Mataupu 16
Iakopo 5–7
Folasaga
Na faamauina e Iakopo le tala faafaatusa a Senosa o le laau o le olive, ua faaalia ai taumafaiga faifai pea a le Alii e laveai le aiga o Isaraelu (tagai i le Iakopo 5). A o e aoao atua lenei faataoto, e mafai ona e faamamafa atu e faapea e “o loo faaloaloa [mai e le Alii] lona aao … i le aso atoa” mo lo tatou faaolataga (Iakopo 6:4).
I le faaiuga o ana faamaumauga, na ta’ua ai e Iakopo lana finauga ma Serema, o se aneti-Keriso. A iloa e au tamaiti le auala na tetee atu ai Iakopo i osofaiga a Serema ma faailoa ai mea sese a Serema, e mafai ona latou aoao ia iloagofie le upumoni mai le mea sese ma faamalosia ai i latou lava e tetee atu i manatu sese.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
E le taofia lava e le Alii Lana galuega togiola (tagai i le Iakopo 5; 6:4–8).
-
“Amuia lava i latou o e ua galulue ma le filiga i lona tovine” (tagai i le Iakopo 5:75; 6:1–3).
-
O upu a perofeta ma le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ai ia i tatou e tetee atu i aoaoga sese (tagai i le Iakopo 7).
Fautuaga mo le Aoaoga
Iakopo 5; 6:4–8. E Le Taofia Lava e le Alii Lana Galuega Togiola
Ina ia aoao atu ma le mataalia le Iakopo 5, e tatau ona e masani i poloka mau nei ia e faamatala ai faatinoga a le Alii i asiasiga e fa i Lona tovine: fuaiupu 3–14, 15–28, 29–49, ma le 50–77. Ia filifili ma le totoa ia fuaiupu o le a outou talanoaina. A o e sauniuni, fai le mea sili e te mafaia e muai iloa ai ni fesili o ono i ai i tamaiti. Mo se fesoasoani, faasino atu i le siata ma faamatalaga o loo i itulau 128 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Manatua o tala faafaatusa, e pei foi o faataoto, e mafai ona tele ni uiga. O le mea lea, e mafai ai e tamaiti ona iloa ni uiga e faaopoopo atu i uiga ua e tuuina atu i le lesona.
Faamalamalama atu i totonu o lenei lesona, o le a suesue ai tamaiti ma talanoaina le tala faafaatusa a le perofeta o Senosa i laau o le olive. Fai i tamaiti e faitau le leoa le Iakopo 4:12–18.
-
E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea na faasoa atu ai e Iakopo lenei tala faatusa i tagata? O le a le mea lilo lea na fai mai ai Iakopo o le a ia faailoaina?
A o e aoao atu le Iakopo 5, fesoasoani i tamaiti ia iloa taumafaiga le mataofia a le Atua e togiola ai Ana fanau. Faasoa atu le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le itulau i le tusi lesona a le vasega.
-
E tusa ai ma Elder Holland, o le a le uiga o le tala faatusa?
-
O le a le mea na fesoasoani mai ai Elder Holland ia tatou malamalama i ai e uiga i le galuega o le togiola mai le tele o mea o loo ta’ua i le tala faatusa i le eliina, nasuina, tausiaina, teteleina, ma le faapipiina?
Valaaulia tamaiti e vaai vave i le Iakopo 5:3–9 ma faailoa mai faatusa i le tala faatusa. Ina ia fesoasoani ia i latou ia malamalama i le uiga o faatusa, faasino i latou i le siata o loo i le itulau 128 i le tusi lesona a le vasega. Atonu e te manao e faaaoga le siata e avea o se pepa e tufa atu e mafai ona faasino i ai tamaiti a o faagasolo le lesona.
Vaevae tamaiti i ni vaega se fa. Faamalamalama atu o le a suesue e vaega taitasi ia fuaiupu ia e faamatala ai mea na faia e le Alii a o asiasi atu i Lona tovine. Fai i tamaiti e faailoa mai taumafaiga a le Alii e laveai Lana tovine ma vaavaai mo mataupu faavae o le talalelei ua latou aoaoina mai nei taumafaiga. Tusi mea nei i luga o le laupapa, tuu ai se avanoa mo tamaiti e tusi ai a latou tali.
Vaega 1 |
Vaega 2 |
Vaega 3 |
Vaega 4 |
Pe a maea le taimi na tuu atu i vaega e suesue ai a latou fuaiupu atofaina, tofi taitoatasi mai vaega e tusi mea na maua e a latou vaega i luga o le laupapa.
Pe a talafeagai ai ma le taimi, e mafai ona e faaauau le talanoaga i se tasi o fesili po o fesili uma nei e lua:
-
Sa galulue soo le matai o le tovine ma ana auauna e tetele, eli faataamilo, ma tausia lana laau. O le a le mea o tau mai i lenei mea e uiga i le aofia ai o Iesu Keriso i olaga o Lona nuu?
-
I fuaiupu 41 ma le 47, o a upu a le matai ua ta’u mai ai ia i tatou e uiga i lagona o le Alii mo Lona nuu?
E mafai ona e faasino atu isi fuaiupu ia e faaalia ai le alofa o le Alii mo i tatou, e pei o fuaiupu nei:
“Ou te tetele, ma eli faataamilo, ma tausi ai, ia … le pala lava” (Iakopo 5:4).
“E tigaina au pe afai e maumau lenei laau” (Iakopo 5:7).
“Se a se mea ta te faia i le laau, ina ia ou toe faasao ai ona fua lelei mo au?” (Iakopo 5:33).
“Atonu e toe fua mai laau o lo’u tovine i fua lelei, atonu ou te fiafia tele lava i ai” (Iakopo 5:60).
E mafai ona e faasino atu o fuaiupu 70–74 o loo aoao mai ai mataupu faavae o le galuega faafaifeautalai i aso amuli:
-
I se faatusatusaga i le faitau aofai o le lalolagi, e itiiti lava se malosiaga faafaifeautalai (tagai i le fuaiupu 70).
-
Ua tatou auai i le galuega a le Alii, ma o le a galue faatasi o Ia ma i tatou (tagai i le fuaiupu 71).
-
E na o le pau le ala e manuia ai e galulue i le malo o le Alii pe a latou aoao e usiusitai i poloaiga a le Alii i mea uma (tagai i le fuaiupu 72).
-
A o agai pea i luma faifeautalai, ua latou maua le tele o tagata faamaoni i le lalolagi atoa (tagai i le fuaiupu 73).
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Iakopo 6:4–8.
-
Ina ua maea ona aoao atu le tala faatusa a Senosa, o a mataupu faavae o le talalelei na faamamafaina e Iakopo?
-
E mafai faapefea e le iloaina o loo “faaloaloa mai e le Alii lona aao … i le aso atoa” (Iakopo 6:4) mo oe ona faalolotoina ai lou talisapaia o Ia?
I se isi mea faaopoopo i le muai manatu na aoaoina, e mafai ona e faaali atu le ata vitio “O Le Tala Faatusa o le Laau o le Olive” (taimi: 14:33), vaega 7 o loo i le DVD o Lesona o le Tusi a Mamona. A o e toe iloiloina lenei lesona, tagai i le taiala otooto a le faiaoga o loo i le Taiala ole Vitio o le Tusi a Mamona (numera o le aitema 34810; o loo maua foi i le www.ldsces.org).
Iakopo 5:75; 6:1–3. “Amuia Lava i Latou o E ua Galulue ma le Filiga i Lona Tovine”
Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le Iakopo 5:75 ma le 6:1–3. Fautua atu ia i latou ina ia latou mafaufau i faamanuiaga e mafai ona oo mai i auauna a le Alii.
-
O a mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i auauna o loo fesoasoani i le tovine a le Alii?
-
O ai auauna a le Alii i le asō? E faapefea ona latou “tausi” ma “faapipii”?
Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972), o le Peresitene lona 10 o le Ekalesia:
“O le faataoto a [Senosa] ua faaalia ai le ala na avatu ai lala o le olive (Isaraelu) i vaega uma o le lalolagi (o le tovine a le Alii) ma faapipii i olive vao (o malo o Nuuese). O lea ua latou faataunuuina ai le folafolaga na faia e le Alii.
“O le asō ua o atu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i vaega uma o le lalolagi o ni auauna i le tovine e ao mai lenei fua ma teu ai mo le taimi o le afio mai o le Matai” (Answers to Gospel Questions, 5 vols. [1957–66], 4:142).
-
O a ni auala e mafai ona tatou auauna ai i le Alii i lenei faapotopotoina mulimuli?
Iakopo 7. O Upu a Perofeta ma le Taitaiga a le Agaga Paia ua Fesoasoani ia i Tatou e Tetee Atu i Aoaoga Sese
A o lei amataina le vasega, tusi mea nei i luga o le laupapa pe saunia foi ma se pepa e tufa atu mo tamaiti taitasi.
Valaaulia tamaiti e sailiili i le Iakopo 7:1–14 mo tali i fesili. Pe a maea le taimi na latou suesue ai ia mau, fai atu i ai pe faapefea ona latou taliina ia fesili.
Valaaulia tamaiti e sue i le saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson o loo i le itulau 132 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Fai atu i se tamaitiiti e faitau mai. O loo maua foi lenei saunoaga i luga o le companion DVD A.
-
Aisea e te manatu ai e tatau ona tatou iloa “mamanu leaga, fuafuaga faataatitia, ma aoaoga faavae a le tiapolo i ona po nei”?
Valaaulia tamaiti e sue i le saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson e uiga i le aloese mai le faaseseina o loo i le itulau 133 i le tusi lesona a le vasega. Fai i se tamaitiiti e faitau mai. A o faitau mai e le tamaitiiti ia taiala e tolu ua faamalosiauina ai i tatou e Peresitene Benson e mulimuli ai, atonu e te manao e lisi ia taiala i luga o le laupapa:
-
O a ni auala na faalagolago ai Iakopo i le Agaga Paia i le taimi o le la fefinauaiga ma Serema?
-
E tusa ai ma le Iakopo 7:10–11, na faapefea ona faaaogaina e Iakopo tusitusiga paia ia Serema?
Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Iakopo 7:23. Ona fai atu lea i se isi tamaitiiti e faitau le Iosefa Samita—Mataio1:37.
-
O le a faapefea ona fesoasoani le sailiili i tusitusiga paia ia i tatou ina ia le faaseseina ai?
-
O a mea e mafai ona tatou faia e puipuia ai i tatou mai aoaoga sese i o tatou aso?
Tuu atu lau molimau i le alofa ma le leoleoga a le Alii i Lana fanau. Faamamafa atu tatou faalagolago ia te Ia, i Ana auauna, i tusitusiga paia, ma le Agaga Paia, o le a mafai ona tatou latalata atu ia te Ia ma aloese ai mai le faaseseina.