Mataupu 3
1 Nifae 6–11
Folasaga
I le 1 Nifae mataupu e 6, na tautino mai ai e Nifae e faapea “o [lona] manao atoatoa” o le faatauanau lea o tagata ia o mai ia Keriso ma “ia faaolaina ai” (fuaiupu 4). I le 1 Nifae 8 ma le 11, o ana faamaumauga o le faalepo o le laau o le ola ua toe faamalosia ai lenei tautinoga. A o e taialaina se talanoaga o le faalepo, e mafai ona e fesoasoani i tamaiti ia iloa ia elemene o le faalepo ua faatatau ia i latou taitoatasi. E mafai foi ona e fesoasoani ia latou aoao mai sauniuniga patino a Nifae ina ia maua ia faaaliga.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
Na tusia le Tusi a Mamona e faatauanau ai tagata ia o mai ia Iesu Keriso (tagai i le 1 Nifae 6).
-
O le faaipoipoga i le feagaiga ua mamanuina e fanafanau ai mo le Alii (tagai i le 1 Nifae 7:1–5).
-
Ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou o mai ia Iesu Keriso (tagai i le 1 Nifae 8; 11).
-
E ala i le mana o le Agaga Paia, e faaalia ai e le Atua ia upumoni ia i latou uma e saili ma le filiga ia te Ia (tagai i le 1 Nifae 10:17–22; 11:1–8).
Fautuaga mo Aoaoga
1 Nifae 6. Na Tusia le Tusi a Mamona e Faatauanau ai i Tagata ia O Mai ia Iesu Keriso
Ia faaali atu nai tusi talafeagai e masani ai tamaiti. Mo tusi taitasi, ia fesili atu:
-
O le a sou manatu i le faamoemoega o le tusitala na tusia ai lenei tusi?
Tusi i luga o le laupapa 1 Nifae 6. Ona uu lea i luga se kopi o le Tusi a Mamona ma fesili atu:
-
O le a se faamoemoega o Nifae na tusia ai ana faamaumauga?
Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 6. Fai atu i ai e ta’u mai le faamoemoega o Nifae i a latou lava upu. (Atonu e te manaomia ona faamalamalama le fuaitau “o le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo.” Tagai i le faamatalaga a Peresitene Ezra Taft Benson i le itulau 19 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)
-
O a mea ua aoao atu e le Tusi a Mamona ia te oe e uiga ia Iesu Keriso?
Ina ia tuu atu i tamaiti se lagona o le tele o se mea ua aoao mai e le Tusi a Mamona e uiga i le Faaola, tuu atu ia i latou e sue i le faasino autu o le Tusi a Mamona po o le fusitolu ma matau ia ulutala i lalo o “Iesu Keriso.”
Faamalosiau atu i tamaiti e faamatala i o latou aiga ma uo le auala ua faamalosia ai e le Tusi a Mamona lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.
1 Nifae 7:1–5. O Le Faaipoipo i totonu o le Feagaiga Ua Mamanuina e Fanafanau ai mo le Alii
I luga o le laupapa po o se pepa e tufa atu, lisi ai fesili nei:
Fai i tamaiti e sue ia tali i fuaiupu ua ta’ua. Pe a maea ona tuu atu sina taimi i tamaiti e suesue ai tusitusiga paia, fai i ai e faasoa mai a latou tali. Ona fai lea i ai e talanoaina fesili nei:
-
O le a se mea o le a fesoasoani ai i se tane ma se ava e atili “fanafanau ai [ni fanau] mo le Alii”?
-
E faapefea ona saofagā le faaipoipoga i le malumalu i le fanauina o fanau “mo le Alii”?
-
O le a se mea e mafai ona e faia nei e saunia ai mo lena ituaiga o faaipoipoga?
Faitau pe fai i se tamaitiiti e faitau le faamatalaga o loo i lalo a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“Pe a ausia tausaga o le matua e tatau ai, ia faia ou sauniga uma o le malumalu e mafai ona e maua. Afai o le taimi nei, e le o aofia ai se faamauga i le malumalu i se soa amiotonu, ia ola ina ia maua. Tatalo ia maua. Ia faaaoga le faatuatua e te maua ai. Ia aua lava nei faia se mea e te le agavaa ai mo le mauaina. Afai ua le toe ia te oe se vaaiga mamao mo se faaipoipoga e faavavau, ia toe faamumu” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2001, 6; po o le Liahona, Me 2001, 7).
-
E faapefea ona faatino le faatuatua o tagata o le a latou maua ai le faaipoipoga e faavavau?
Faamalamalama atu na faia e le Alii le feagaiga o le faaipoipoga o se mea e muai mauaina a o lei mafai ona o atu atalii o Liae i le nuu folafolaina. Na Ia faia foi o se mea e manaomia mo le faaeaga i le tikeri e sili ona maualuga o le malo selesitila (tagai i le MFF 131:1–3).
Molimau atu i le ala sili o le fiafia ma le vaega taua o loo faatinoina e le faaipoipoga e faavavau i le fuafuaga.
1 Nifae 8:11. Ina ia Maua le Ola e Faavavau, E Tatau Ona Tatou O Mai ia Iesu Keriso
Tusi se ata o se laau fua suamalie i luga o le laupapa.
I talaane o le laau, lisi ai ia seti nei o mau ua faasino i ai:
Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Tuu atu i vaega taitasi se seti o mau e faasino i ai mai le laupapa.
Tuu atu i vaega taitasi ia fesili o loo i lalo ia e fetaui ma a latou fuaiupu na atofa i ai. (E mafai ona e saunia se pepa e tufa atu pe faia foi ni kopi o nei itulau.) Fai i ai e faitau a latou fuaiupu, talanoaina o se vaega ia fesili, ma saunia se talanoaga puupuu mo isi tagata o le vasega. I a latou talanoaga ma a latou vaega ma faatasi ai ma le vasega, e tatau ona fesoasoani le tasi i le isi ia maua le uiga o faatusa o le faalepo o le laau o le ola ma iloa le faaaogaaga faaneionapo o nei faatusa. E mafai ona latou faaaogaina ia fesili na e tuu atu ia i latou, ma e mafai foi ona latou saunia a latou lava fesili. Tuu atu se taimi mo vaega taitasi e faitau ma talanoaina ai a latou fuaitau ma saunia a latou talanoaga ma le vasega. Fai i vaega taitasi e filifili se sooupu e taitaia le talanoaga ma le vasega.
A o e fesoasoani atu i le vaega muamua, manatua o loo maua le faamatalaga a Elder Neal A. Maxwell i le companion DVD A.
Vaega 1
1 Nifae 8:10–12; 11:8–25; 15:36; MFF14:7 (o le laau ma le fua)
-
I sou lava manatu, aisea ua avea ai le laau ma se faatusa talafeagai o le alofa o le Atua?
-
Ina ua fesili atu Nifae ia iloa le faauigaga o le laau, na faaali atu e le Agaga ia te ia le soifua mai o le Faaola ma Lana galuega. E faapefea e le soifuaga ma le misiona a le Faaola ona faailoa mai le alofa o le Atua mo i tatou? (Ina ia iloa le sootaga i le va o le laau o le ola, o le alofa o le Atua, ma le Togiola a Iesu Keriso, faitau le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell i le itulau 22 i le tusi lesona a le vasega.)
Na aoao mai Elder David A. Bednar e faapea “o le fua o le laau o se faatusa mo faamanuiaga o le Togiola a le Faaola” (“A Reservoir of Living Water,” Church Educational System fireside for young adults, February 4, 2007, 6, ldsces.org). I le suesueina o le 1 Nifae 15:36 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7 , e mafai ona tatou vaaia se sootaga i le va o le fua o le laau ma le ola e faavavau.
-
I sou lava manatu, aisea ua avea ai le fua ma se faatusa talafeagai mo faamanuiaga o le Togiola?
Vaega 2
1 Nifae 8:21–28, 31–34; 11:35–36; 12:16–18; 15:26–28 (o le puao o le pogisa ma le fale tele ma le vateatea)
-
O a nisi o “puao o le pogisa” i le asō? E faapefea ona taitai atu e nei puao ia tagata i “ala faasaina”?
-
E faapefea ona taofia e nei faatosinaga ia tagata mai le o mai i le Faaola?
-
Aisea na mafai ai e tagata i le “fale tele ma le vateatea” ona faatalitonuina nisi tagata e tuua le laau o le ola? O a nisi o faataitaiga faaonapo nei o lea fale?
-
I le 1 Nifae 8, e faapefea ona ese mai tagata i le fuaiupu 30 ma le 33 mai tagata i le fuaiupu 24–25 ma le 28?
Vaega 3
1 Nifae 8:19–20, 30; 11:25; 15:23–24 (o le ai uamea ma le ala sao ma le vaapiapi)
-
Na faapefea ona sao atu isi tagata i le puao o le pogisa i le laau o le ola?
-
E faapefea ona puipuia i tatou e le afioga a le Atua mai le malaia? E faapefea ona taitai atu i tatou e le afioga a le Atua i le Faaola?
-
O fea tatou te maua ai le afioga a le Atua?
1 Nifae 10:17–22; 11:1–8. E Ala i le Mana o le Agaga Paia, e Faaalia ai e le Atua ia Upumoni ia i Latou Uma o E Saili ma le Filiga ia te Ia
Tusi i luga o le laupapa le E oo mai faaaliga i le mana o le Agaga Paia.
Fesoasoani ia malamalama tamaiti, e pei o Nifae, e mafai ona latou maua aafiaga faaleagaga ia e faaalia atu ai ia i latou upumoni paia. O na aafiaga paia o le a tulagaese ma patino i o latou tulaga. Ina ia latou maua se malamalamaaga i faamanuiaga e mafai ona latou maua, faasoa atu le faamatalaga lea a le Perofeta o Iosefa Samita:
“E leai se tagata e mafai ona ia maua le Agaga Paia e aunoa ma le mauaina o faaaliga. O le Agaga Paia o se faifaaaliga” (i le History of the Church, 6:58).
“O le i ai o se silafia i le Atua, e amata ai ona tatou iloa le auala e faalatalata atu ai ia te Ia, ma le ala e fesili ai ina ia tatou maua se tala.
“Pe a tatou malamalama i le uiga o le Atua, ma iloa le auala e o atu ai ia te Ia, e amata ona Ia tatalaina le lagi ia i tatou, ma ta’u mai ia i tatou mea uma e faatatau i ai. Pe a tatou saunia e o atu ia te ia, ua ia saunia foi e afio mai ia i tatou” (i le History of the Church, 6:308).
Valaaulia tamaiti e suesue le 1 Nifae 10:17–22; 11:1–8, tagai mo mataupu faavae ia e mafai ona fesoasoani ia i latou e aoao ai e ala i le mana o le Agaga Paia. (Vaevae taitoalua tamaiti ina ia latou maua uma ai se avanoa e faasoa ai o latou manatu.)
Pe a maea le taimi talafeagai, faaaoga ia fesili o loo i lalo e fesoasoani ai i tamaiti e faasoa i le vasega atoa mea na latou maua:
-
O le a le mea na manao Nifae e aoaoina?
-
E tusa ma le 1 Nifae 10:17, na faapefea ona saunia e Nifae ia lava e maua se tali?
-
E mafai faapefea i le aafiaga tusitusia a Nifae ona fesoasoani tatou te iloa ai le auala e maua ai faaaliga patino?
Tusi fesili nei i luga o le laupapa:
-
E faapefea ona faaalia mai e le Agaga Paia ia upumoni? (Tagai i le MFF 8:2–3.)
-
O a mea e mafai ona taofia ai i tatou mai le mauaina o le taitaiga a le Agaga Paia?
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga a Elder David A. Bednar i le itulau 25 i le tusi lesona a tagata o le vasega (o loo maua foi i le companion DVD B. A o lei faitauina e le tamaitiiti le faamatalaga, valaaulia le vasega atoa e faalogologo mo tali i fesili o i le laupapa. A maea ona faitau le saunoaga, valaaulia tamaiti e faasoa mai a latou tali.
Faamalosiau atu i tamaiti e mafaufau i o latou olaga patino ma faailoa mai se mataupu faavae patino o le a fesoasoani ia i latou e agavaa atili ai mo faaaliga patino. Valaaulia i latou e tusi e uiga i lea mataupu faavae i se api o talaaga po o a latou tusitusiga paia.
Molimau atu i le auala e fesoasoani mai ai le Agaga a o tatou saili ma le filiga ia iloa le upumoni.
1 Nifae 11:16–34. O Le Faamaulalo o Iesu Keriso ua Faailoa ai le Alofa o le Atua
Fai i tamaiti e sue ia maua le upu faamaulalo i le 1 Nifae 11:16 ma le 26. E mafai ona e valaaulia i latou e faailoga lenei upu. Faamatala atu e mafai ona faauigaina le upu o le sau i lalo i lou lava lotofuatiaifo mai se tulaga po o se mamalu (tagai i le Noah Webster, An American Dictionary of the English Language, 1828).
-
E faapefea e lenei upu ona faamatalaina le misiona a le Faaola?
Valaaulia tamaiti e faitau le 1 Nifae 11:26–34. A o faitauina ia fuaiupu, valaaulia tamaiti e maka pe lisi ia mea na tutupu ia e faaalia ai le faamaulalo o le Faaola. A maea ona faitau ia fuaiupu, fai i ai e faasoa mai mea na tutupu na latou matauina. Fai i ai e faasoa mai pe aisea ua latou makaina ai pe lisi na mea.
-
E fesoasoani faapefea le misiona a le Faaola i le tino tatou te malamalama ai i le alofa o le Atua?
Molimau atu e uiga i le auala na faailoa mai ai e le Faaola le alofa o lo tatou Tama Faalelagi. Faamalosiau atu i tamaiti e faasoa mai lo latou talisapaia o le alofa atoa o le Atua ma tagata o o latou aiga ma uo.