o’u tuuina atu la’u molimau i luga o lo’u moega ina ua lata ona ou oti. Ia faamaoni outou uma ia Keriso, ma o lo outou taui o le a tusa lea ma a outou galuega. Ia faamanuia le Atua ia te outou uma. O lo’u faatuatua o ia Keriso e faavavau, o lalolagi e lēai ni mutaaga. Amene‘“ (Richmond Democrat, 2 Fep., 1888, sii mai i le Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. [1901], 1:270).

Ata
Matini Harisi

I se taimi e le’i umi ona ia maliu lea, na molimau mai ai Matini Harisi: “Ioe, na ou vaai i papatusi lea na tusia ai le Tusi a Mamona; na ou vaai i le agelu; na ou faalogo i le siufofoga o le Atua; ma ua ou iloa o Iosefa Samita o se Perofeta a le Atua, o loo umiaina ki o le Perisitua Paia” (“The Last Testimony of Martin Harris,” na faamaumauina e William H. Homer i se faamatalaga na tauto ai i luma o J. W. Robinson, Apr. 9, 1927, HDC). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga [Church Educational System manual, 2001], 33.)

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:7-9, ma faailoga folafolaga na faia e le Alii i Molimau e Toatolu pe afai latou te faamaoni i le folafolaina atu o a latou molimau. Ia matau le fuaitau “faamoemoega amiotonu” i le fuaiupu e 9. Mafaufau i faamoemoega amiotonu na finagalo le Alii e faataunuu e Molimau e Toatolu e ala i le folafolaina atu o a latou molimau e uiga i papatusi auro ma le Tusi a Mamona. (Atonu foi e te manao e toe iloilo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:4 a o e mafaufau e uiga i le fesili lenei.)

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tali ai le fesili lenei: O le a se faamoemoega amiotonu lea e ono tuuina mai ai e le Alii ia te oe se molimau e uiga i upumoni e te manao ia iloa?

Ia manatua e mafai ona tatou maua pe faamalosia se molimau a o tatou faasoaina atu. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“E le o se mea e le masani ai le faapea mai o se faifeautalai, ‘E mafai faapefea ona ou tuuina atu se molimau seia oo ina ou mauaina? E faapefea ona ou molimau atu o loo soifua le Atua, o Iesu o le Keriso, ma e moni le talalelei? Afai e le i ai sa‘u molimau faapena, pe le o le lē faamaoni ea lena?’

“E, maimau pe ana mafai ona ou aoao atu ia te outou le mataupu faavae lenei e tasi. O se molimau e tatau ona maua i le tuuina atu o se molimau! O se vaimea i lau sailiga ina ia maua le malamalama faaleagaga, o loo i ai lena ‘oso o le faatuatua,’ e pei ona ta’ua ai e le au popoto. O le taimi lea ua e oo atu ai i le faatausiusiuga o le malamalama ma laa atu i le pogisa e iloa ai, o loo faamalamalamaina le ala i luma atu mo na o se laa se tasi pe lua. ‘O le agaga o le tagata,’ e pei ona fai mai le mau, e moni lava ‘o le lamepa a le Alii.’ (Faataoto 20:27.)

“O se aafiaga le maua lea o se molimau mai mea ua e faitauina po o mea na fai mai ai se isi tagata; ma o se amataga talafeagai lena. Ae o se isi foi aafiaga le faamaonia mai e le Agaga ia te oe i lou loto o mea ua e molimauina ua moni. E te le o vaaia ea o le a faapea ona tuuina mai a’o e faasoaina atu? A e tuuina atu mea ua ia te oe, o loo i ai se suitulaga, ma se faateleina! …

“O le tautala atu o le suega lea o lou faatuatua” (“Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 54).

Mafaufau loloto po o ai e mafai ona e faasoa atu i ai lau molimau, e ono mafai ona faamanuiaina mai le faalogo i ai. Faasoa atu lau molimau i lena tagata i lenei vaiaso.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: