Inisitituti
Mataupu 37: Helamana 10–12


Mataupu 37

Helamana10–12

Folasaga

A o e suesueina aoaoga faavae ma mataupu faavae i lenei mataupu, o le a faateleina lou nofouta i le naunautaiga o le Alii e faasoa mai faamanuiaga ofoofogia i Ana fanau faamaoni. O nei faamanuiaga e le maua fua. O se tasi ala e maua ai faamanuiaga mai le Atua o le mafaufau loloto lea i Ana upumoni. O le mafaufau loloto e taitai atu ai i faaaliga. A o suesue tamaiti i faataitaiga a Nifae ole mafaufau loloto ma le mauaina o faaaliga, o le a mafai ona musuia i latou e faia foi lea mea e tasi. O lana faataitaiga o le mana ma le faatuatua e o faatasi ma vaivaiga o sa Nifae i le faaiuga o lenei poloka mau.

A o e aoao atu le Helamana 11–12, atonu e te manao e faaaoga le “Taamilosaga o le Faamaualuga” (umi 15:10), o se vaega o le Book of Mormon DVD Presentations (numera o le aiteme 54011). A o e muai silasila i le faatinoga, faasino atu i le fautuaga i le Book of Mormon Video Guide (numera o le aitema 34810; o loo maua foi i le ldsces.org).

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O le mafaufau loloto i mea a le Alii e taitai atu ai i faaaliga (tagai i le Helamana 10:1–4).

  • O le mana o le faamauga e fusifusia ma tatala ai i le lalolagi ma le lagi (tagai i leHelamana 10:4–10).

  • E aoai e le Alii Lona nuu ina ia fagua i latou ia manatua o Ia (tagai i le Helamana 10:14–18; 11; 12:1–3).

  • O le faagaloina o le Atua e taitai atu ai i le faatafunaga; salamo ma galuega lelei e oo atu ai i le faaolataga (tagai i le Helamana 12).

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 10:1–4. O Le Mafaufau Loloto i Mea a le Alii e Taitai atu ai i Faaaliga

Faitau le Helamana 10:1–4 faatasi ma tamaiti. A o outou faitau faatasi, ia taulai atu le gauai o tamaiti i le upu mafaufau loloto.

  • O le a le uiga ina ia mafaufau loloto?

Fai i tamaiti e ta’u mai nisi tagata i tusitusiga paia na mauaina ni faaaliga ona o se taunuuga o le mafaufau loloto i afioga a le Alii. O nisi o faataitaiga e mafai ona aofia ai Nifae le atalii o Liae (tagai i le 1 Nifae 11:1), le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone (tagai i le MFF 76:19), ma Peresitene Iosefa F. Samita (tagai i le MFF 138:1–11).

A o mafaufau loloto Nifae le atalii o Helamana i faaaliga a le Alii ia te ia, na ia maua se faaaliga faaopoopo (tagai i le Helamana 10:2–11).

  • Aisea e te manatu ai o le mafaufau loloto e fesoasoani ia i tatou e maua ai faaaliga?

A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le faagasologa o le mafaufau loloto. E mafai ona e mafaufau e tuu i luga o le masini o ata manino po o le laupapa ina ia mafai ona faitau faatasi e tamaiti.

“O le mafaufau loloto mo le toatele o i tatou, e le o se mea e faigofie ona tatou faia. E sili atu i le na o le faaopeopea solo po o le sioa, aua e taulai tonu ma uunaia i tatou, ae lē faafilemuina i tatou. E tatau ona tatou faaavanoaina se taimi, ni tulaga, ma ni uiga ina ia mafai ai ona ausia. I upu a Alema, e tatau ona tatou ‘talia’ (Alema 32:27). E le taūa le umi o le taimi e mafaufau loloto ai nai lo le malosiaga ua tuuina atu i ai. E le mafai ona maua se faaaliga i le lotolotoi o mea faalavelave” (That Ye May Believe [1992], 183).

Faamalamalama atu pe a tatou faaalu se taimi e mafaufau loloto ai, ua tatou tatalaina o tatou mafaufau ia iloa le finagalo o le Tama Faalelagi i o tatou olaga.

Fai i tamaiti e faamatala mai le eseesega o le sioa ma le mafaufau loloto.Tusi ia vaevaega nei i luga o le laupapa: Matata, Auaunaga i le Ekalesia, Aoga, ma le Faaipoipoga. Fai i tamaiti e mafaufau i se fesili, popolega, po o se luitau o loo i ai i se tasi o nei vaevaega ma tusi i lalo. A o latou faia lena mea, tusi mea nei i luga o le laupapa: Galuega Faatino: Mafaufau loloto i le fale i lenei luitau, ma tusi i lalo lagona e oo mai i lou mafaufau. Ona mulimulitai ai lea i faatinoga ia o le a taitai atu ai i taunuuga lelei.

Pe a maea ni nai minute na tuu atu i tamaiti e tusi ai, ia taulai atu lo latou gauai i le galuega faatino ua e tusia i luga o le laupapa. Uunaia i latou ia manatu mamafa i le galuega lea—ia sue se nofoaga filemu ma faaalu le taimi e mafaufau loloto ai.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Tatou te … manaomia se taimi toafilemu e mafaufau loloto ai ma le agaga tatalo a o tatou saili e atiae ni faamatalaga e avea ma silafia ma avea ai le silafia ua matua ma atamai” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2001, 107; po o le Liahona, Iul. 2001, 100).

Valaaulia tamaiti e faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ai lo latou mafaufau loloto ia i latou e maua le taitaiga mai le Alii.

Helamana 10:4. O Le Le Faavaivai i le Galuega a le Alii e Aumai ai Faamanuiaga Sili

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Helamana 10:4. Ona fai atu lea i tamaiti e faamalamalama mai le upu o le lē faavaivai. Valaaulia i latou e faitau vave i ulutala mataupu o le Helamana 5–9 e saili ai mo ni faataitaiga o le le faavaivai.

  • O a nisi o mafuaaga tatau o le le faavaivai o Nifae?

  • E mafai faapefea ona atiae lenei uiga lelei?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell:

“Afai tatou te taulai atu ia Iesu ma Lana galuega, o le a faateleina lo tatou olioli ma lo tatou malosi e tumau ai. … E lei saili atu ma le manatu faapito Nifae mo lona ‘lava ola,’ ae na ia saili atu e fai le finagalo o le Atua. O le mea lea na ia maua ai le malosi faaopoopo ma le atoatoa lea na mafai ai ona ia tauivi ma le filiga ma le le faavaivai. Na iloa e Nifae le itu e faasaga i ai: agai i le Atua” (If Thou Endure It Well [1996], 116).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Maxwell, o le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia le faavaivai ai i le galuega a le Alii?

Helamana 10:5. “Auā E Te Lē Ole Mai I Se Mea E Le Tusa ma Lo’u Loto”

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Helamana 10:4–5. Ona faitau lea o le tala o loo i itulau 288 i le tusi lesona a tagata o le vasega, lea o loo faamatala mai ai se taimi na aoao mai ai Peresitene Marion G. Romney mai nei fuaiupu. A maea ona faitauina, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell e fai ma aotelega o fuaiupu:

“O le tele naua o le tatalo mama aiai ua foliga mai ua fai ma faagasologa o le muai iloaina, nai lo le talosagaina o le finagalo o le Tama i le lagi ona faaōgatusa ai lea o i tatou iina. …

“Pe a tatou usitai i Lona finagalo, o le a sasaa mai e le Atua faamanuiaga faapitoa mai le lagi i o tatou luga, e pei ona faia ia Nifae, le atalii o Helamana” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 93–94).

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e iloa ai le finagalo o le Atua mo i tatou?

Helamana 10:4–10. O Le Mana o le Faamauga e Fusifusia ma Tatala ai i le Lalolagi ma le Lagi

Tusi le mana o le faamauga i luga o le laupapa. Faamatala atu e faapea na tuu atu ia Nifae le mana o le faamauga. Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i lenei mea, valaaulia i latou e faitau le fetalaiga a le Alii Helamana 10:7–10. Ona fai atu lea ia i latou e sue i le itulau 290 i le tusi lesona a tagata o le vasega ma faitau le upusii mai le Taiala i Tusitusiga Paia ma le saunoaga a Peresitene Iosefa Filitia Samita. Faasino atu i le tulaga o Nifae, na aofia ai i le mana o le faamauga (1) le mana e faatino ai sauniga i le lalolagi lea e fusifusia ai i le lagi ma le (2) mana i elemene. Faamalamalama atu e faapea o le mana e pulea ai elemene e le o tuuina atu ia i latou uma e mauaina le mana o le faamauga.

  • Na faapefea ona faaaoga e Nifae le mana e pulea ai elemene? Aisea na ia faaaogaina ai lenei mana? (Tagai i le Helamana 11:1–4.)

O le mana o le faamauga o loo ta’ua i le fuaiupu 7 o loo aofia ai ki e faatino ai le faamauina o sauniga lea e mafai ai e aiga, e ala i lo latou faamaoni, ona toe faatasi e faavavau.

Faasoa atu le manatu lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (o loo maua foi i le companion DVD A):

“I le sauni atu mo le mauaina o le faaeega paia ma isi sauniga o le malumalu, e tatau ona tatou malamalama i le pule o le perisitua e fai ai faamauga. Na faatatau le fetalaiga a Iesu i lenei pule i aso ua leva a o Ia aoaoina Ana Aposetolo, ‘O se mea foi e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi.’ [Mataio 16:19.] O lena lava pule e tasi ua toefuatai mai i nei aso e gata ai. E pei lava ona faavavau o le perisitua—e leai se amataga leai po o se gataaga—e faapea foi i aafiaga o sauniga o le perisitua lea e fusia faatasi ai aiga e faavavau” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2001, 40; po o le Liahona, Iul. 2001, 37 38).

  • E faapefea ona faatosinaina lou olaga e le mana o le faamauga?

Helamana 10:14–18; 11; 12:1–3. E Aoai e le Alii Lona Nuu ina ia Fagua i Latou ia Manatua o Ia

Fai i tamaiti e tomanatu i se taimi na aoaiina ai i latou e se matua, faiaoga, po o se taitai o le Ekalesia mo se mafuaaga lelei.

  • Na faapefea ona faia e le aoaiga se eseesega i lau amio?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1, o ai na aoaiina e le Alii ma o le a le faamoemoega?

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Tusi le poloka mau lenei i luga o le laupapa ma ia tofu le vaega ma le poloka mau. Fai atu i vaega taitasi e talanoaina a latou poloka mau ia iloa ai mafuaaga na ala ai ona aoaiina e le Alii Lona nuu.

Pe a maea le taimi na tuu atu i tamaiti e talanoaina ai a latou mau atofaina, taiala se talanoaga e faaaoga ai fesili nei:

  • O a mea na faia e tagata na oo atu ai i le aoaiga a le Alii?

  • O le a le ituaiga o aoaiga na faaaogaina e le Alii e gauai mai ai tagata?

  • E tusa ai ma le Helamana12:3, e toatele tagata e le manatuaina le Alii pe a Ia le aoaiina i latou. Aisea e te manatu ai e sao lea mea?

Fesoasoani tamaiti ia iloaina o le taamilosaga o le aoaiga na latou faitau i ai na tupu i se vaitaimi e le atoa se sefulu tausaga (tagai i le Helamana 11:1, 35) ma i le faaiuga o le mataupu e 11 ua faailoa mai ai na toe pauu atu ai foi le nuu o Nifae i le amioleaga (tagai i le Helamana 11:36–38).

  • O a ni lesona e mafai ona tatou aoaoina mai mea na tatou faitau i ai e uiga i le nuu o Nifae?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Glenn L. Pace o le Fitugafulu (o loo maua foi i le companion DVD B):

“E foliga mai ua vāvāō le lalolagi atoa. O tala faasalalau i ona po nei ua tumu i tala o oge matautia, o taua faaleatunuu, ma mala faalenatura. O le mea sili ona matautia i le taimi nei o le afā matautia faaleagaga o le le usiusitai i poloaiga a le Atua ua aofia ai le lalolagi atoa. O lenei afā matautia ua tafiesea ai le tulaga o le ola mama mai malo o le lalolagi ma ua tuua ai le laueleele i le faafanoaga tau le ola mama. E toatele e foliga mai latou te le lagona lenei afa aua ua aveesea le lagona ia te i latou e lagona ai le agi a le matagi.

“O loo tatou mulimuli i le taamilosaga lea sa tupu i lea taimi ma lea taimi i le Tusi a Mamona. E pei ona tau mai e le Alii ia i tatou, ‘O le aso o lo latou filemu sa manatu mama i latou i la’u faatonuga; a o le aso o lo latou faalavelave, e ao lava ina latou tapatapa mai ia te au’ (MFF 101:8).

“O lea, e le tatau ona tatou maofa tele ai, ina ua faataga e le Alii nisi o mea e oo mai e fafagu ai i tatou ma faamataāla ai mai le moegase e pei ona ia faia i tisipenisione ua mavaae” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1992, 13; po o le Liahona, Ian. 1993, 13).

Helamana 12. Faagaloina o le Atua e Taitai atu ai i le Faafanoga; Salamo ma Galuega Lelei e Taitai atu ai i le Faaolataga

Faamalamalama atu o loo aoao mai e le Helamana 12 ni lesona e fesootai ma mataupu e 11 na muamua atu.

Valaaulia tamaiti e tagai i le ata o loo i le itulau 438 i le tusi lesona a tagata o le vasega (pe tusi se ata tali tutusa i luga o le laupapa). Faitau le Helamana 12:1–6 faatasi ma tamaiti.

  • O a elemene o lenei taamilosaga o loo maua i fuaiupu 1–6?

  • E faapefea ona manino mai lenei taamilosaga i mataupu na muamua atu i le tusi a Helamana?

  • Aisea e te manatu ai o nisi taimi e galo ai i tagata le Alii i le taimi tonu o loo Ia faamanuiaina ai i latou?

Faitau le saunoaga muamua a Peresitene Ezra Taft Benson ma le saunoaga a Peresitene Harold B. Lee o loo i le itulau 315 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • Aisea e mafai ai ona avea mea taugata e le manaomia o le olaga faapea ma faamanuiaga ma tofotofoga ogaoga?

Faasoa atu le saunoaga lona lua a Peresitene Ezra Taft Benson o loo i le itulau 293 i le tusi lesona a tagata o le vasega ma le saunoaga a Elder Joe J. Christensen o loo i le itulau 293.

  • Aisea e faataumaoia ai le faamaualuga?

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Helamana 12:7–19, saili ai mo faataitaiga o le silisili ese o le Atua. Pe a maea le taini na tuu atu, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou maua.

  • E mafai faapefea e le manatuaina o le silisili ese o le Atua ona fesoasoani ia i tatou e aloese mai le faamaualuga? O le a se isi mea e mafai ona tatou faia ia lotomaualalo ai nai lo le faamaualuga?

Faitau faatasi o se vasega le Helamana 12:20–26.

  • I nei fuaiupu, o le a se faamaoniga ua e iloa ai e le finagalo le Alii ia “vavaeeseina [i tatou] ai [Ona] luma”?

  • E mafai faapefea e nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i nisi o mea e tatau ona tatou faia e maua ai le faaolataga?

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia e manatua ai le Alii i taimi e Na te faamanuiaina ai i tatou?

Molimau atu i faamanuiaga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou a o tatou salamo ma faia galuega lelei.

Helamana 12:23–24. E Valaaulia e le Salamo ma Galuega Lelei le Alofa Tunoa o le Atua

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Helamana 12:23–24.

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “alofa tunoa ona o le alofa tunoa”?

A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, fai atu ia i latou e sue i le Bible Dictionary ma saili le uiga o le upu grace. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le 2 Nifae 10:24 ma le 25:23 ma le Alema 24:11 ma faatusatusa na fuaiupu ma le Helamana 12:23–24.

  • O a fuaitau i le 2 Nifae 10:24 ma le 25:23 ma le Alema 24:11 o loo faamatala ai a tatou taumafaiga e maua ai le alofa tunoa o le Alii? (E mafai ona aofia i tali le “faalelei ia outou ma le finagalo o le Atua,” “talitonu ia Keriso,” ma le “pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia.”)

Afai e lei ta’ua e tamaiti le mataupu faavae lenei, atonu e te manao e faamalamalama atu: O le fuaitau “alofa tunoa ona o le alofa tunoa” ua fautua mai ai se faafesuiaiga. Mo se faataitaiga, a o tatou saili e auauna atu i isi, salamo, ma faia isi galuega lelei, e tuu mai e le Alii ia i tatou le malosi faaleagaga ma le mana e alualu ai i luma e faafesuiai ma a tatou taumafaiga (tagai i le MFF 93:12, 20). E faatatau foi le “alofa tunoa ona o le alofa tunoa” i se faagasologa o le atinaega. Mo alofa tunoa taitasi tatou te mauaina ma faaaogaina ma le agavaa, tatou te toe maua ai foi se isi alofa tunoa i lo tatou alualu i luma i le atoatoa.

Faasino atu i le faamalamalamaga na tuu mai e Elder David A. Bednar o loo i le itulau 294 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Atonu foi e te manao e faitau le faamalamalamaga a Elder Gene R. Cook o loo i le itulau 294 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O nei saunoaga o loo maua foi i le companion DVD C D.

Uunaia tamaiti e faaalu se taimi o le vaiaso e tusitusi ai e uiga i le auala e faaopoopo mai ai e le Alii le alofa tunoa i o latou olaga a o latou tausia Ana poloaiga.