Inisitituti
Mataupu 44: 3 Nifae 20–22


Mataupu 44

3 Nifae 20–22

Folasaga

A o lei faamaumauina mea ofoofogia na tutupu i le 3 Nifae 17–19, na amata lava ona aoao atu e Iesu Keriso le faataunuuga o Ana feagaiga ma Isaraelu (tagai i le 3 Nifae 15–16). O loo i ai i le 3 Nifae 20–22 le faaauauga o nei aoaoga (tagai i le 3 Nifae 20:10). E mafai ona e fesoasoani atu i tamaiti ia iloa le auala na avea ai mea na tutupu ia na valoia i nei mataupu, e aofia ai le oo mai o le Tusi a Mamona ma le faatuina o le Ekalesia i aso amuli, e fai ma faamaoniga o le a le aveesea lava le agalelei o le Alii mai Lona nuu. O le faapotopotoina o le nuu o le Alii i aso amuli ua faaali mai ai e faapea o le a i ai Lona alofa mutimutivale ia i latou i le “alofa faavavau” (tagai i le 3 Nifae 22:8–10) ma o le a Ia aumai i latou i le “nuu i le laueleele o lo latou tofi” (3 Nifae 21:28).

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Na folafola mai le Tama Faalelagi o le a Ia faapotopoto Isaraelu i aso amuli (tagai i le 3 Nifae 20:11–29).

  • O le Tusi a Mamona o se meafaigaluega i le faapotopotoina o Isaraelu (tagai i le 3 Nifae 21:1–21).

  • E manatuaina e le Alii Lona nuu o le feagaiga i le alofa mutimutivale ma le alofa faavavau (tagai i le 3 Nifae 22:1–13).

  • O le a manumalo le nuu ma le malo o le Atua i le taimi mulimuli (tagai i le 3 Nifae 22:14–17).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 20:1–9. Faatumauina o se Tatalo i o Tatou Loto e Fesoasoani lea e Valaaulia le Faatosinaga a le Agaga Paia

Fai atu i tamaiti e faitau vave le 3 Nifae19. Valaaulia se tamaitiiti e faamatala mai le aafiaga na maua e Nifae i le tatalo i le afio ai o le Faaola.

Fai atu i tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 20:1.

  • O le a le mea na fetalai atu ai Iesu i tagata e fai ina ua maea lo latou aafiaga faapitoa i le tatalo?

  • O le a le uiga o le tatalo i lou loto?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le tatalo o se vaega taua tele o faaaliga lea a aunoa ma le tatalo o le a tapunia pea le veli ia te oe. Aoao e tatalo. Tatalo e le aunoa. Tatalo i o outou mafaufau, i o outou loto. Tatalo i o outou tulivae” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1994, 76; po o le Liahona, Ian. 1995, 72).

  • A o faalogo atu le motu o tagata i aoaoga a le Faaola, o a ni auala e te manatu na faamanuiaina ai i latou mai le i ai o se tatalo i o latou loto?

  • O a ni faamanuiaga e mafai ona oo atu ia te oe mai le manatuaina e faatumau se tatalo i lou loto?

  • O le a le mea na fesoasoani ia te oe e faatumauina se tatalo i lou loto?

3 Nifae 20:11–29. Na Folafola mai e le Tama Faalelagi o le a Ia Faapotopoto Isaraelu i Aso Amuli

I ni nai aso a o lei faia le vasega, valaaulia se tamaitiiti e saunia se faatinoga puupuu e uiga i le faataapeapeina o Isaraelu. Fai atu i le tamaitiiti e faaaoga le “Otootoga o le Talafaasolopito o le Faataapeapeina o Isaraelu” o loo i le itulau 439 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Fai atu i le tamaitiiti e tuu ia karafi mai le itulau 439 i luga o le laupapa o se vaega o lana faatinoga.

Fai ni kopi o le pepa o faamatalaga ua faaulutalaina “O Le Faapotopotoina o Isaraelu,” o loo i le itulau 440 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Aumai kopi mo tamaiti e le o aumaia ni a latou tusi lesona i le vasega.

I le taimi o le vasega, faailoa atu i tamaiti o le a latou vaai nei i se faatinoga i faamatalaga taua o le talaaga mo le 3 Nifae 20–22. Ona talosaga lea o le tamaitiiti e fai lana faatinoga.

A maea le faatinoga, valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 20:11–13.

  • O le a le mea na fetalai atu ai le Faaola i tagata ina ia manatua e uiga i le faataapeapeina o Isaraelu?

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua se lima po o ni vaega. Tuu atu i tamaiti taitasi se kopi o le “Faapotopotoina o Isaraelu” (pe fai atu ia i latou e sue i le itulau 440 i le tusi lesona a tagata o le vasega). Fai atu i vaega taitasi e tofu ma se vaega eseese e talanoaina o le pepa na tufa atu. Fai atu i vaega e saunia ni aotelega o mea na latou aoaoina. (Afai e le lava le vasega e vaevae ai i ni vaega taitoalua se lima po o ni vaega foi, ia tofi ni vaega talanoaina e sili atu ma le tasi i nisi vaega pe tuu nisi o vaega e aua le talanoaina.)

A maea le taimi na tuu atu mo suesuega ma talanoaga, fai atu i vaega taitasi e aoao mai i le vasega mea na latou aoaoina. Uunaia i latou e otooto mai. Valaaulia isi tamaiti e faalogo ma le totoa ma tusi ni mea taua i lalo i a latou kopi o pepa na tufa atu. Faaopoopo i ai ni faamatalaga e faamanino ai manatu pe a manaomia.

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 20:13.

  • O a folafolaga e lua ua faia o loo i ai i lenei fuaiupu?

  • O le a le sootaga i le va o nei folafolaga?

Valaaulia se tamaitiiti e sau i luma o le vasega. Tau atu i le tamaitiiti o le a e fai atua ni fesili se tele lea o le a ia taliina e pei lava e maua o ia i le gasegase o le pe o le mafaufau (le toe manatuaina atoa se mea). Fai atu ni fesili faapenei:

  • O ai oe? O ai lou igoa? O fea e te sau ai? O fea e te alu i ai? O fea lou aiga?

A maea lenei faatinoga, taitai se talanoaga e faaaoga ai fesili nei:

  • O a ni faafitauli o le a fatuina e le ma’i o le pe o le mafaufau mo oe?

  • E mafai faapefea e tagata ona fesoasoani i se tasi ua pe le mafaufau ina ia toe manatuaina lona faasinomaga?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le parakalafa lona lua o le folasaga i le mataupu 44 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

  • E tusa ai ma lenei parakalafa, e mafai faapefea ona faamatalaina nisi o le aiga o Isaraelu ua “pepē faaleagaga mafaufau”?

Faitau le faauigaga lenei o le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu:

“Aisea na faataapeapeina ai Isaraelu? … O o tatou uluai augatama o Isaraelu na faataapeapeina ona sa latou teenaina le talalelei, faaleagaina le perisitua, lafoaia le ekalesia, ma o ese mai le malo. …

“O le a la le mea o loo aofia i le faapotopotoina o Isaraelu? O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le talitonu ma le taliaina ma le ola ai e tusa ma mea uma ua tuuina mai e le Alii e pei ona tuu atu foi i lona nuu filifilia anamua. E aofia ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, le salamo, le papatisoina ma le mauaina o le mea foai fua o le Agaga Paia, ma le tausiaina o poloaiga a le Atua. E aofia ai le mauaina o le perisitua paia, ma le faaeeina i le mana mai luga i nofoaga paia, ma le mauaina o faamanuiaga uma o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e ala i le sauniga o le faaipoipoga faaselesitila. Ma atonu foi e aofia ai ma le faapotopotoina i se nofoaga atofaina po o se laueleele e tapuai ai” (Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Fesoasoani i tamaiti ia iloa le auai patino o le Tama Faalelagi ma le Faaola i le faapotopotoina o Isaraelu. Faitau fuaiupu nei, ma fai atu i tamaiti e sue mai ni upu po o ni fuaitau o loo faailoa mai ai le matafaioi a le Tama ma le Alo i le faapotopotoina. Pe a uma ona faitauina fuaiupu taitasi, valaaulia tamaiti e faasoa mai mea ua latou maua.

3 Nifae 20:18 (“Ou te faapotopotoina faatasi lo’u nuu, e pei ona faaputuputuina e le tagata o fusi saito.”)

3 Nifae 20:21 (“Ou [te] faatumauina lo’u nuu, le aiga o Isaraelu.”)

3 Nifae 20:26 (“Ua auina mai a’u … e le Tama … e faamanuia atu ia te outou, i le faaliliueseina o outou taitasi ai a outou amioleaga; o lenei foi aua o le fanau outou a le feagaiga.”)

3 Nifae 20:29 (“Ou te manatua foi le feagaiga ua ou faia ma lo’u nuu; … ou te faapotopotoina faatasi i latou i le aso ua ou tofia; ou te toe foaiina atu ia te i latou le nuu o latou tamā,”

3 Nifae 20:39 (“E iloa lo’u igoa e lo’u nuu.”)

Valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou manatu po o lagona e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo tagata uma. Valaaulia tamaiti e tatala o latou loto i uunaiga e uiga i auala e mafai ona latou fesoasoani ai i le Tama Faalelagi e faapotopoto mai Lana fanau.

3 Nifae 21:1–21. O Le Tusi a Mamona O Se Meafaigaluega i le Faapotopotoina o Isaraelu

Faitau le 3 Nifae 21:1–2, 7 faatasi ma tamaiti. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea i le fuaiupu 2, o le fuaitau “o nei mea ou te talai atu ia te outou” o loo faasino i le Tusi a Mamona.

  • O le a le faailoga na fetalai ai le Alii o le a faaalia ai le amataga o le faapotopotoina o Isaraelu?

  • I le faaopoopo atu i le avea ai ma se faailoga o le faapotopotoina, e faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona e faapotopoto tagata i le Ekalesia a le Alii?

Tuu atu i tamaiti e sue i le itulau autu o le Tusi a Mamona. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le parakalafa lona lua.

  • O le a le mea o loo tautino mai e le Tusi a Mamona i tagata o le aiga o Isaraelu?

Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le saunoaga lenei a Elder C. Scott Grow o le Fitugafulu, o loo faamalamalama mai ai le matafaioi a le Tusi a Mamona i le faapotopotoina i aso e gata ai.

“Na tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou le Tusi a Mamona, o se meafaigaluega e faapotopoto ai Isaraelu ua faataapeapeina [tagai i le 3 Nifae 21:7]. …

“O le Tusi a Mamona o lana lava lea molimau i tagata o Amerika Latina faapea ma atunuu uma. O lona oo mai i nei aso e gata ai ua fai ma molimau ua toe amataina foi e le Atua ona faapotopotoina Isaraelu na faataapeapeina. …

“… O Le Tusi a Mamona: O se Tasi Molimau ia Iesu Keriso, o le auala lea o le a faapotopotoina ai tagata mai atunuu uma i totonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 2005, 35–36; po o le Liahona, Nov. 2005, 35; o loo i ai faatusilima muamua).

  • Na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia te oe e sau ia Keriso?

  • E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le Tusi a Mamona a o tatou auai ma le Tama Faalelagi i le faapotopotoina o Lana fanau?

Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 21:9–11. A o latou faitau, faamalamalama atu e faapea na faailoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le “auauna” i nei fuaiupu, o Iosefa Samita (tagai i le Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 287–88).

  • O le a le taunuuga o le a oo mai ia i latou e teenaina le Tusi a Mamona ma afioga a Iesu Keriso e pei ona faaalia e ala mai ia Iosefa samita?

Tuu atu i tamaiti e faitau le Teuteronome 18:18–19 ma le Galuega 3:20–23, ma uunaia i latou e faatusatusa na mau ma le 3 Nifae 21:11.

  • E mafai faapefea e nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le 3 Nifae 21:11?

3 Nifae 22:1–3. E Manatuaina e le Alii Lona Nuu o le Feagaiga i le Alofa Mutimutivale ma le Alofa Faavavau

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 22:5–6. Faamautinoa ua malamalama tamaiti i nei fuaiupu, o le fuaitau “lau tane” oloo faasino i le Faaola ma le fuaitau “o le ava ua lafoaiina ma ua faanoanoa lona loto, o le ava … a o teine muli” o loo faasino ia Isaraelu ua faataapeapeina.

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 22:7–10.

  • O le a le mea ua aoao mai e le mau ia i tatou e uiga i le Faaola ma Lana matafaioi i le faapotopotoina?

Ina ia aoteleina lenei mataupu faavae, atonu e te manao e tuu atu i tamaiti e faitau le faamatalaga e uiga i le 3 Nifae 22 o loo i le itulau 347 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

3 Nifae 22:14–17. O Le A Manumalo le Nuu ma le Malo o le Atua i le Taimi Mulimuli

Valaaulia se tamaitiiti e tusi se faleie i luga o le laupapa.

Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 22:2.

  • E mafai faapefea ona e faatelēina se faleie?

  • O le a le uiga o le “ia faauumiina au maea ma ia malolosi au fao”?

Faamalamalama atu i aso anamua, pe a mananao tagata e faatele se faleie laitiiti, latou te aveesea fao ma tuutuu mamao atu mai le pou ogatotonu, ma faaopoopo i ai nisi fao—o lea e fatu ai se isi avanoa faaopoopo i lalo o le faleie. O le uiga lea o le faauumiina o maea ma le faamalolosia o fao.

Faitau le malamalamaaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), le Peresitene lona 13 o le Ekalesia:

“O le upu siteki o se igoa faatusa lea. Ia e tagai faalemafaufau i se faleie tele ua taofia i luga e ni maea ua nonoa agai i fao laau (siteki) se tele o loo tutui mau i le eleele. Ua faatusa e le au perofeta ia Siona o aso e gata ai i se faleie tele ua na siomia le fogaeleele. O lena faleie tele o loo lagolagoina e maea ua nonoa agai i fao laau (siteki). Ioe o na fao, o faalapotopotoga eseese ia faalefaafanua o loo salalau solo i le lalolagi. O le taimi nei, ua faapotopotoina Isaraelu i siteki eseese o Siona” (“Strengthen Thy Stakes,” Liahona, Aok. 1991, 3).

  • O faapefea ona avea siteki o le Ekalesia ma siteki o se faleie anamua?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i itulau 348 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O loo maua foi lenei saunoaga i le companion DVD A. Fai atu i tamaiti pe sa i ai se taimi na tatau ai ona latou puipuia lo latou faatuatuaga mai osofaiga a i latou e tetee i le Ekalesia ma ona aoaoga. Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa puupuu mai ni o latou aafiaga.

Tau atu i tamaiti o loo i ai i le 3 Nifae 22:14–17 ni faamatalaga e faatatau i nei ituaiga o aafiaga.

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona e mauaina i le 3 Nifae 22:14 e fesoasoani ai ia i tatou e taulimaina ē tetee mai i le Ekalesia?

  • O a ni folafolaga ua tuuina mai i le 3 Nifae 22:15, 17? E mafai faapefea e nei folafolaga ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou feagai ma ē tetee mai?

Tuu atu se molimau e faamanuiaina e le Alii i tatou e ala i o tatou luitau ma o le a le mafai lava ona faamanuiaina taumafaiga a fili o le Ekalesia e faaumatia le Ekalesia.