Inisitituti
Mataupu 46: 3 Nifae 27–30


Mataupu 46

3 Nifae 27–30

Folasaga

Ina ua latalata i le faaiuga o Lana galuega i sa Nifae, na tali ai e le Faaola le fesili a Ona soo e uiga i le igoa e tatau ona latou faaigoaina ai le Ekalesia, ma ta’u atu ia i latou e tatau ona latou faaigoaina le Ekalesia i Lona igoa. Na Ia fesoasoani atu ia i latou ia malamalama ua na o Lana Ekalesia e mafai ona fausia i luga o Lana talalelei. Mulimuli ane na Ia faamanino mai Lana talalelei. A o e aoao atu mai nei tala, ua ia te oe se avanoa e faamanatu ai i tamaiti, o le Ekalesia ma le talalelei o ala ia o loo faaaogaina e le Alii e fesoasoani ai ia i tatou e toe foi atu ia te Ia.

E tulaga ese lenei poloka mau ona o loo tau mai ai le tala o le faaliliuga o soo sa Nifae e toatolu—e aofia ai ma isi faamatalaga e sili atu e uiga i tagata na liua nai lo se isi lava mea i tusitusiga paia. E mafai ona e fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le mafuaaga e filifili ai le Alii e faaliua nisi o Ana auauna i le olaga nei.

Ma le mea mulimuli, e faamaeaina le 3 Nifae i le faamatalaina e Mamona o le matafaioi a le Tusi a Mamona i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. E mafai ona e uunaia tamaiti e toe tautino atu e faaaoga lenei meaalofa taua i o latou olaga taitoatasi ma a latou taumafaiga e valaaulia isi e o mai i le Faaola.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Ua faaigoaina le Ekalesia a Iesu Keriso i Lona suafa ma fausia i luga o Lana talalelei (tagai i le 3 Nifae 27).

  • Ua faaliliuina nisi o auauna faamaoni a le Alii ina ia mafai ai ona faaauau a latou galuega i le lalolagi (tagai i le 3 Nifae 28).

  • O le oo mai o le Tusi a Mamona ua faailo mai ai le amataga o le faapotopotoina o Isaraelu (tagai i le 3 Nifae 29:1–3).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 27. Ua Faaigoaina le Ekalesia a Iesu Keriso i Lona Suafa ma Fausia i luga o Lana Talalelei

Fai atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 27:1–3 ma manatua le fesili na fesiligia e soo o Iesu. Ona fai atu lea ia i latou e vaevae taitoalua ma suesue faatasi le 3 Nifae 27:4–9. A o lei amataina la latou suesuega, fai atu i ai e saili mo le tele o ni mafuaaga e mafai ona latou maua e tatau ai i le Ekalesia a Iesu Keriso ona tauaveina Lona suafa. A maea le taimi na tuu atu i tamaiti e talanoaina ai taitoalua lenei mea, fai atu ia i latou e faasoa mai o latou manatu i le vasega atoa.

Fai atu i tamaiti pe o fea o tusitusiga paia ua faaalia ai e le Alii le igoa atoa o Lana Ekalesia i lenei tisipenisione. Valaaulia se tasi o i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:3–4. Ona tusi lea o le mea lenei i luga o le laupapa:

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai

O Le =

Ekalesia =

a Iesu Keriso =

o le Au Paia =

o Aso e Gata Ai =

Fai atu i tamaiti e talanoaina le taua o vaega taitasi o le igoa o le Ekalesia.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le itulau 356 i le tusi lesona a tagata o le vasega po o le companion DVD A. Faamalamalama atu o le mea lenei na saunoa i ai Peresitene Hinckley i lana uluai konafesi aoao na lauga atu ai i le Ekalesia atoa ina ua lagolagoina o ia o le Peresitene o le Ekalesia. Atonu e aoga fesili nei:

  • E faapefea ona e aotelea le saunoaga a Peresitene Hinckley i se fuaiupu se tasi pe lua?

  • O le a se savali tatou te avatua pe a tatou faaaogaina le igoa atoa o le Ekalesia nai lo se igoa valaau?

  • O le a sau tala i se tagata e fesili atu pe o oe o se Mamona? Aisea?

Fai atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 27:8–11. Taulai atu lo latou gauai i le ta’ua soo o le upu talalelei.

  • Afai e fai atu se tasi ia te oe pe o le a le uiga o lau tala pe a e talanoa e uiga i “le talalelei,” o le a sau tala?

A o fefaasoaai mai tamaiti i tali e mafai ona maua i lenei fesili, atonu e te manao e lisi o latou manatu i luga o le laupapa. E mafai foi ona e mafaufau e faitau le saunoaga lenei mai le Faamaoni i le Faatuatua ma aotele i luga o le laupapa:

“O le talalelei o le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi. O le mataupu autu o le talalelei o le Togiola a Iesu Keriso. … I lona atoatoaga, o le talalelei e aofia ai mataupu autu uma, mataupu faavae, tulafono, sauniga, ma feagaiga e tatau mo lo tatou faaeaga i le malo selesitila” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei[2004], 164–65).

Valaaulia tamaiti e sue i le 3 Nifae 27:13–22. Faatonu i latou e faitau le leoa ma vase lalo o mataupu faavae na lisiina e Iesu Keriso o se vaega o Lana talalelei. Pe a maea le taimi na tuu atu, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou maua. Faaopoopo i le lisi i luga o le laupapa pe a talafeagai ai.

Lisi ia mau faasino nei i luga o le laupapa:

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu, ma tuu atu se tasi o poloka mau nei i vaega taitasi. Valaaulia tamaiti e faitau vave i a latou poloka mau, saili mo ni malamalamaaga atili e faatatau i le uiga o le upu talalelei. Faasino atu i latou i le lisi i luga o le laupapa e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama i le taua o mau o loo latou faitaua. Valaaulia tamaiti mai vaega taitasi e faasoa mai ni malamalamaaga ua latou maua mai a latou faitauga.

Uunaia tamaiti e fatu se filifili o mau e ala i le faatusatusa o le 3 Nifae 27:13–22 ma mau e tolu o loo lisiina i luga o le laupapa. Mo se faataitaiga, i le pito e sosoo i le 3 Nifae 27:13–22, e mafai ona latou tusia ai le Vaai i le 2 Nifae 31. I le pito o le amataga o le 2 Nifae 31, e mafai ona latou tusia ai le Vaai i le MFF 20:8–36. I le pito e sosoo ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:8–36, e mafai ona latou tusia ai le Vaai i le Mose 6:53–62. I le pito e sosoo ma le Mose 6:53–62, e mafai ona soo atoa ai le filifili e ala i le tusia o le Vaai i le 3 Nifae 27:13–22.

Faaaoga le siata lenei ma fesili e fesoasoani ai i tamaiti e talanoaina ma faaaoga ia mataupu faavae i mau na latou faitauina:

Talalelei a Iesu Keriso

Mau Faasino

O Le Togiola a Iesu Keriso

3 Nifae 27:13–14

Faatuatua

3 Nifae 27:19

Salamo

3 Nifae 27:16, 19–20

Papatisoga

3 Nifae 27:16, 20

Agaga Paia

3 Nifae 27:20

Tumau e oo i le iuga

3 Nifae 27:16–17

Toetu

3 Nifae 27:14, 22

Faamasinoga

3 Nifae 27:14–16

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a faamanuiaga tatou te mauaina a o tatou ola ai i le talalelei a Iesu Keriso?

  • O faapefea e au suesuega o nei fuaiupu ona faalolotoina lou malamalama i le uiga o le talalelei?

  • Aisea tatou te manaomia ai faaaliga o aso e gata ai ina ia malamalama ai i le talalelei?

Fesoasoani i tamaiti ia iloa mataupu faavae o le talalelei e pei ona tuuina mai i tusitusiga paia ma i faaaliga o ona po nei e fai ma faamaoniga o le finagalo o le Atua e faasoa mai faamanuiaga o le faaeaga i Lana fanau.

Faamaea atu i le faitauina o le 3 Nifae 27:27 . Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e mulimuli atili ai i le apoapoaiga a le Faaola ia avea e faapei o Ia.

3 Nifae 28. Ua Faaliliuina Nisi o Auauna Faamaoni a le Alii Ina ia Mafai ai ona Faaauau a Latou Galuega i le Lalolagi

Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 28:1–10, matau le auala na tali atu ai le au soo e toasefululua sa Nifae ina ua fesili atu Iesu ia i latou, “Po o le a le mea tou te loto i ai ou te faia mo outou pe a uma ona ou alu atu i le Tama?”

  • O le a le faamanuiaga na folafola atu e le Alii i soo muamua e toaiva? O le a le faamanuiaga na Ia tuu atu i le isi toatolu?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e faapea na tuu le au soo e toatolu i se tulaga ua tatou ta’ua o le faaliliuina. Fesoasoani ia i latou ia malamalama e ese le mea lenei mai le liuaina po o le toetu. Mo nisi faamatalaga, faasino i latou i faauigaga o loo i le itulau 358 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Fai atu i tamaiti e ta’u mai isi i totonu o tusitusiga paia na faaliliuina (o ni tali faigofie e aofia ai Enoka ma lona nuu, Mose, Elia, ma Ioane le Soo Pele). Faamalamalama atu e faaliliuina e le Alii i latou e manaomia ona (1) ola e sili atu ma lo latou taimi faatulagaina i le olaga faaletino ma (2) faatumauina o latou tino faaletino ia ausia ai a latou misiona paia ua atofaina.

Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu pe taitoafa. Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i aafiaga ma tulaga o soo e toatolu e pei ona ta’ua i le 3 Nifae 28, fai atu ia i latou e suesue ia fuaiupu 6–40 ma faasoa mai malamalamaaga e uiga i nei fuaiupu. A o galulue tamaiti i a latou vaega, savalivali mai lea vaega i lea vaega ma faalogologo i a latou faamatalaga. Uunaia tamaiti uma ia tofu sao i le talanoaga a le vaega. Valaaulia tamaiti e faailoga i a latou tusitusiga paia malamalamaaga na fefaasoaai i a latou vaega. E tatau ona aofia i malamalamaaga e faapea o sa Nifae e Toatolu:

  1. O le a le tofo i le oti ae o le a suia mai le tino e oti i le tino e le oti lava “e pei o le emo o le mata” (tagai i fuaiupu 7–8).

  2. O le a le oo i le tiga sei vagana ai le faanoanoa mo agasala a le lalolagi (tagai i le fuaiupu 9).

  3. Mauaina se folafolaga mautinoa o le faaeaga (tagai i le fuaiupu 10).

  4. Vaaia ma faalogo i mea e le mafaamatalaina (tagai i fuaiupu 13–14).

  5. O le a puipuia ina ia le oo i ai le mana o le amioleaga ia i latou (tagai i fuaiupu 19–22).

  6. O le a mafai ona faaali atu i latou lava i isi pe a mananao i ai (tagai i le fuaiupu 30).

  7. O le a faamanuiaina ina ia le oo i ai le mana o Satani ia i latou (tagai i le fuaiupu 39).

  8. O le a tumau i le lalolagi seia oo i le Aso o le Faamasinoga (tagai i le fuaiupu 40).

Faasino atu na ta’u atu e le Faaola i sa Nifae e Toatolu o le a latou i ai faatasi ma tagata Iutaia ma tagata o Nuu ese, o ē o le a le iloaina i latou (tagai i le 3 Nifae 28:25–30). O le mea lea, o le tele o tala e faalogo i ai tagata e uiga i sa Nifae e Toatolu atonu lava e le moni. Faamalamalama atu foi o le fuaitau “E le oo foi ia te outou le tiga o le oti” (fuaiupu 8) e masani lava ona faauigaseseina e faapea o le a le feoti lava tagata Nifae e Toatolu. E pei lava ona aoao mai Paulo, “faapei ona oti uma ia Atamu” (1 Korinito 15:22). E faatatau lenei mea i tagata uma, e aofia ai ma tagata ua faaliliuina. Peitai, e faafuasei lava ona pasia e tagata ua faaliliuina le oti ma avea ai ma ni tagata toetu. Latou te le oo i le tuueseeseina o le tino mai le agaga mo soo se vaitaimi atofaina, e pei ona o le a oo i ai le toatele o tatou. O lenei suiga o le a tupu i le mea ua ta’ua e tusitusiga paia “o le emo o le mata” (fuaiupu 8). I lenei lagona, latou te le “oo ai i le oti” (fuaiupu 7).

Fai atu i ni tamaiti se toatolu ia tofu le tagata ma mau fuaitau nei e faitau. Valaaulia le isi vaega atoa o le vasega e faalogo mo ni faamatalaga o le galuega ma auaunaga a sa Nifae ua faaliliuina.

  • O a mea ua tatou aoaoina e uiga i soo e toatolu mai nei mau?

  • Na faapefea e le tulaga faaliliuina o soo e toatolu ona fesoasoani ia i latou e faataunuu la latou galuega?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 28:9–10.

  • Aisea na mananao ai nei soo e toatolu ina ia nonofo pea i le lalolagi?

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se tasi o taunuuga o le faasoaina atu o le talalelei i isi?

Valaaulia tamaiti e faamatala mai le olioli na latou lagonaina i le faasoa atu o le talalelei i isi. Atonu foi e te manao e valaaulia i latou e faamatala mai le olioli na latou lagonaina ina ua faasoa mai e isi le talalelei ia i latou.

3 Nifae 29:1–3. O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona ua Faailo mai ai le Amataga o le Faapotopotoina o Isaraelu

Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 29:1–3 ma le Mose 7:60–62. Atonu e te manao e tusi nei mau faasino i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti e faailoa mai aoaoga e tutusa ai nei mau e lua. (O loo la valoia uma le faapotopotoina o Isaraelu ma le oo mai o le Tusi a Mamona. Afai e le mauaina e tamaiti mau faasino i le Tusi a Mamona, atonu e te manao e taitai lo latou gauai i le fuaitau “o nei upu” i le 3 Nifae 29:1 ma le faamatalaga “o le a ou auina atu le upumoni mai le lalolagi, e molimau i le Toatasi na ou Fanaua” i le Mose 7:62.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 29:1–2, o a fea e amata ai le faapotopotoina o Isaraelu? (Pe a “oo atu nei upu” i le Tusi a Mamona “e tusa ma lana afioga.”)

Faamanatu atu i tamaiti ua faamamafa mai e perofeta o aso e gata ai o le oo mai o le Tusi a Mamona e sili atu nai lo se faailoga ua amata le faapotopotoina. O se mea faigaluega foi e fesoasoani i le faapotopotoina.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), le Persitene lona 13 o le Ekalesia (o loo maua foi i le companion DVD B):

“I le tuufaatasia ai ma le Agaga o le Alii, o le Tusi a Mamona o se meafaigaluega e tasi silisili lea ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e liua ai le lalolagi. Ina ia tatou maua le seleselega o agaga … , ona tatau lea ona tatou faaaogaina le mea faigaluega ua mamanuina e le Atua mo lena galuega—le Tusi a Mamona” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1984, 6–7; po o le Liahona, Ian. 1985, 7).

  • O a ni auala o loo tatou auai ai i le faapotopotoina o Isaraelu, pe, i se isi faaupuga, valaauliaina o isi e o mai ia Keriso?

  • O a ni auala e mafai ai e le Tusi a Mamona ona fesoasoani ia i tatou i a tatou taumafaiga e valaaulia isi e o mai ia Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 29:3 a o faalogologo isi tamaiti mo mea na folafola mai e le Alii ia manatua.

Faamanatu atu i tamaiti o tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o ni tagata o le aiga o Isaraelu.

  • I le avea ai ma tagata o le aiga o Isaraelu, o le a se faamaoniga ua ia te oe o loo manatua e le Alii feagaiga na Ia osia ma oe?

  • E mafai faapefea e lou malamalama o loo manatua e le Alii Ana feagaiga ma oe ona faatosinaina au faatinoga?

Pe a lava le taimi, tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 29:4–9 ma faailoa mai afioga a le Alii ia i latou e ola mai i aso amuli—o Ana lapataiga ma Ana faamanuiaga folafolaina.

Faasoa mai ou lagona e uiga i le leoleo ma le alofa o le Alii ma Lana galuega e laveai i tatou taitasi ma toe faafoi atu i tatou ia te Ia.