Inisitituti
Mataupu 10: 2 Nifae 11–16


Mataupu 10

2 Nifae 11–16

Folasaga

Sa tele se vaega na sii mai e Nifae ma lona uso o Iakopo mai ia Isaia, ma sa la ta’utino mai e tatau ona tatou faatatau ia aoaoga a Isaia ia i tatou lava (tagai i le 1 Nifae 19:23; 2 Nifae 6:5). E ui lava na soifua Isaia i se taimi ua leva atu ma masani ona saunoa e uiga i tagata, nofoaga, ma mea e tatou te le masani ai, ae o ana aoaoga e talafeagai lava ma o tatou olaga i le aso. A o e sailiili ma au tamaiti i ana upu, o le a outou maua ai ana lapataiga, upu o faamalosiauga, ma folafolaga e uiga i le Faaola e talafeagai lava i le taimi nei e pei ona i ai i le taimi na ia tusia ai.

O mataupu taitasi a Isaia e tofu lava ma ona savali. Peitai, o nisi o autu e faaauau e sili atu nai lo le mataupu e tasi. O lenei lesona, o loo aofia ai le 2 Nifae 11–16, o loo faasino i faamasinoga sili o le a pau i luga o e amioleaga i aso amuli ma le folafolaga a le Alii e Na te manatuaina Lona nuu i na ona aso. O le isi lesona e aofia ai le 2 Nifae 17–24, lea o loo i ai valoaga a Isaia i le auala o le a faataunuuina ai le folafolaga e faasaoina ē mulimuli ma le faamaulalo ma le usitai ia Iesu Keriso. O le mataupu e 12 o loo aofia ai le 2 Nifae 25–27, lea o loo i ai le faamatalaga a Nifae lava ia ma fesoasoani ai e faamanino ma faamalamalama ia tusitusiga a Isaia, e aveesea ai le tele o maa e tausuai ai o loo feagai ma le au faitau. Na molimau mai foi Nifae o le oo mai o le Tusi a Mamona ua fesoasoani e faataunuu ia valoaga patino a Isaia.

Aua le soona popole i uiga o le gagana faafaatusa. Ae, fesoasoani i tamaiti ia iloa pe faapefea ona faaaoga ia savali a Isaia i o latou olaga.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O mea uma ua foaiina mai e le Atua ia i tatou ua faatusaina ia Iesu Keriso (tagai i le 2 Nifae 11:4–8).

  • O le a aumai e le Atua le faamasinoga ma le filemu i aso amuli (tagai i le 2 Nifae 12–14).

  • Na vavalo atu Isaia o le a sii i luga e le Alii se tagavai e faapotopoto ai Isaraelu (tagai i le 2 Nifae 12:1–3; 15:13–30).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 11:1–3. Nifae, Iakopo, ma Isaia o Molimau e Toatolu ia Iesu Keriso i le Tusi a Mamona

Uu i luga se kopi o le Tusi a Mamona. Fai i tamaiti pe mafai ona latou faailoa mai ia tusitala autu e toatolu o loo i papatusi laiti a Nifae. Fesoasoani ia latou malamalama o tusitusiga a Nifae, Iakopo, ma Isaia e 135 itulau mai le 143 i papatusi laiti (mai le tusi o le 1 Nifae e oo atu i le tusi o Ominae).

Faitau le 2 Nifae 11:1–3 faatasi ma tamaiti ia iloa ai se aafiaga tutusa o Nifae, Iakopo, ma Isaia.

  • Aisea e ono taua ai le i ai o molimau a nei perofeta e toatolu e latalata i le amataga o le Tusi a Mamona?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 11:3, e faapefea ona faamautu e le Atua Ana upu? Aisea e te manatu ai e taua ona i ai ni molimau se tele o fetalaiga a le Atua?

  • Fai mai Nifae e faaopoopo atu i le tuuina mai o molimau, e “faamaonia [e le Alii] ana fetalaiga uma” (2 Nifae 11:3). E faapefea ona fesoasoani le Alii ia te oe ia iloa le moni aiai o Ana fetalaiga?

  • O anafea se isi taimi na tuuina mai ai e le Alii ni molimau se toatolu?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e faafesootai ia Nifae, Iakopo, ma Isaia—molimau e toatolu i totonu o le Tusi a Mamona—ia Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi—o Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona—valaaulia se tamaitiiti e faitau le ulutala o le vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17. Valaaulia se isi tamaitiiti e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1–4. Fautuaina tamaiti e faatusatusa le 2 Nifae 11:1–3 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1–4.

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o loo i itulau 77 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Faamalosiau atu i tamaiti e faalogologo mo mafuaaga e taua ai le i ai o tusitusiga a Nifae, Iakopo, ma Isaia e latalata i le amataga o le Tusi a Mamona.

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Holland, aisea e taua ai le i ai o nei tusitusiga a Nifae, Iakopo, ma Isaia? (Ina ia faamautu ai le Tusi a Mamona o se isi molimau ia Iesu Keriso ma faataatia ai le faavae mo le aoaoina atu o mataupu a Keriso o loo i le Tusi a Mamona.)

  • E mafai faapefea e le Tusi a Mamona ona faamalosia le molimau a tagata ia Iesu Keriso? O faapefea ona faamalosia ai lau molimau?

2 Nifae 11:4–8. O Mea Uma Ua Foaiina Mai e le Atua Ia i Tatou ua Faatusaina ia Iesu Keriso

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 11:4. Fautua atu ia latou faailogaina le upu faatusaina. Fesili atu pe latou te iloaina le uiga o le upu. Atonu e te manao e tuu atu ia i latou e faitauina le Mose 6:63 ma le faamalamalamaga o le upu faatusa o loo i le itulau 73 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Fai atu i ai e vase lalo o upu autu i lena faamalamalamaga, e pei o le fai ma sui, fai ma faamanatu, faatusa, ma le faatonu.

  • Aisea e te manatu ai e faaaoga e le Alii ia faatusa, po o faailoga, e aoao ai Lona nuu?

  • Aisea e aoga ai mo i tatou le nofouta i lenei metotia faafaiaoga?

  • O a faatusa o Iesu Keriso ua e vaaia i tusitusiga paia? i lou olaga? i le lalolagi o siomia ai oe?

Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 11:4–7. Fautuaina i latou e vase lalo o upumoni taua e uiga ia Iesu Keriso e mafai ona latou aoao mai le molimau a Nifae. Fai i tamaiti e vaevae taitoalua. Valaaulia i latou e faatusatusa ia mea ua latou faailogaina e uiga i le Faaola. Ona fai atu lea i vaega taitoalua o tamaiti e talanoaina ia fesili nei:

  • O fea o nei faamatalaga e uiga ia Iesu Keriso e sili ona taua ia te oe? Aisea?

Faitau le 2 Nifae 11:8 faatasi ma le vasega. Faamalamalama atu o lenei fuaiupu o se muai vaaiga lea i upu a Isaia.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, aisea na faasoa mai ai e Nifae upu a Isaia ia i tatou?

Faamalamalama atu o le 2 Nifae 12–24 ma le 27 o loo i ai ia upu a Isaia. O le molimau a Nifae o le Faaola i le 2 Nifae 11 ua saunia ai i tatou e tagai mo faatusa o Iesu Keriso i aoaoga a Isaia. O le molimau foi a Nifae ua saunia ai i tatou e malamalama i aoaoga a Isaia e faatatau i le galuega a le Alii i aso e gata ai.

Tuu atu lau molimau i aoaoga a Isaia o loo i le Tusi a Mamona. Fautua atu i tamaiti e vaavaai mo auala e mafai ai e nei aoaoga ona suia o latou olaga ma fesoasoani ia i latou e saunia mo mea tetele e tutupu i aso amuli.

2 Nifae 12–14. O Le A Aumai e le Alii Faamasinoga ma le Filemu i Aso Amuli

A o lei amataina le vasega, ia saunia le siata lenei i luga o le laupapa po o se pepa e tufa atu. Ia aofia ai mau o tusitusiga paia, o igoa e tuuina atu i vaega taitasi i tusitusiga paia (i faailoga fesili), ma faamatalaga faatusilima o vaega taitasi, ae aua le faaaofia ai ia tali (le lisi ua faanumeraina). Ae, tuu se avanoa e tusi ai i koluma taitasi.

Faamasinoga ma le Filemu

2 Nifae 12:5; 13:1–15

2 Nifae 13:16–26

2 Nifae 14:2–6

“Aiga o Iakopo”

O le aiga o Isaraelu, e aofia ai Iuta ma Ierusalema (tagai i le 2 Nifae 13 ulutala o le mataupu)

  1. Oge (13:1)

  2. Aveeseina o taitai ma alii mamalu (13:2–4)

  3. O le le faaaloalo o le tasi i le isi (13:5)

  4. O le a faatamaia Ierusalema (13:8)

  5. O le a pa’ū Iuta (13:8)

  6. O le a tauia ē amioleaga ma ē amiotonu e tusa ma a latou faatinoga (13:9–11)

  7. O le a faamasinoina i latou e le Alii (13:13–15)

“Tama Fafine a Siona”

O tagata o le Ekalesia o e faamaualuluga ma faalelalolagi

  1. “E faaalia foi e le Atua o latou tino uma” (13:17; tata’i atu tamaiti i le Isaia 3:17, vaefaamatalaga a, lea e faamalamalama ai o le faaupuga lenei faa-Eperu o lona uiga “e faamaasiasia i latou”)

  2. O le a aveesea e le Alii mea ia latou te faamatagofie ai i latou lava (13:18–24)

  3. O le a fasiotia tagata i taua (13:25)

  4. O le a faagaogaoina tagata (13:26)

“O i latou o e sao mai”

O tagata amiotonu o le aiga o Isaraelu i le aso meleniuma

  1. O le a matagofie i latou ma viia (14:2)

  2. E lelei ma matagofie fua o le laueleele mo i latou (14:2)

  3. O le a ta’ua i latou o e paia (14:3)

  4. O le a fufulu ese e le Alii o latou otaota (14:4)

  5. O le a faamanuia i latou e le Alii i le puipuiga ma le sulufaiga (14:5–6)

Faamalamalama atu o le a suesueina e le vasega ia taunuuga o faatinoga a vaega e tolu o tagata. E ui o nei vaega ua faamatalaina i gagana faafaatusa, ae e mafai ona faailoaina i latou i se lagona lautele mai faamatalaga ua tuuina mai e Isaia ma mai i faamatalaga a Nifae i le 2 Nifae 25–26 ma le 28–30. Ina ua fetalai atu Isaia i le aiga o Iakopo i le 2 Nifae 12–13, na ia fetalai atu i tagata uma o le aiga o Isaraelu, i ona aso ma aso e gata ai. I ana valoaga e uiga i tama fafine a Siona, na ia faatatau i tagata o le Ekalesia ua faamaualuluga ma faalelalolagi. Ina ua ia fetalai atu i “e ua sao” (2 Nifae 14:2), na ia faatatau i tagata o le aiga o Isaraelu o e, e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma lo latou lava amiotonu, o le a sao mai faamasinoga o le a oo mai i luga o e amioleaga.

Vaelua le vasega. Fai atu i le tasi afa e suesue le 2 Nifae 12:5 ma le 13:1–15, ma fai atu i le isi afa e suesue le 2 Nifae 13:16–26. Valaaulia le vaega muamua e faailoa mai ia faamasinoga o le a pa’ū i luga o le aiga o Isaraelu, ma valaaulia le vaega lona lua e faailoa ia faamasinoga o le a pa’ū i luga o tama fafine a Siona. (E mafai ona manuia tamaiti i le vaega a “Tama Fafine a Siona” mai le faatatau lea i le vaefaamatalaga fesootai i le Isaia 3:16–26 o le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia a King James.) Fai atu o tama fafine a Siona o ni vaega o le aiga o Isaraelu, ae ua ta’ua patino i latou i nei fuaiupu. A maea se taimi talafeagai, fai atu i vaega taitasi e lisi mea ua latou mauaina i latou o le ulutala talafeagai. (O le koluma lona tolu o le a faatumuina mulimuli.) O tali faigofie o loo tuuina mai i le siata i le itulau 38.

A maea ona suesueina e tamaiti le 2 Nifae 13, valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 2 Nifae 14:2–6. (Atonu o le a fesili tamaiti pe o le 2 Nifae 14:1 o se valoaga e uiga i palake e toatele. Faamalamalama atu o le vaevaega o fafine e toafitu i le tamaloa e toatasi o se taunuuga lea o le taua lea o loo faamatalaina mai i le 2 Nifae 13:25, ae le o se toe faatuina o le faatinoga o palake e toatele.) I le avea ai ma se vasega, faailoa mai ia faamanuiaga o le a olioli ai tagata ia e ta’ua i le 2 Nifae 14:2–6. Fai i tamaiti e lisi mai nei faamanuiaga i le koluma lona tolu o le siata, e pei ona faaalia i le itulau 38.

Ina ia fesoasoani i tamaiti e faatatau nei valoaga ia i latou lava, fai atu nisi po o fesili uma nei:

  • Na faapea mai Isaia o le tasi mafuaaga o le puapuagatia o le aiga o Isaraelu i ia taunuuga matuia ona o o latou nuu sa “tumu i tupua” (2 Nifae 12:8). O a nisi o ituaiga o le ifo i tupua i le asō? (Mo nisi o faataitaiga, tagai i le Roma 1:25; Helamana 6:31.)

  • Na vavalo Isaia i faamanuiaga o le a oo mai i “e ua sao i Isaraelu” (2 Nifae 14:2) ma i latou ua fufulu ese e le Alii o latou otaota (tagai i le 2 Nifae 14:4). O a auala e faapei ai le faatoilaloina o faaosoosoga o se sola ese mai? O a auala e fesoasoani ai le Alii ia i tatou ia sao mai ai?

  • Na faapea mai Nifae e mafaia e upu a Isaia ona fesoasoani i lona nuu “ina ia faaea … o latou loto ma olioli ona o tagata uma” (2 Nifae 11:8). O le a se mea ua e iloa i le 2 Nifae 12–14 lea e mafai ona taitai atu ai i tatou i le olioli?

  • Na vavalo atu Isaia i tama fafine a Siona o e o le a tuuina i latou lava i le lalolagi ia faatoilaloina. E mafai faapefea ona puipuia i tatou mai amioga faalelalolagi i o tatou olaga?

  • O a nisi o faamanuiaga i le Meleniuma e mafai foi ona tatou olioli ai i le taimi nei?

  • E mafai faapefea e upu a Isaia ona fesoasoani ia i tatou a o tatou faia ni faaiuga taua i o tatou olaga? E mafai faapefea e upu a Isaia ona fesoasoani ia i tatou e ola i taimi faigata o aso amuli?

Molimau atu i le auala e fesoasoani ai le savali a Isaia e saunia i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e leai se mea o le a matatau ai i mea e tutupu o aso amuli (tagai i le 1 Nifae 22:17). O loo i ai le saogalemu ma le filemu i le tausiga o poloaiga ma le faalogo atu i le siufofoga o le Alii.

2 Nifae 12:1–3; 15:13–30. Na Vavalo Mai Isaia o le a Sii i Luga e le Alii se Tagavai e Faapotopotoina ai Isaraelu

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 15:13. Faamalamalama atu e ave faatagataotauaina faaletino ia le fanauga a Isaraelu i isi malo pe a latou teenaina le Alii.

  • Na faapefea ona faapei le tulaga faaleagaga o Isaraelu o le faapologaina?

  • E faapefea ona faapologaina i tatou e a tatou agasala? E mafai faapefea ona faasaolotoina i tatou mai lenei faapologaina?

Ina ua maea ona faamatalaina nisi o taunuuga o le liliuese o Isaraelu, na tuu mai e Isaia ni lapataiga maoti. Faitau le 2 Nifae 15:18–23 i le vasega. Faamalamalama atu i lenei mau, na ta’ua soo ai e Isaia le upu oi talofa, lea e faatatau i le faanoanoa ma puapuaga. O taimi taitasi e te faitau ai i le upu oi talofa, taofi mo sina taimi. Faamalosiau atu i tamaiti e faailoga lena upu ma fuaitau autu ia e faamatala ai tulaga o le a oo mai ai le faanoanoa ma puapuaga.

  • O a nisi o faatinoga ma uiga faaalia o loo ta’ua i le 2 Nifae 15:20–25 lea na toasa ai le Alii i Lona nuu?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e aloese ai mai le avea e faapei o tagata o loo faamatala mai i fuaiupu 20–23?

Na vavalo mai Isaia o le a sii i luga e le Alii se tagavai e faapotopoto ai Isaraelu. I luga o le laupapa, tusi ai le faauigaga lenei, na sii mai i le An American Dictionary of the English Language, lea na tuufaatasia e Noah Webster ma lomia i le 1828:

Tagavai: “o se faailo e faapotopoto ai pe tuu atu ai se faasilasilaga”

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 15:26.

  • E faapefea ona fesootai lenei tagavai ma le aiga o Isaraelu?

Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti e faitau le saunoaga a Peresitene Iosefa Filitia Samita o loo i le itulau 84 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Na vavalo mai Isaia e faapea o tagata o le a “faataalise ona vave mai” i le tali atu i le tagavai. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 15:27–29, o le faamatalaga lea a Isaia i le auala e tupu ai lena mea. Ina ia fesoasoani i tamaiti e malamalama i lenei valoaga, tuu atu ia i latou e faitau le faamalamalamaga a Elder LeGrand Richards o loo i itulau 84 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • O faapefea ona e vaaia le faataunuuga o lenei valoaga i lou olaga? i olaga o tagata o le aiga ma uo?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai e faaauau ai pea ona faataunuuina lea valoaga?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 12:2–3.

  • O a auala e te lagona ai le fesootai o nei fuaiupu i le valoaga o le a sii i luga e le Alii se tagavai e faapotopoto ai Isaraelu? (Ina ia fesoasoani i tamaiti e tali lenei fesili, atonu e te manao ia i latou e faitau le saunoaga a Elder LeGrand Richards o loo i le itulau 74 i le tusi lesona a tagata o le vasega—o loo maua foi i le companion DVD A).

Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), o le Peresitene lona 15 o le Ekalesia (o loo maua foi i le companion DVD B):

“Talu lava ona faapaia le Malumalu o Sate Leki, ua tatou faaliliuina lena mau mai le Isaia … e faatatau i lenei maota paia o le Alii. Ma o lenei maota, talu mai lava le aso o lona faapaiaga, ua matua faatoateleina tagata mai le lalolagi atoa ua latou faapea mai, ‘O mai ia, tatou o ae i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo, e aoao mai ai o ia ia te i tatou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i Ona ala.’

“Ou te talitonu ma molimau atu o le misiona a lenei Ekalesia o le tu lea e fai ma tagavai i malo ma se malamalama i le lalolagi. Ua uma ona tuuina mai ia i tatou se poloaiga maoae e le mafai ona tatou aloese mai ai, pe teena foi. Ua tatou taliaina lena poloaiga ma ua tatou naunau e faataunuu, ma o le a tatou faia faatasi ai ma le fesoasoani mai o le Atua. (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2003, 86; po o le Liahona, Nov. 2003, 82–83).

  • O faapefea ona faataunuuina e malumalu o aso e gata ai le valoaga i le 2 Nifae 12:2–3?

  • O faapefea ona fesoasoani ia malumalu i le Ekalesia e “tu e fai ma tagavai i malo”?

2 Nifae 16. Ua Valaauina Isaia e Fai ma Perofeta

Valaaulia tamaiti e faitau le ulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 16. Fai atu ia i latou e faailoa mai mea na tutupu i lenei mataupu. Atonu e te manao e tusi mea nei i luga o le laupapa:

Na vaai Isaia i le Alii.

fuaiupu 1–4

Ua faamagaloina agasala a Isaia.

fuaiupu 5–7

Ua valaauina Isaia e lapatai atu, alagaina le salamo, ma vavalo atu.

fuaiupu 8–13

Fai atu i se tamaitiiti e faitau leotele le 2 Nifae 16:8. Ona valaaulia lea o tamaiti e faitau le leoa le Aperaamo 3:27.

  • O le a se taua o mea ua e iloa o le mea moni e tutusa lava upu a Isaia ma fetalaiga a le Faaola i le fonotaga i le muai olaga?

Ina ia faamamafa atu le taua o le valaauga o Isaia ma lona tulaga ese mai isi perofeta, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O Isaia i tulaga uma lava o le perofeta maoae o le Feagaiga Tuai ma o lē sili atu ona mamana ana valoaga faaperofeta i na faamaumauga. Na ia vaaia ma tusia ma valoia le afio mai o le Faaola i le vaeluaga o aso faapea foi i aso e gata ai, e sili atu nai lo se isi lava molimau i le lalolagi tuai. E sili atu ona ta’ua soo o ia i le Feagaiga Fou, Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma faamaumauga e pei o Tusitaai o le Sami Mate nai lo se isi lava perofeta o le Lalolagi Tuai. …

“E foliga mai e oo lava i le igoa o Isaia (‘Faaolaina e Ieova’ po o le ‘O le Alii o le faaolataga’) o lona uiga na saunia o ia i lona fanau mai—pe, sili atu ona mautu, mai lava i le taimi ae lei fanau mai—e molimau atu i le Mesia, molimau atu i le paia o Keriso a o lei oo i lona afio muamua mai ma le afio mai faalua” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 75–76, 77–78).

  • O le a le mea na aoao mai e Elder Holland e uiga i le taua o le galuega ma le soifuaga o Isaia?

  • O le a le mea na muai faauuina ai Isaia e fai?

Tuu atu lau molimau i le valaauga o Isaia o se perofeta a le Atua.